Lutrija BiH
luka 1

Zanima li vlast naših 167 stanova, vila, poslovnih prostora?

08.08.2017
Piše: Rubina Čengić


Federacija BiH, prema evidenciji Agencije za privatizaciju u FBiH (APFBiH), posjeduje 167 nekretnina u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu. Najviše objekata je u Hrvatskoj - 88, u Srbiji 64, na Kosovu šest, tri u Makedoniji i dva u Sloveniji. Radi se o stanovima, vilama i poslovnim prostorima, kancelarijama i skladištima. Većina ih je devastirana u periodu  između 1999. i 2005. godine, a njihova knjigovodstvena vrijednost, prema procjenama APFBiH, je 165 miliona KM što je manje od tržišne vrijednosti koja se, nezvanično, procjenjuje na oko tri milijarde KM. 


NEOVLAŠTENO KORIŠTENJE 

Status ove imovine je različit. Elektroprivreda BiH (EPBiH) posjeduje šest stanova u Igalu. Jedan je vraćen preduzeću, ostalih pet su predmet sudskog spora. U Hrvatskoj se godinama vodi spor za uknjižbu preduzeća Šipad Export Import d.d. kao vlasnika Luke Drvo Šibenik, u Srbiji je Sarajevo-osiguranju vraćeno osam poslovnih prostora. Opština Baška Voda koristi odmaralište Majevica, čiji je vlasnik EPBiH. Na ostrvu Brač, u gradu Sutivan, hotel iz Makarske, bez saglasnosti APFBiH, koristi zgradu koja je vlasništvo EPBiH. U Gradcu je dio vile Bosanka naseljen (ovu vilu je Sindikat trgovinskih radnika prodao Zajednici željezničkih preduzeća 1965. godine, ali ta prodaja nikada nije proknjižena), a objekat KTK Visoko u Kraljevu koristi Obuća Pavle iz Bele Palanke. Vila Ada u Voloskom kod Opatije, u Hrvatskoj, vlasništvo je Agrokomerca iz Velike Kladuše, ali je, prema evidencijama APFBiH, u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnitvo Fikreta Abdića. Poslovni prostor Krivaje iz Zavidovića u Inđiji koristi SDP Srbije Rasima Ljajića...  

- Većina ovih objekata je napuštena i devastirana. Međutim, ima imovine  koju neovlašteno koriste osobe sa prostora država gdje se ona nalazi. Manji dio imovine je izdat pod zakup od preduzeća koja su izvorni vlasnici i zakupninu naplaćuju ta preduzeća. Agencija je raspisivala javne pozive za prodaju nekih nekretnina u Karlovcu i Gradcu, hotel Đuro Salaj i  odmaralište Valter Perić, ali nije bilo ponuda ili su bile ispod početne cijene - objašnjava Amer Bekrić, direktor APFBiH. 

No, o ovoj imovini se u FBiH ne govori. Zastupnici i delegati u Parlamentu FBiH kažu da je to „siva zona“ i da vlast nije zainteresovana za imovinu koja vrijedi više milijardi. Edin Forto, iz Naše stranke, član Odbora za finansije u Domu naroda Parlamenta FBiH, ne zna ni da li imaju spisak svih objekata. Iz medija je saznao da je jedna sarajevska opština vratila dvije nekretnine u Crnoj Gori. On misli da se sve rješava na nivou ličnih poznanstava.

SDP-ov parlamentarac Aner Žuljević, dugogodišnji zastupnik u Skupštini HNK i delegat u Parlamentu FBiH, kaže da politička pasivnost otvara sumnju da postoji neki tajni plan sa tom imovinom.  

- Nije slučajno da pojma nemamo čime raspolažemo. U pitanju je svjesno produciran haos. Sada bi na potezu trebala biti pravobranilaštva i sudovi, ali u kontekstu međunarodnog prava ne znam da li više išta možemo uraditi - kaže Žuljević.  



  PIŠI PROPALO


Prije prodaje, napominje Bekrić, objekte, ako to nije urađeno, treba uknjižiti na preduzeće koje je izvorni vlasnik, potom vratiti imovinu u posjed, angažovati vještaka da procijeniti vrijednosti nekretnine i čekati da Vlada FBiH dadne saglasnosti za prodaju. 

Pojašnjenja radi, imovina iz pasivnog podbilansa je imovina preduzeća iz BiH koja se nalazi van BiH. Ta imovina u trenutku kreiranja programa privatizacije i snimanja početnog stanja preduzeća nije bila pod kontrolom vlasnika i, u skladu sa Zakonom o početnoj bilansi preduzeća i banaka, postala je vlasništvo FBiH. U bivšim jugoslovenskim republikama, sada nezavisnim državama, proteklih je godina bilo više pokušaja nezakonite prodaje te imovine. Vlasti u FBiH su prije nekoliko godina, sa ciljem bolje zaštite te imovine, 2012. godine donijele zakon kojim su definisali uspostavu Direkcije za pasivni podbilans koja je registrovana, dobila direktora i zamjenike i - nikada nije zaživjela. Dom naroda nije dao saglasnost, pa je imovina ponovo vraćena u ingerenciju APFBiH. Iz Agencije upozoravaju da, iako u Zakonu o početnom bilansu preduzeća i banaka stoji da je imovina vlasništvo FBiH, nije jasno definisano koja institucija se bavi tom imovinom. 

- Vijeće ministara BiH i Vlada FBiH su svojim odlukama zadužili APFBiH  da poduzima sve pravne radnje u cilju zaštite predmetne imovine. APFBiH  nema  kapacitet za ozbiljnije bavljenje ovim poslom. Problemi nastaju i zbog toga što BiH nije zaključila bilateralne ugovore o regulisanju imovinskih odnosa sa državama nastalim raspadom bivše SFRJ, što je, kod povrata imovine, glavni problem u našim kontaktima s organima uprave i sudovima u državama gdje se imovina nalazi. Agencija je o ovoj problematici u više navrata upoznala Vladu FBiH, Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo BiH, ali je izostala reakcija - kaže Bekrić.


 LETARGIJA


U međuvremenu, tvrdi on, Agencija nastoji da sudskim putem vrati imovinu i da dopuni Centralni registar pasivnog podbilansa. U izvještaju, koji je Agencija nedavno dostavila Vladi FBiH, stoji da se u razdoblju odobravanja početnih bilansa i programa privatizacije nije vodilo računa o stavkama iz pasivnog podbilansa, pa većina preduzeća nije dostavila dokumentaciju o kompletnoj imovini. Naknadno prikupljanje podataka ide teže jer su preduzeća nezainteresovana za prijavu imovine, a prošlo je dosta vremena od kada preduzeća ne upravljaju tom imovinom.  


  TUŽBE


Prema izvještaju koji je Agencija u maju podnijela Vladi FBiH, do 2. juna 2007. godine, do kada je prema Okvirnom sporazumu o sukcesiji imovine bivše SFRJ bilo moguće podnijeti tužbu za povrat imovine, Agencija je podnijela 26 tužbi radi naplate potraživanja iz pasivnog podbilansa sa zahtjevima za povrat oko 76 miliona dolara: 20 u Srbiji, jednu u Makedoniji, dvije u Crnoj Gori i tri u Hrvatskoj. No, sve tužbe su pale.

Do decembra 2015. godine Agencija je podnijela 17 aplikacija Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu i do sada je pet proglašeno neprihvatljivim, a ostale su u razmatranju. Zbog pet odbijenih aplikacija, a da bi se izbjegli troškovi pripremanja novih aplikacija, Agencija će prijedložiti Vladi FBiH da izmijeni svoj zaključak kojim obavezuje Agenciju da se obraća tom sudu. 
 










NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

bosnalijek
Porodični dan u Bosnalijeku: Zlatnici za uposlenike koji su napunili 25 godina radnog staža
22.10.2017

U krugu najveće bh. farmaceutske kompanije Bosnalijek svake godine tradicionalno se održava Porodični dan za zaposlenike i njihove porodice.

sf
Italijanska kompanija „Ferretto Group“ gradi fabriku u Usori
20.10.2017

-Italijanska "Ferretto Group" gradi fabriku koja će na području općine Usora proizvoditi logističke sisteme, paletne regale i opremu za skladišta, kao i softvere.

iz
Federacija BiH u septembru povećala izvoz 10 posto
20.10.2017

Trgovinski deficit Federacije BiH za septembar 2017. iznosi 457.135.000 KM, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.