Apoteke Sarajevo
šarović

Mirko Šarović : Uskogrudnost i glupost upropastit će svaku dobru ideju

30.09.2017
U prošlom broju magazina Start BiH objavljen je intervju sa Mirkom Šarovićem, ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Intervju prenosimo u cjelosti: 



Razgovarala: Rubina Čengić


• Završila je ljetna pauza, godišnji odmori. Šta je prvo na redu u vašem Ministarstvu? Kakva je saradnja sa Parlamentom BiH?
- Za mene lično skoro da odmora nije ni bilo. U avgustu smo imali problem s izvozom voća i povrća i novim cjenovnicima za fitosanitarne certifikate u Hrvatskoj, što je Ministarstvo činilo mobilnim cijelo vrijeme. U Ministarstvu u isto vrijeme radi se u kontinuitetu na više frontova, na projektima koje javnost i ne zapaža. Od krupnijih stvari trenutno je u fokusu rad na pregovorima o članstvu BiH u Svjetskoj trgovinskog organizaciji, ispunjenje uslova za izvoz pilećeg mesa i jaja u Evropsku uniju...


GAS NA ČEKANJU

• Kada bi mogli biti završeni pregovori sa WTO? 
- Blizu smo cilja! Usudio bih se reči nikada bliže. Pregovori sa Ukrajinom, Rusijom i Brazilom ulaze u sami finiš i po prvi put sam izraziti optimista, sa tim da ne mogu tvrditi hoće li to biti do kraja ove godine ili ćemo ipak ući u narednu godinu.  

• Šta je sa zakonom o gasu, u kojoj je fazi usvajanja? Da li je to jedino otvoreno pitanje zbog koga smo pod sankcijama Evropske energetske zajednice? 
- Usvajanje ovog zakona je na čekanju jer entiteti oklijevaju sa davanjem pozitivnog mišljenja. To jeste ključno pitanje koje je uzrok ponovnim sankcijama Energetske zajednice.

• Možete li opisati vanjskotrgovinsku sliku BiH?
 - Mnogo smo zavisni od uvoza jer i dalje znatno više uvozimo nego što izvozimo. Slikovito rečeno, na deset uvezenih konvertibilnih maraka roba izvezemo šest. To je malo za ozbiljniji razvoj, pogotovo zbog toga što se manjak u bilansu nadoknađuje zaduženjima i doznakama iz inostranstva.

• Imate li neke analize šta bi bilo potrebno privredi u BiH da ta slika bude bolja?
- Potrebno je mnogo toga! Prije svega, više investicija. I moramo da budemo konkurentniji sa svojim proizvodom na zahtjevnim tržištima.

• Kako to postići?
- Sama riječ konkurentnost izgleda jednostavno, ali da bise to postiglo određeni proizvod mora biti zanimljiviji od kvalitetnog njemačkog proizvoda i cijenom i kvalitetom i dizajnom i po mnogim drugim karakteristikama, ali to se mora desiti unutar BiH. Neki proizvodi su već sada konkurentni, ali neki još nisu.  Drugi aspekt, ukoliko želimo da izvozimo na zahtjevna tržišta, jeste količina i mi to ne možemo postići, ali možemo nuditi manje serije vrlo konkretnih specifičnih proizvoda poput onih organskih. 

• A kako uspijevaju Teslić, Tešanj i Žepče, a ne uspijevaju druge opštine?
- Pa, treba svi dobro da pogledamo šta to oni rade i u čemu su to oni bolji od drugih. Ako mogu oni, znači da mogu i drugi.

• Nedavno smo imali slučaj sa Hrvatskom i jednom od „carinskih barijera“! Zašto BiH ne napravi takve barijere za zemlje iz kojih dolaze robe, barem one kojih ima dovoljno u BiH? 
- To ne činimo jer je to nedozvoljeno po standardima koje smo svojevremeno potpisali sa EU i sa zemljama regije. Zato smo i uspjeli u sporu sa Hrvatskom. Kontramjere bismo preduzeli samo u slučaju da se Hrvatska oglušila o naše legitimne zahtjeve.

• Ko treba da inicira i kreira „barijere“, odnosno propise koji bi bar malo otežali uvoz u BiH roba kojih ima dovoljno iz domaće proizvodnje?
- Ponavljam, nedozvoljene barijere ne može kreirati država! Ali postoje dozvoljene mjere podrške i zaštite domaćih proizvoda u specijalnim slučajevima koje zajedno kreiraju proizvođači, entitetska  i državna ministarstva.

• Kako spriječiti da u BiH ulazi roba koja je u zemljama iz kojih dolazi u kategoriji smeća? 
- To je moguće usvajanjem propisa o tržišnim standardima. Tako nešto odavno predlažemo, ali nisu svi za podizanje tržišnih standarda. U praksi to znači da mi donosimo propise kojim nalažemo visoke standarde kvaliteta robe koja ulazi u BiH, ali to onda znači i da isti propisi moraju da važe i za domaće proizvođače. Svi još nisu spremni za to i zato „smeće“ ima šansu da prođe našu granicu. 


  UVOZNIČKI LOBI

• Najavili ste da piletina iz BiH uskoro ide na tržište EU! Šta je još potrebno uraditi da taj izvoz krene?
- Potrebno je da uspješno prođe monitoring EU inspekcije koja u BiH dolazi za 15 dana. Spremno ih čekamo i optimisti smo. Sve ostalo ćemo reći kada oni krajem septembra završe svoj posao.

• Koje bi druge robe iz BiH mogle uskoro krenuti put EU? 
- Ima ih mnogo koji su odavno na tržištu EU poput namještaja, voća, povrća, mlijeka, meda, vojne opreme i naoružanja, autodijelova, uglja, struje, hemije, kože, obuće, tekstila, lijekova....

• Koliko znate o tome koliko pojedina preduzeća izvoze u EU jer su sami stekli sve potrebne certifikate, mimo državnog dogovora s EU?
- Znamo sve jer se spoljnotrgovinski bilans vodi sa svakom od zemalja EU pojedinačno. Uloga države i jeste da se stvore preduslovi za izvoz, otvori tržište, prilagođava zakonodavstvo i standardi. Ostalo je na privrednicima.

• Koliko su u BiH zaista jaki uvoznički lobiji, kako ih prepoznati i usprotiviti im se?
- Oni se bave svojim poslom i koriste šansu za sebe koliko im to tržište i propisi BiH dozvoljavaju. Ako je tržište liberalno i slobodno, a naše jeste, ako nema dovoljno kvalitetnog domaćeg proizvoda ili je on cjenovno nekonkurentan,  kompanije koje se bave uvozom će to iskoristiti. Njihove šanse bit će manje ako podržavamo domaće, ako podignemo standarde, ako povećamo produktivnost i konkurentnost, ako uredimo granicu, spriječimo prevare i zloupotrebe....

• Više puta ste ukazali na to da BiH gubi milione eura iz IPA fondova jer ne usvaja određene zakone. Koji su to zakoni i zašto njihovo usvajanje ide tako sporo, teško?
- Prije bih rekao da sredstva gubimo jer ne usvajamo strategije zbog blokada entitetskih vlasti. Tu je energetska strategija, strategija ruralnog razvoja. Čini mi se da smo blizu da obje usvojimo ove jeseni. 

• Koji entitet?
- Za energetsku strategiju nismo dobili saglasnost ni jednog entiteta, a sa strategijom za ruralni razvoj kasnimo, ali smo entitetima ostavili vrijeme do kraja oktobra da se izjasne.


NEĆE ME POKOLEBATI

• Imate li neku ideju kada će ljudi iz SNSD-a shvatiti da je Republika Srpska dio BiH i da, kada BiH ide naprijed, ide i RS?
- To je prije svega pitanje za njih. Kada će shvatiti? Sve dok budu dobijali izbore neće razmišljati na takav način.

• Koliko Vama kao ministru otežava rad činjenica da iz vlasti RS često dolaze zahtjevi koji su suprotni ciljevima Vijeća ministara BiH u kojem radite? 
- Ako ćemo otvoreno, SNSD-ova vlast bi bila presretna da Savjet ministara i ja lično kao ministar doživimo potpuni neuspjeh i propadnemo u svakoj inicijativi makar to i bilo korisno za građane. U takvom ambijentu nije lako raditi, ali prevarili su se ako misle da su me pokolebali da radim u korist Republike Srpske i cijelog društva uopšte.


 DEKLARACIJA

• Šta za rad VMBiH može značiti ova deklaracija između RS i Srbije?
- Vrlo malo znam o ovom dokumentu i nije mi dovoljno poznato i šta bi bio njegov sadržaj. Ali, ipak, ako mogu da primijetim, jedan dokument koji ima ambiciju da bude široko prihvaćen i da ima svoju dubinu i trajnost treba da bude kreiran od svih struktura društva, ne samo vladinih... 

 
SARAJEVO - BEOGRAD

• Mnogo se govori o autoputu Sarajevo - Beograd! Zašto je on važan, zašto mislite da se neće postići dogovor o trasi kroz BiH?
- Važan je iz mnogo razloga. Pomoći će ekonomiji obje zemlje, okrenuće nas pozitivnim stvarima i razmišljanjima, zbližavaće obične ljude, poslovni svijet. Dogovor će se teško postići jer svako od nas ima svoju trasu i svi premjeravamo na način koliko je to kilometara kroz jedan, a koliko kroz drugi entitet. Naša uskogrudnost i glupost upropastiće svaku veliku ideju i neće joj dati da zaživi. Za nas još vrijedi pravilo da neko drugi, neko s autoritetom izvan ovih naših ubogih zatvorenih avlija, kaže „put će ići ovuda i ovuda“ i onda bi svi šutjeli. Rješenje je možda da dvije zemlje formiraju ekspertni tim koji bi napravio stručnu studiju svih mogućih predloženih trasa, njihovu cijenu, dužinu, pogodnosti i mane i poreda ih po vrijednosti...

 
PUT SVILE

• Zašto je za BiH važan projekat Put svile, kada počinje njegova realizacija i šta BiH dobiva od toga? 
- Benefiti se tek naslućuju, ali ne treba da propustimo šansu da budemo dio velikog globalnog projekta. Osjećam da se nešto veliko valja i da sve ovo ima istorijsku dimenziju. Ovo je faza velikih priprema, a kad dođe vrijeme trebamo imati projekte.

• Kažete da „osjećate“, ali ste potpisali dokument! Koje obaveze za BiH proizlaze iz tog dokumenta?
- To je načelni dokument i, kao i za druge zemlje koje su ga potpisal, znači da smo dio tog kluba, da ćemo delegirati kontakt-tačke kao što je neka vrsta nacionalnog koordinatora sa Kinom, a to sam za sada ja. Taj dokument ili dogovor znači da ćemo u budućnosti sarađivati u oblasti trgovine, infrastrukture, kulture i obrazovanja na način da studenti idu u razmjenu, razvoj kapaciteta za trgovinsku saradnju... Siguran sam da će BiH moći participirati u fondovima za svaku od ovih oblasti prema proceduri koja bude propisana.


BOMBA

• Kako ste vi glasali kod ugovora o Transportnoj zajednici?
- Podržao sam ga. To je odlično urađen posao. To je bila prava bomba, niko to nije očekivao i sve smo iznenadili. Pozitivno svakako. Ovaj „manevar“ sa zaključcima je izvukao stvar i omogućio nam da idemo naprijed tako da i Brisel ne krije svoje zadovoljstvo

• Kako mislite „bomba“?
- Mislim da smo cjelokupnu javnost iznenadili tom odlukom.


RAMLJAK OPET U SARAJEVU

• Kako teku procesi oko Konzuma? Kako osigurati da dobavljači iz BiH dobiju svoj novac? Koliko tu vaše Ministarstvo može pomoći? 
- Mi u ovom procesu učestvujemo samo ograničeno. Pratimo proces, redovno se susrećemo sa gospodinom Ramljakom, insistiramo na zaštiti radnih mjesta i isplati dobavljačima. Povjerenik Ramljak će sljedeće sedmice biti u Sarajevu. Na dnevnom redu biće rebrendiranje Merkatora, status Konzuma, dobavljača...

Šta znači ova dokapitalizacija preko Lede i Kiseljaka? Može li se desiti da dobavljači iz BiH ostanu „kratkih rukava“ za taj dug? 
- Kao što sam rekao, detalje ćemo znati za koji dan. Ledo i Sarajevski kiseljak su zdravi dio Agrokorovih kompanija u BiH i vjerujem da će tako i ostati.

 
AKCIZE I POLITIČKA ELITA

• I dalje nema dogovora oko novih akciza za potrebe gradnje autoputa. Kako idu pregovori među partnerima u BiH i koje je Vaše gledište? 
- Ovo nije dobro vrijeme za dogovor o akcizama na gorivo. Bolje šanse su propuštane mnogo mjeseci ranije. Zato i nisam veliki optimista. Ako mene pitate, u pametnim rukama sa novcem od akciza koje građani treba da plate  mogu da se čuda naprave u infrastrukturi i na drugi način, ponovo kroz novu vrijednost, vrate tim istim građanima. U ovakvim okolnostima, a ograničavam se samo na Republiku Srpsku, nisam siguran da je mudro narodni novac dati na upravljanje postojećoj političkoj eliti...








NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

jug
Da Jugoslavija postoji danas, da bi li bila jedna od svjetskih velesila?
19.01.2018

Ne, Jugoslavija ne bi bila velesila.

arapović
ADIS ARAPOVIĆ:Prvo odbrana disertacije, pa konačan obračun s veleizdajnicima, dinastijama, tajkunima i hohštaplerima u vlasti i opoziciji
10.01.2018

Projekt menadžer Centara civilnih inicijativa (CCI) Adis Arapović odlučio je zamijeniti nevladin sektor političkim. Svoj odlazak nagovijestio je i u intervjuu za magazin Start BiH u kojem je, između ostalog, na pitanje novinarke Starta,

djed mraz sa p oklonime
Postojanje Djeda Mraza s aspekta fizike kao nauke
29.12.2017

Djeda Mraz radi ne 24, već 31 sat, zahvaljujuci različitim vremenskim zonama koje se smjenjuju na Zemlji. Uz pretpostavku da putuje sa istoka na zapad (što izgleda logično), znači da mora obaviti 822.6 posjeta u jednoj sekundi