Raiffeisen
struja

Povratnička svakodnevnica: Bez struje 3.000 domaćinstava

07.12.2017



Piše: Rubina Čengić

U selu Rodijelj, mjesna zajednica  Kozja Luka u opštini Foča, živi Ferid Beganović sa suprugom. Oboje imaju po 60-ak godina. Povratnici su u svoj prijeratni dom i imaju farmu tovljene junadi. Od kada su se prije desetak godina vratili u svoj dom njih dvoje rade i žive bez struje. 

- Nikada nismo dobili struju. Prije dvije godine su nam iz Ministarstva za izbjeglice u Vladi FBiH donirali solarne panele za proizvodnju struje, četiri ploče, što je oko 700 vati. Dovoljno je to za sijalicu i da napunimo mobitele. Za sve drugo koristimo agregat na naftu. Kupamo se iz lonca - vodu grijemo na šporetu u koji ložimo drva i tako i kuhamo. Eto tako živimo evo već deset godina - kaže nam Beganović. 


 JEDNOSTAVNA RAČUNICA

Beganovići nisu jedini. Njihovu sudbinu dijeli još 11 domaćinstava u njihovom selu koji, kao i oni, tu žive tokom cijele godine, dok u je 60-ak kuća koje također nemaju struju, ali se u njima boravi tokom ljeta, odnosno toplijih mjeseci i dok je duži dan. 
- Suština problema je u tome da je infrastruktura skupa, pa bi to bila velika investicija, a nema dovoljno povratnika da bi se ministarstvima i elektroprivredama isplatilo, da bi imali računicu da investiraju. Sada se i ovo malo ljudi što žive ovdje, blizu nas, sprema da seli - priča Beganović.

U Bosni i Hercegovini oko 3.000 domaćinstava ili kuća nema struju - nisu priključeni na mrežu za napajanje električnom energijom. To su uglavnom domaćinstva povratnika koji pripadaju manjinskim nacionalnim grupama na područjima na kojima žive. Ovo su podaci Unije za održivi povratak, dok domaće institucije, kao ni preduzeća koja prodaju struju, nemaju podatke o domaćinstvima do kojih nisu doprli. 

- Mi smo struju doveli i u nenaseljena sela, ne znam o kojim porodicama govorite. Ako je neko zaista bez struje, onda su to mahom povratničke porodice na lokacijama do kojih je teško doći. Lokalne zajednice su se davno obavezale da će, kako budu gradili naselja, obezbpjediti i infrastrukturu - kazala nam je Ana Bokonjić Buha, glasnogovornica u  Elektroprivredi RS.  

U Elektroprivredi BiH glasnogovornica Midheta Kurspahić kaže da oni „imaju kontakte samo sa kupcima struje“, ali ne i sa onima koji bi mogli da kupuju struju od njih. Cijeni da podatke imaju ministarstva nadležna za povratnike.   

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara BiH svake godine raspisuje javni poziv za elektrifikaciju na koji se prijavljuju opštine sa svojim projektima. Oni su od 2008. do kraja 2016. godine za elektrifikaciju povratničkih naselja izdvojli 16,87 miliona KM koji su raspoređeni u 61 opštinu ili grad za više od 2.200 obnovljenih povratničkih kuća ili stanova.

- Nedavno je okončan i novi javni poziv na koji su se javile 52 općine sa 278 projekata elektrifikacije 2.996 stambenih jedinica. Za to je potrebno 23,52 miliona KM, a po tom javnom pozivu Komisija za izbjeglice i raseljena lica ima na raspolaganju 838.507 KM - pojašnjavaju iz ovog ministarstva, uz napomenu da se „očekuje aktivniji angažman sve tri elektrodistribucije u BiH sa kojima je Ministarstvo prošle godine potpisalo Memorandum o saradnji sa ciljem ubrzanja procesa elektrifikacije“.



   IMALI SMO UGOVORE

Ove godine su se na ovaj javni poziv prijavili 52 opštine i grada, 27 u FBiH i 25 u RS za naselja Berkovići, Bihać, Bosansko Grahovo, Bosanski Petrovac, Brod, Bugojno, Čajniče, Derventa, Dobretići, Donji Vakuf, Drvar, Foča FBiH, Foča, Gacko, Glamoč, Goražde, Gradiška, Han-Pijesak, Ilidža, Ilijaš, Jezero, Ključ, Konjic, Kotor-Varoš, Krupa na Uni, Kupres, Livno, Ljubinje, Milići, Mostar, Novi Travnik, Novo Goražde, Neum, Olovo, Oštra Luka, Pale FBiH, Pale, Pelagićevo, Prijedor, Rogatica, Sanski Most, Stolac, Travnik, Trnovo FBiH, Trnovo RS, Ugljevik, Vareš, Višegrad, Zvornik, Živinice, Rudo i Srebrenica. Oni su prijavili 278 projekata elektrifikacije u više od 160 mjesnih zajednica sa  337 mikrolokaliteta ili  2.996 stambenih objekata – 1.054 u FBiH i 1.942 u RS.

- Za predložene projekte potrebno je 23,518 miliona KM i to 15,113 miliona KM u FBiH i 8,405 u RS - pojašnjavaju iz Ministarstva i naglašavaju da ima usamljenih kuća udaljenih desetine kilometara od puta ili već postavljene mreže.

Predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH Mirhunisa Zukić podsjeća da je nekada, na početku procesa povratka u BiH, elektrifikacija bila integralni dio programa koji je podrazumijevao i kuće i i puteve i sve drugo, „ali je onda došlo do zatišja“. 

- Mi smo davno imali potpisane sporazume s elektroprivredama, ali onda je sve stalo uz obrazloženje da je elektrifikacija skupa i to će, bojim se, tako ostati do unedogled, a ljudi se vraćaju, žive u tim selima, pokreću biznise, imaju farme, koriste laktofrize i za sve to koriste agregate. Ministarstva mogu pomoći, ali to nisu njihove ingerencije, nego se moraju uključiti svi segmenti - kaže Zukić. 

Ona očekuje poboljšanje stanja jer se u sve uključila Komisija za provedbu Aneksa VII i podsjeća da su proteklih godina u segmentu povratka svi bili fokusirani na zdravstvo dok bi se sada mogli fokusirati na elektrifikaciju. 



NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

13
Wigemark sa studentima: Želimo čuti mišljenje mladih o situaciji u državi
13.12.2017

Po njegovim riječima, Bosni i Hercegovini nužne su promjene, što podrazumijeva socio-ekonomske reforme te reformu obrazovanja.

milj
Sarajevo - Još traje potraga za mladićima koji su upali u nabujalu Miljacku
13.12.2017

Potraga za dvojicom mladića koji su rano jutros upali u nabujalu Miljacku u naselju Dolac Malta još uvijek traje.

oo
Borba protiv korupcije pretpostavlja sistemsku reakciju
13.12.2017

Ocijenio je da je u poređenju s drugim kantonima, TK možda ponajviše uradio na polju borbe protiv korupcije.