Apoteke Sarajevo
okoliš klima

Suština svega : Mi smo povrijedili prirodu, priroda nam vraća

17.07.2017
POČETAK I KRAJ: Antarktik je mjesto gdje već nekoliko stotina hiljada godina novi snijeg pada na onaj prethodni i, pod težinom tog novog snijega, sabijaju se stari slojevi u kompaktnu ledenu masu u kojoj ostaju zarobljeni mjehurići zraka. Blizu južnog magnetnog pola, na nadmorskoj visini od 3.488 metara, smještena je ruska istraživačka stanica Vostok. Na tom mjestu (gdje je inače izmjerena najniža temperatura na Zemlji, minus 89,2 stepena Celzijusa) su iz 3.623 metara duboke bušotine izvađeni uzorci leda u kojima je zapisana historija klime koja seže 420.000 godina u prošlost. 

Identificiranjem i brojanjem zasebnih godišnjih slojeva sniježnog nanosa (slično kao kod brojanja godova drveća), naučnici su odredili vrijeme nastanka svakog sloja, a analizom mjehurića zraka zarobljenih u ledu dobiveni su podaci o sastavu prapovijesne atmosfere, između ostalog i o sadržaju ugljendioksida (CO2) u njoj. Proučavanjem promjena u sastavu vode od koje je led nastao određena je temperatura zraka kad su se pahulje formirale. Kako se kroz istraživanje uvidjelo, promjene koncentracije CO2 uvijek su bile propraćene istovjetnim promjenama temperature. Isto tako, utvrdilo se da su velike hladnoće (popularno nazvane ledena doba) obično povezane sa velikom količinom prašine u zraku. Odakle prašina u zraku? Izbačena iz vulkana, podignuta udarom meteora ili samo rasuta vjetrom u suhoj klimi ledenog doba!?

Također, istraživanjima se pokušalo doći do podataka kako je topljenje leda na Antarktiku uticalo na Zemlju u geološkom razdoblju pliocenu, prije oko tri miliona godina, kada je nivo mora bio oko 20 metara viši nego danas, a nivo ugljendioksida u atmosferi bio otprilike jednak današnjem, sa temperaturama zraka između dva i tri stepena Celzijusova iznad onih koje su bile prije industrijske revolucije i početka masovnog korištenja fosilnih goriva. Danas se led na Antarktiku topi, otkidaju se ledene gromade što opet povećava nivoe  mora i okeana. Osim što reagira na promjene u temperaturi, Antarktik čini još nešto: taj je kontinent opisan kao "glavni pokretački stroj mnogih promjena do kojih dolazi u globalnoj klimi". 

SPAŠAVANJE ŽIVOTA: U junu se veći dio Zapadne Evrope doslovno "kuhao", dok su velike vreline zahvatile Englesku, Francusku, Belgiju, Holandiju i Švicarsku. Naučnici su istraživali različite rekorde sa nizom sofisticiranih kompjuterskih modela kako bi izračunali koliko je globalni rast povezan s efektom staklenika utjecao na rast temperatura. Utvrdili su da je toplotni talas koji je pogodio Portugal i Španiju najvjerovatnije uzrokovan globalnim zagrijavanjem. Podsjetimo, 64 ljudi smrtno je stradalo u Portugalu, a u Španiji je na evakuaciju bilo prisiljeno njih 1.500. Intenzivna toplota u centralnoj Engleskoj donijela je najtopliji dan još od 1976. godine, a u Francuskoj, Holandiji i Švicarskoj vlasti su aktivirale planove zaštite u hitnim slučajevima, pisao je Guardian.

- Talasi vreline su u Evropi postali sve češći, a posebno na jugu kontinenta. Od ključnog je značaja da gradovi sarađuju sa naučnicima i stručnjacima u oblasti javnog zdravstva kako bi razvili akcione planove. Klimatske promjene trenutno utječu na cijele zajednice i ovi planovi će spasiti živote -  upozorio je Friederike Otto, s Univerziteta Oxford, ujedno i član World Weather Attribution (WAA).  

KLIMA U BiH: Ekspert za kvalitet zraka i klimatske promjene u Bosni i Hercegovini, Martin Tais, na nedavno održanoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99", na temu klimatskih promjena i njihovih posljedica,   izjavio  je kako se, za razliku od drugih zemalja svijeta, u BiH ne radi dugoročno na adaptacijama povezanim sa klimatskih promjenama uzrokovanih globalnim zatopljenjem.

- Suština svega je: mi smo povrijedili prirodu, priroda nam vraća. Sada dobivamo 10 posto energije Sunca, a deset posto te energije je nešto ogromno. Klimatske promjene su tu. Sada imamo štete, suše i poplave, ali nemamo projekte. Adaptacija znači da izvučemo koristi iz klimatskih promjena - čuvajmo vodu, pravimo rezervoare. Projekti se ne rade u BiH i to je najveći problem. Nemamo mnogo vremena jer priroda ne čeka, jedan stepen znači deset posto energije Sunca, a to je puno. Moramo sada kao zemlja uraditi nešto, ako mislimo ući u Evropi, to moramo uraditi - kazao  je Tais. Kako on tvrdi odraz klimatskih promjena definisan je ekstremima kojeg čine poplave i suše. 

Da su klimatske promjene itekako primjetne i u BiH istakao je i bh. ekspert za klimatske promjene Željko Majstorović ističući kako tome svjedoče i podaci prošlogodišnjih istraživanja. Kazao je kako smo i sami svjedoci stalnih iznenađenja - poremećaja u vidu padavina, poplave i suše, kao i da sve to izaziva sve veće probleme. Kazao je Majstorović i da je stepen svijesti o klimatskih promjenama kod nas vrlo nizak. 

- To se vidi i po efektima koje je izazvala konferencija u Parizu, prestalo se o tome govoriti nakon dva dana - smatra Majstorović.

Potom napominje da je najvažnije  u redovno školovanje uvesti edukaciju i predavanja te da se i mediji sve više uključuju u diskusije o ovom problemu.
 
- Treba se edukovati u smislu pristupa projektima, kako i na koji način tome pristupiti. To je glavni problem. Pomenuli smo i političare, treba promijeniti zakonodavstvo, projekti ne smiju čekati godinama - naglasio je Majstorović. 

SUDBONOSNO NE: Član delegacije BiH na Konferenciji Ujedinjenih nacija u Parizu o klimatskim promjenama, Senad Oprešić, naveo je da BiH globalnom zagađenju doprinosi sa manje od 0,1 posto, a Sjedinjene Američke Države i Kina predvode listu zemalja koje najviše zagađuju planetu zemlju. No, to očito nije mnogo značilo predsjedniku SAD-a, Donaldu Trumpu, da donese odluku o povlačenju SAD iz Pariškog sporazuma, kao "dio njegovog obećanja iz kampanje da američke radnike stavi na prvo mjesto". 

"SAD će postignuti dogovor koji je pravedan prema klimatskim promjenama", rekao je američki predsjednik i poručio da je došao kraj sudjelovanja SAD u financiranju Pariškog sporazuma i fonda za zelenu klimu. Pojasnio je i kako će SAD započeti i nove pregovore o ulasku u Pariški sporazum ili neki drugi sporazum čiji su uvjeti pošteni prema SAD. Na ovu odluku reagovalo je niz svjetskih dužnosnika, pa i mnogih u SAD. Pariška gradonačelnica Anne Hidalgo rekla je kako je Trumpova odluka "pogreška sa dramatičnim posljedicama". SAD su tom odlukom, uz Nikaragvu i Siriju, postale jedna od tri zemlje u svijetu koje ne podržavaju Pariški sporazum. I dok se još uvijek kuha u loncu svjetske diplomatije, naučnici predviđaju da će se itekako zakuhati u zajedničkoj nam "stakleničkoj bašti". Tako će, kažu oni, visoke  temperature, požari, suše, poplave i druge prirodne katastrofe do 2050. godine postati sve uobičajenije ako se ne poduzmu hitne mjere za smanjenje emisije karbondioksida.

 PARIŠKI SPORAZUM: Pariški sporazum globalni je sporazum o klimatskim promjenama koji je 12. decembra 2015. postignut u Parizu, a 4. novembra 2016,  trideset dana nakon što su zadovoljeni uvjeti, odnosno nakon što je ga je ratificiralo najmanje 55 zemalja koje su odogovorne za barem 55 % globalnih emisija stakleničkih plinova, stupio je na snagu. Sporazum uključuje plan djelovanja čiji je cilj ograničiti globalno zatopljenje, odnosno porast prosječne svjetske temperature zadržati na nivou znatno manjem od 2 °C te da će ulagati napore da se taj porast ograniči na 1,5 °C.  Prije pariške konferencije i za vrijeme njezina trajanja zemlje su podnijele sveobuhvatne nacionalne planove klimatskog djelovanja za smanjivanje emisija.Vlade su se složile da će svakih pet godina obavještavati o svojim doprinosima za postavljanje ambicioznijih ciljeva, izvještavati javnost, ali i međusobno komunicirati o tome kako napreduju u provedbi svojih ciljeva kako bi se osigurala transparentnost i nadzor. U sporazumu nije izostala ni solidarnost za zemlje u razvoju, koje će EU i ostale razvijene zemlje i dalje  finansirati u borbi protiv klimatskih promjena kako bi im se pomoglo da smanje emisije i izgrade otpornost na učinke klimatskih promjena.

DO KRAJA 2017. BESPOVRATNA SREDSTVA ZA  BiH: Na nedavno održanoj Konferenciji o klimatskim promjenama u Bonu (Njemačka) dogovoreno je da će Bosna i Hercegovina dobiti bespovratna sredstva u iznosu od tri miliona dolara za Nacionalni plan adaptacije na klimatske promjene. Sredstva će biti operativna do kraja tekuće godine.

"Zahvaljujući činjenici da BiH ispunjava obaveze prema Konvenciji o klimatskim promjenama, da su dostavljena tri, a u pripremi je i četvrti nacionalni izvještaj o klimatskim promjenama, da je usvojena Strategija niskokarbonskog razvoja i urađena dva dvogodišnja izvještaja o emisijama, ali i brojnim drugim aktivnostima u oblasti adaptacije i smanjenja uticaja klimatskih promjena, tokom Bonske konverencije dogovorena su bespovratna sredstva za Nacionalni plan adaptacije na klimatske promjene u iznosu od ti miliona dolara, koja će biti operativna do kraja tekuće godine", kazala je za medije ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a Srebrenka Golić, koja je, kao kontakt-osoba za Konvenciju o klimatskim promjenama, predvodila delegaciju BiH.

Također, dogovorena su i bespovratna sredstva u iznosu od 1,2 miliona dolara za cijelu BiH za monitoring i verifikaciju izvještavanja. I ova sredstva će biti operativna do kraja 2017.

Bh. klimatolog Željko Majstorović govorio o trendovima zagrijavanja kod nas i u cijelom svijetu, posljedicama, ekstremima koji se dešavaju sve većim intenzitetom i šta je najvažnije za BiH kada su klimatske promjene u pitanju.

 Pogledajte naš VIDEO:željko majstorović.jpg



Pogledajte naš FOTOALBUM.

logo fonda.jpg




NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

milj
U četvrtak obilazak radova na uređenju i čišćenju zidova korita rijeke Miljacke
04.10.2017

U četvrtak, 05.oktobra, 2017. godine, u 11,00 sati načelnik Općine Stari Grad mr Ibrahim Hadžibajrić, predstavnici Službe civilne zaštite Općine Stari Grad i članovi Opštinskog štaba civilne zaštite obići će teren i pregledati izvedene radove.

zagad
Osam škola iz oba entiteta realizuju projekt 'Dobre vodne komšije'
01.08.2017

Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle počeo je implementaciju osamnaestomjesečnog projekta pod nazivom “Dobre vodne komšije II“, koji finansijski podržava fondacija "Robert Bosch Stiftung GmbH" iz Njemačke.

star
Jezero Starača dobilo novih 120 metara obale
31.07.2017

Udruženje građana ''Bistro!'' uz pomoć UNDP-a nastavilo je radove na uređenju ovog jezera, čišćenju, produbljenju i uklanjanju rastinja koje je prekrivalo obalu i stazu za takmičenje.