Apoteke Sarajevo
poljopr

Kako unaprijediti poljoprivredu u BiH- Strategija je napisana, ali je niko ne poštuje

23.08.2017

Piše: Rubina Čengić

Proizvodnja u poljoprivredi u FBiH je u periodu 2006-2011. porasla za oko 18 posto, a izvoz za 2,4 puta ili za 141 posto, dok je 2010., kada je ukupni izvoz iz BiH pao za 17,6 posto, izvoz poljoprivrede rastao za 9,8 posto, stoji u podacima resornog ministarstva u Vladi FBiH. Poljoprivreda u FBiH, prema istom dokumentu, zapošljava 13 posto ukupno zaposlenih. Iskorišteno je oko 50 posto oraničnih površina. Istovremeno, prihod zaposlenih u poljoprivredi 2,5 puta manji u odnosu na prosjek u drugim sektorima.

Poljoprivreda u BiH je, misli Aleksandra Nikolić, ekspertica za razvoj poljoprivrede, dosegla maksimalan stepen razvoja koji se mogao postići bez ozbiljnog planiranja. Ona to naziva „spontanim razvojem“.


  Grunt: - Za razvoj poljoprivrede BiH treba uspostaviti administraciju i instrumente sistema koji će obezbijediti kvalitativni skok. Strategija je napisana, ali je niko ne poštuje. Ljudi zaboravljaju da je ona obavezujuća! Ilustracije radi, strategijom su predviđena određena izdvajanja za katastar, otkupne centre, socijalnu infrastrukturu. Recite, kako će neko ostati u selu i baviti se poljoprivredom ako mu dijete u selu nema školu ili prevoz do nje? Strategija je predvidjela da 25 posto ukupnih izdvajanja za poljprivredu bude usmjereno za infrastrukturu, ali ne vidimo da se to i realizovalo  - kaže Nikolić.

U poljoprivredi je, objasnit će, teže donijeti odluku o ozbiljnoj proizvodnji jer to je industrija pod otvorenim nebom, traži velika ulaganja, a povrat uloženog dugo se čeka. Problem su i mali posjedi, nesređene zemljišne knjige, ali i činjenica da se značajan broj ljudi bavi poljoprivredom jer nema drugog izbora.

- Imali smo pomjeranje stanovništva usljed rata, 50 posto neiskorištene zemlje nije upisano u grunt kao poljoprivredno zemljište. Zemlja u privatnom vlasništvu ima mnogo nepoznatih vlasnika i ako bismo uspostavili porez za neobrađeno zemljište - nemamo ga od koga naplatiti. Nemamo ni  zakon koji državi daje pravo da zemljište nepoznatog vlasnika dodijeli nekom ko bi ga obrađivao. Tržište zemljištem ne funkcioniše jer nemamo sređene zemljišne knjige, visok je rizik od prevare. Stoga je sređivanje zemljišnih knjiga ključno - pojašnjava Nikolić.

Bez obzira na veličinu posjeda, veli ona, uspješni poljoprivrednici pokreću zajednicu u kojoj rade, motivišu druge. I sve ih je više. Poljoprivrednici, sudeći po onome što kaže Dobroslav Bukmir, potpredsjednik Seljačkog saveza FBiH, od vlasti traže da stanu iza njih. Nerijetko protestuju.

- Uspjeli smo preko hrvatskih zastupnika u evropskom parlamentu skinuti zabranu izvoza krompira! Razumijemo da smo na tržištu, da su granice otvorene, ali morali bismo imati zagarantovane cijene i redovne poticaje. Država bi trebala da prepiše dobre zakone iz drugih država poput Nizozemske, Italije... Neke zemlje imaju caku u zakonima da se ne može uvoziti određena kultura dok se ne proda domaća proizvodnja te kulture, a  nama premijeri svašta obećavaju i ništa od toga ne ispoštuju - kaže Nikolić.


 Poticaji i smilje: -Pojašnjava da su poticaji u FBiH oko 80 miliona KM od čega za proizvodnju 62 miliona KM. Od tih 62 miliona KM, 52 su za animalnu proizvodnju, 10 za biljnu, s tim da 36 ili 37 miliona KM poticaja za animalnu proizvodnju ide za mlijeko. On upozorava da Strategija FBiH za razvoj poljoprivrede nije ispoštovana niti jedan posto, a pogotovo u dijelu koji se odnosi na poticaje jer predviđa da FBiH za poljoprivredu daje 3-6 posto ukupnog budžeta, a ne izdvaja ni 2,5 posto.

- Ljubuško polje je idealno za poljoprivredu, sunca i vode ima u izobilju. Ali nije obrađeno ni 30 posto. Ljudi odlaze. Vidimo da se oko Ljubuškog polja ravnaju brda za uzgoj smilja. Ljudi ulažu po dva miliona KM! Koliko čujem, ove godine bi mogao biti haos i sa tom proizvodnjom jer će proizvesti 15.000 litara eteričnih ulja i neće ih imati kome prodati!? Nisam siguran ni da će moja djeca nastaviti raditi ovo što ja radim. Mislim da se više isplati dati novac u kladionicu nego uložiti u poljoprivredu - kaže Bukmir.

Iz Udruženja poljoprivrednika u FBiH Nedžad Bićo zagovara barem redovnu isplatu poticaja. Država im, objašnjava on, duguje 30 miilona KM za ranije dodijeljene poticaje. Isplata kasni osam mjeseci, a sjetva je na pragu. Ovčari, upozorava Bićo, čekaju poticaje iz 2014. godine.

- Ljudi bi radili više, bilo bi nas više kada bi poticaji bili redovni, a pogotovo kada bi bili povećani. Kod nas vlast poticajima kupuje socijalni mir! Iz poljoprivrede treba izbaciti socijalu, treba napraviti plan. Sada imamo najviše mljekara, raste broj malinara, ali pada otkupna cijena - kaže Bićo.

a3.JPG


Nikolić pak podsjeća da je otkupna cijena mlijeka bila viša nego u Evropskoj uniji i da teza da država ne pomaže poljoprivrednike nije sasvim utemeljena. Konkurenti domaćim proizvođačima su, objašnjava on, veliki prizvođači čija je proizvodnja jeftinija i mogu prodavati po nižim cijenama.

- Da bi neko bio konkurentan mora biti produktivan, a za to mora imati modernu tehnologiju, infrastrukturu u koju se ne isplati ulagati ako je imanje malo. Mi nemamo savjetodavne službe koje trebaju pomoći farmerima da povećaju kvalitet proizvoda, objasniti im kako da im 90 posto proizvodnje bude prve klase. U drugim država ministarstva poljoprivrednicima daju vaučere na određeni iznos i oni sa njima idu na fakultete po savjete, a onda fakultet te vaučere naplati od ministarstva - pojašnjava Nikolić.


Lobi: - Naglašava da prerađivači uvoze sirovinu jer je jeftinija, manji su transakcijski troškovi zato što svu potrebnu količinu kupe na jednom mjestu. Imamo, tvrdi Nikolić, prerađivače koji imaju proizvodnju na svjetskom nivou, naročito mljekare i mesnu industriju.

- Trebali bismo unaprijediti marketinška i znanja o tržištu. Dešava se da kupuju robu neadekvatnog kvaliteta, što je moguće jer mi nemamo adekvatne mehanizme provjere uvoza. Tu je jak uvoznički lobi i  treba ojačati onu administracju o kojoj govori strategija. Ne moramo spriječiti uvoz roba, ali moramo obezbijediti informacije o kvalitetu roba. Tada će prerađivač donositi drugačije odluke ako zna da mu se iz uvoza nudi jabuka ubrana prije deset godina, a iz BiH ovogodišnja po cijeni koja je možda i manja - pojašnjava Nikolić i napominje da prerađivači počinju da rade sa proizvođačima.

Trebalo bi, misli on, uspostavljati „mašinske krugove“ koji omogućavaju da više gazdinstava koristi zajedničku mehanizaciju, tim prije što su poljoprivredne mašine preskupe za pojedinačna gazdinstva. Time bi trebalo da se bave privredne komore, asocijacije proizvođača.

U Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH su pripremili  Program ruralnog razvoja FBiH za period 2016-20. godina, koji traži dodatnih 300 miliona KM za poljoprivredu. Nije usvojen jer je uvršten u Program javnih investicija FBiH.

- Treba inzistirati na striktnom provođenju aktivnosti svake pojedine razine vlasti iz njene nadležnosti... Mjere koje Program predviđa se ne provode, što obeshrabrujuće djeluje na proizvođače, posebno u svjetlu dodatne liberalizacije trgovine poljoprivrednim proizvodima nakon potpisivanja Dodatnog protokola uz SSP sa zemljama EU. Provođenje predviđenog protokola će dodatno povećati pritisak konkurencije na našem tržištu u narednim godinama, a to će se nepovoljno odraziti na našu proizvodnju - misli Pejo Janjić, šef Odsjeka za ruralni razvoj i koordinator za EU integracije u Ministarstvu.


Interes: -Na državnom nivou je, kaže on, pokrenuta izrada Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja BiH, što je prvi korak ka pristupu sredstvima EU za ruralni razvoj, a kantoni i opštine čine određene aktivnosti iz svoje nadležnosti, ali dodaje da to nije dovoljno.

- Poljoprivredni proizvođači nemaju ekonomski interes za obradu poljoprivrednog zemjišta jer na njemu nisu u stanju proizvoditi proizvode od kojih bi imali dovoljan prihod da pokriju troškove i da im nakon toga ostane zadovoljavajuća razina dohotka. Postoje tu i čimbenici poput miniranog poljoprivrednog zemljišta, prelaska ruralnog stanovništva u gradove i iseljavanja, neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Poznato je da poljoprivredno zemljište, ako  nije obrađeno nekoliko godina,  zarasta u korov, pa njegovo privođenje kulturi zahtijeva i dodatne troškove - kaže Janjić .


Proizvodnja voća najunosnija: -FBiH raspolaže sa oko 1,14 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta od čega je obradivo oko 719.000. Oko 444.000 ha je pod oranicama, voćnjacima i vinogradima. U FBiH ima 0,49 ha poljoprivrednog zemljišta po stanovniku, što je iznad prosjeka zemalja EU koja imaju 0,35 ha.

a2.jpg


Najviše se proizvodi krmno bilje, potom povrće i industrijsko bilje, pa voće. Najunosnija je proizvodnja voća, posebno jagodičastog, ali i šljiva, koštunjavog voća i grožđa. U posljednje vrijeme u razvoju je proizvodnja ljekovitog i aromatičnog bilja.

Budžetska izdvajanja su 100 KM po hektaru obradive površine, što je najniže u okruženju s izuzetkom Albanije. 


(Magazin START BiH)



NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

ba
Humanitarna akcija Pomozi.ba sutra i u nedjelju u Sarajevu
19.01.2018

- Cilj nam je da ovaj projekt širimo na veći broj korisnika i zajednica, te ćemo ga uskoro proširiti na još jednu zajednicu i 200 dodatnih korisnika - rečeno je.

fna
Premijer Novalić obrazložio delegatima Doma naroda budžet FBiH za 2018.
19.01.2018

- Pred vama je kvalitetan, ali i više nego realan dokument - kazao je Novalić delegatima.

obl
U BiH sutra pretežno oblačno, u jutarnjim satima sa snijegom
19.01.2018

Vjetar slab istočnog smjera. Jutarnje temperature od -4 do 2, na jugu od 4 do 7, a najviša dnevna od 1 do 7, na jugu od 8 do 11 stupnjeva.