Lutrija BiH
batko

Odobrenje za liječenje vani 2016. dobilo 419 bolesnih osoba

04.07.2017

(Magazin START BiH)

Tokom 2016. godine 524 osobe su Zavodu zdravstvenog osiguranja u FBiH (ZZOFBiH) podnijele zahtjev za liječenje van BiH, uglavnom za bolesti dječije onkologije, operacije složenih urođenih srčanih mana kod djece i neurohirurške operacije gama nožem. Odobrenje za liječenje u inostranstvu je  dobilo 419 ljudi.  Odbijen je 71 zahtjev, četiri su vraćena na doradu, a 30 ih je stiglo krajem decembra 2016. i razmatrani su ove godine. Svi koji su odbijeni traže način da skupe novac za liječenje - posuđuju, uzimaju kredite ili se obraćaju različitim organizacijama.

- Mjesečno nam se obrati između 10 i 15 ljudi koji mole da im pomognemo da prikupe novac za liječenje van BiH. To je više od sto ljudi godišnje. Njima je zdravstvo u BiH potpisalo smrtnu presudu. Znam za mnogo ljudi koji nisu skupili pare i umrli su, ali i za slučajeve za koje je neshvatljivo da se ne mogu riješiti kod nas. Recimo, došla je djevojka koja ima 19 godina da joj pomognemo da skupi pare za amputaciju noge u inostranstvu. A slučaj  je bio rješiv angioplastikom. Koliko je ljudi koji su izgubili nogu zbog toga? - pita se Almir Čehajić Batko, direktor Otvorene mreže, jedne od niza organizacija koje skupljaju novac za liječenje ljudi van BiH.

Prema zvaničnim podacima, ZZOFBiH je 2012. godini primio 118 zahtjeva za liječenje van BiH i odobrio 111, u 2013. godini su od 115 odobrena 104 zahtjeva,  2014.  je od 276 zahtjeva za upućivanje na liječenje i kontrolne preglede u inostranstvo odobreno 227, u 2015. od 462 prijedloga je odobreno  410. Ostali su odbijeni ili, u manjem broju, vraćeni na doradu. Među odobrenjima za liječenje van BiH ima više odobrenja za istu oboljelu osobu, pa je broj plaćenih usluga veći od broja oboljelih, kažu u Zavodu.

- Pravilnikom je propisano 11 oboljenja zbog kojih se osigurana lica mogu uputiti na liječenje u inostranstvo. Fond solidarnosti za liječenje u inostranstvu izdvaja između 12 i 15 miliona KM. Stvarne potrebe su oko 20 miliona KM - objašnjava Novka Agić, direktorica ZZOFBiH.

Ona tvrdi da nema saznanja o humanitarnim akcijama prikupljanja sredstava za liječenje van BiH. Pojašnjava da je postupak upućivanja osiguranih lica na liječenje u inostranstvo propisan Pravilnikom o uslovima i postupku upućivanja osiguranih lica na liječenje u inostranstvo i da postupak pokreće klinička zdravstvena ustanova u kojoj je oboljela osoba liječena - KCU Sarajevo, UKC Tuzla i SKB Mostar. Oni prijedlog upućuju Stručnoj komisiji koja odlučuje o opravdanosti zahtjeva. Nakon toga Zavod, u komunikaciji s inostranom zdravstvenom ustanovom, zakazuje termin prijema pacijentu i donosi rješenje o upućivanju na liječenje u inostranstvo. Pacijenti iz FBiH najčešće idu u Hrvatsku, Srbiju, Tursku i Francusku, te u države sa kojima BiH ima zaključene međudržavne ugovore o socijalnom osiguranju: Njemačka, Austrija, Slovenija.

U isto vrijeme ZZOFBiH  je od 2012. do 2016 . godine za transplantacije u zdravstvenim ustanovama u FBiH izdvojio 11,79 miliona KM i 6,99 miliona KM za  lijekove koje transplantirani pacijenti moraju uzimati do kraja života.

- Transplantaciju organa u FBiH obavljaju UKC Sarajevo i UKC Tuzla. Od 2012. do 2016. godine Zavod je finansirao 243 transplantacije od čega je bilo najviše transplantacija koštane srži i bubrega - kaže Agić.

Čehajić smatra da zdravstvene vlasti u BiH imaju pogrešan pristup pomaganja oboljelim ljudima. Razgovarao je sa ljudima iz svih institucija, zavoda i fondova u BiH i zaključio da ljudi koji tako rade nisu kompetentni da govore o stručno-medicinskim stvarima, a stručne komisije kažu da nema novca.

- Govorimo o fondovima solidarnosti koji predvide deset transplantacija i onda ne mogu poslati na liječenje 50 ili 100 ljudi, bez obzira na potrebe. Pri tom otvaraju nove dijalizne centre. Niko ne razmišlja o uštedama koje nastaju kada nekog transplatirate umjesto da godinama ide na dijalizu. Mimo Šahinpašić je bio na dijalizi u noćnoj smjeni! Dakle, oni već sada rade u tri smjene. U FBiH imamo 300.000 dijabetičara - upozorava Čehajić i naglašava da je Otvorena mreža u proteklih pet godina kroz različite akcije skupljanja novca obezbijedila transplantaciju za 60 ljudi.

Naš će nam sagovornik objasniti i da je ljudima „puna kapa“ akcija u kojima pomažu jedni drugima, da su mediji i društvene mreže zatrpani pozivima za pomoć. Za nekog je odziv vrlo snažan, za nekog manje. Da na Miminu bolest nisu reagovali kako jesu, ne bi bio u programu za liječenje.

- Imali smo jednog Roma koji je otac sedmero djece. Imao je leukemiju i za njegovo je liječenje trebalo oko 130.000 eura. Skupili smo 500 KM. Bilo je i donatorskih večera koje su otkazane. Niko se nije odazvao. Mimo je javna ličnost. Rekao mi je da mu je bilo neugodno zbog debata o tome zašto se pomaže njemu, a ne i nekom drugom. Razmišljao je da se isključi sa dijalize i da se tako ubije. Znam mnogo onih za koje su njihovi sugrađani u dijaspori za dan skupljali sav potreban novac, ali i dosta ljudi koji nisu skupili novac i umrli su -  priča Čehajić.

On smatra da vlasti BiH ovaj problem moraju drugačije riješiti kako niko ne bi  zavisio od dobre volje onih koji pomažu dajući po jednu ili deset KM. Ljekari mu se, tvrdi, zaklinju da ne smiju napisati da neko treba da ide vani na liječenje jer nema novca.

- Umjesto toga, oni ovdje troše pare vodeći čovjeka u sigurnu smrt držeći ga na transplantaciji ili u komi. Zadnje dvije godine snimam ljude koji dolaze i mole da im pomognemo. Radi se o djeci, mladićima i djevojkama koji kažu da su obišli sve i da više nemaju kuda. Zar je moguće da je nama ta angioplastika problem, da ne možemo da saniramo neurohirurške reakcije ili da dijete od 13 godina odlazi u inostranstvo na operaciju tumora mozga, da ne radimo trensplantacije sa živih donora različite krvne grupe, da nema mjerenja BK-virusa... Ne možeš da vjeruješ da to ne tretiramo u BiH - kaže Čehajić i naglašava da Otvorena mreža ima mnogo zahtjeva za pomoć pri skupljanju novca, ali da zbog toga imaju i stroge kriterije i da provjeravaju nalaze, dijagnoze, odbijenice...

Ekspert za organizaciju u zdravstvu Fahrudin Kulenović, inače smijenjeni predsjednik Ljekarske komore kantona Sarajevo, smatra da je zdravstvo u cijeloj BiH katastrofalno organizovano i daleko od stopostotne iskorištenosti kadrova i kapaciteta.

- Sve se radi stihijski! Organizacijom se bave svi osim onih koji to treba da rade. Ljekari se rasipaju i ne povezuju, odlaze iz BiH. Nema plana specijalizacija, oprema se kupuje stihijski. Kad vidim da neko skuplja novac za liječenje van BiH, praktično prosi da bi preživio, loše se osjećam. To znači da smo nikakva država - kaže Kulenović.

Opšta bolnica u Sarajevu je, priča Kulenović, počela da radi i kadaverične transplantacije, bilo je prijedloga da se osnuje državni zavod za transplantacije koji bi servisirali zavodi za zdravstveno osiguranje, ali da je to ostalo samo ideja.

BOLESTI OD KOJIH SE MOŽEMO LIJEČITI VANI

Bolesti koje su Pravilnikom o uslovima i postupku upućivanja osiguranih lica na liječenje u inostranstvo, koji stupio je na snagu 1. decembra 2013. godine, a u primjeni je od 1. februara 2014. godine, odobrene za liječenje van BiH su: urođene srčane mane kod djece koje se mogu liječiti operativnim putem, oboljenja iz oblasti dječije onkologije, neurohirurška oboljenja djece i odraslih koja se mogu uspješno liječiti gama, cyber i truebeam nožem, embolizacija, stentiranje i koilovanje krvnih sudova, tumori oka kod djece i odraslih, ekstenzivne opekotine preko 60% površine,  oboljenja jetre, bubrega, pankreasa, srca, rožnice kod djece i odraslih koja se uspješno mogu liječiti transplantacijom, oboljenja odraslih koja zahtijevaju transplantaciju koštane srži, elektrofiziološka ispitivanja kompleksnih aritmija sa eventualnom radiofrekventnom ablacijom, oboljenja kod djece izuzetno rijetkih patologija, odnosno oboljenja sa niskom incidencom od jedan na milion stanovnika, ukoliko se radi o jedinom oboljenju, odnosno ukoliko bi liječenje u inostranstvu dovelo do potpunog izliječenja, osteosarcom kod djece koji se može liječiti operativnim putem.


                                   

Godina

Troškovi programa transplantacije u zdravstvenim ustanovama u FBiH

2012

1.331.482

2013

1.859.293

2014

2.758.303

2015

3.067.225

2016

2.768.906

Ukupno

11.785.209

 

R.

br.

Vrsta usluge urađene u FBiH

Broj usluga

2012

2013

2014

2015

2016

Ukupno

1

Transplantacija bubrega sa živog davaoca

6

8

11

22

12

59

2

Transplantacija bubrega sa kadavera

2

4

7

7

10

30

3

Transplantacija koštane srži -ALOGENA

0

1

1

3

2

7

4

Transplantacija koštane srži -AUTOLOGNA

11

16

29

22

30

108

5

Troškovi transplantacije

 

 

 

 

 

0

6

Transplantacija rožnjače

4

2

8

10

6

30

7

Transplantacija jetre sa živog davaoca

0

 

 

 

 

0

8

Transplantacija jetre sa kadavera

1

 

2

4

2

9

 

UKUPNO

24

31

58

68

62

243

 

 

 

Oboljenje

Broj odobrenih transplantacija u inostranstvu 2014-2016 (novi Pravilnik)

2014

2015

2016

Dječija onkologija

9

10

10

Transplantacija jetre

3

5

5

Transplantacija bubrega

4

10

19

Transplantacija pankreasa

-

-

-

Transplantacija srca

1

-

-

Transplantacija rožnice

17

25

20

Transplantacija koštane srži odraslih

4

25

27




NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

sun
U BiH sutra sunčano
20.10.2017

U Bosni i Hercegovini sutra se očekuje sunčano vrijeme, ponegdje uz malu do umjerenu oblačnost.

vlada fbih
Danas telefonom održana 88-ma hitna sjednica Vlade FBiH
20.10.2017

Nogometnom/Fudbalskom savezu BiH 150.000 KM, Rukometnom savezu BiH 60.000 KM i Asocijaciji sjedeće odbojke BiH 60.000 KM.

ko
Agrokor - Uloženi iznimni napori u stabiliziranje poslovanja Konzuma u BiH
20.10.2017