Raiffeisen
kleveta

Protiv novinara se vodi 176 postupaka za klevetu

04.07.2017
(Magazin Start BiH)

Banjalučki portal „Buka“ je suđen za klevetu povodom pisanja o zastupniku u Parlamentu BiH Nikoli Špiriću, dok je u isto vrijeme Tužilaštvo BiH vodilo, ili još vodi, istragu istim povodom.

- Sud u Banjaluci nije imao dilema da se radi o kleveti. Nismo imali olakšavajuće okolnosti iako nikada ranije nismo suđeni za klevetu. Osuđeni smo za tekstove koje smo prenijeli iz drugih medija. Uredno su potpisani. Špirić te medije nije tužio. Novinari su nezaštićeni, kleveta je prostor u kom političari mogu da se iživljavaju kako hoće - misli Aleksandar Trifunović, glavni i odgovorni urednik portala Buka, koji čeka presudu višeg suda po žalbi na presudu banjolučkog suda.

 

SLOBODA GOVORA

 

Istovremeno, u Visokom je novinar bivšeg Radija Q osuđen za klevetu po tužbi osobe koja je na istom tom sudu osuđena za djelo o kome je izvještavao taj novinar!? U Bihaću je obeštećenje za nematerijalnu štetu i pretrpljenu duševnu bol zbog klevete dosuđeno porodici tužiteljice koja je umrla prije donošenja pravosnažne presude!?

Na sudovima u BiH je početkom juna 2017. godine bilo aktivno 176 suđenja za klevetu, uglavnom novinarima. U udruženjima koja prate suđenja i poštivanje slobode govora upozoravaju na nelogičnosti u tim suđenjima, a predmeti navedeni u uvodu ove priče su iz evidencija Udruženja Bh. novinari.

- Sudije nemaju obavezu da obrazlažu presude ili govore o suđenjima koja vode. Bilo bi logično da u predmetima klevete od drugih sudova traže moguće informacije o onom čime se bavi sporni medijski uradak. Prepiska ne mora da bude javna ako bi mogla uticati na neki drugi proces. Novinari, sudije i advokati moraju utvrditi kako mogu unaprijediti proceduru konsultovanja dokumenata iz drugih sudskih postupaka. Sudovi u BiH vode prekršajne, parnične i krivične postupke i moramo utvrditi da li postoje pravne procedure na koje bi se novinari mogli pozivati. Mnogo je slučajeva poput ovih sa Bukom, Radio Q, Slobodnom Bosnom i slično - kaže Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja, i najavljuje zajednički projekat ovog udruženja, Vijeća Evrope, advokatskih komora i entitetskih centara za edukaciju sudija i tužilaca. 

Zakon o zaštiti od klevete je, objašnjava ona, u BiH u primjeni od 2003. godine i došlo je vrijeme da se unutar profesionalnih zajednica raspravi o njegovim dometima, da se predlože izmjene, tim prije što je mnogo kontroverznih tema o kriminalu, korupciji.

- Tu mogu biti pokrenute tužbe za klevetu, a mi moramo štititi slobodu govora - kaže Rudić.

Direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca u FBiH Arben Murtezić, bivši disciplinski tužilac pri Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, pojašnjava da se i sudije pitaju kako su u istom ili među različitim sudovima moguće različite presude na osnovu istih ili sličnih činjenica.

 

POLITIČARI I NOVINARI

 

- Kleveta traži posebna teorijska znanja i određene vrste specijalizacije. Recimo, sudija Mladen Srdić je bio sjajan, ali je on prešao na Ustavni sud FBiH. Inače, sudije čitaju presude drugih sudova, nekada se nadopunjuju njima. Ipak, sudije nisu obavezne da koriste tuđe presude jer nezavisnost suda i sloboda sudijskog rasuđivanja ne smije biti narušena bez obzira na neujednačenu praksu. To je jedan od standarda koji može dovesti do neujednačene sudske prakse, ali na tome rade sudska vijeća i entitetski vrhovni sudovi - pojašnjava Murtezić. 

Naš sagovornik kaže da sudije treba da budu upoznate sa presudama drugih sudova i da postoje razni mehanizmi za to. Smatra da je pretjeran strah od uticaja političara na sudove u predmetima klevete.

- Uglavnom političari tuže novinare. Kada se donese presuda u korist političara svi imaju utisak da je to zbog njegovog uticaja na sud. Imam utisak da novinari mogu imati veći uticaj na sud nego političari, da mogu sudiju dovesti u mnogo nezgodniju poziciju nego političar - cijeni Murtezić, ali i potvrđuje da je mnogo problema u sudovima oko tumačenja Zakona o zaštiti od klevete i vaganja prava na privatnost i slobodu izražavanja.

Stoga je i iznenađen da ovim povodom nema više žalbi na Ustavnom sudu BiH ili Sudu za ljudska prava u Strazburu. Kleveta je, misli on, jedno od nasloženijih pitanja kojima se bavi Evropska konvencija o ljudskim pravima.

- Uz njih idu termini koji nisu jasni kao u drugim zakonima, pa imate vrijednosni sud, iznošenje tuđeg mišljenja i slično. Osim toga, naš Zakon o zaštiti od klevete nije pisan za našu legislativu, nego je prepisan iz presuda Evropskog suda za ljudska prava i ti zakoni u entitetima su bili napredni kada su usvojeni. Nisu laki za tumačenje! Kleveta kao pojam izaziva dileme i u Sudu u Strazburu - pojašnjava Murtezić i napominje da je pred Sudom u Strazburu samo jedna tužba za klevetu iz BiH i da ni ona nije spor između novinara i političara, nego tužba protiv jednog medžlisa Islamske zajednice i tri bošnjačke nevladine organizacije koje su osuđene da plate 2.500 KM za izrečenu klevetu koja je potvrđena u Strazburu u prvostepenom postupku. Sada o njoj vijeća Veliko vijeće Evropskog suda. 

Članica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Monika Mijić, bivša zastupnica BiH pred Sudom u Strazburu, kaže da je strazburški sud postavio standarde i da mediji i novinari uživaju visok stepen zaštite tog suda, pod uslovom da nastupaju u dobroj vjeri i u skladu s etičkim principima profesije.  

- Evropski sud kod tužbi za klevetu, odnosno zloupotrebu slobode izražavanja, cijeni da li je riječ o javnoj osobi i nekom ko obavlja javnu funkciju. Te su osobe dužne trpiti viši stepen javne kritike nego obični pojedinci,  bilo da je u pitanju potreba demokratskog društva, zaštita nekog legitimnog cilja, da li je riječ o informaciji i činjenici ili vrijednosnom sudu. To su principi koje primjenjuju i lokalni sudovi. Sud u Strazburu granice određuje od slučaja do slučaja - pojašnjava Mijić.

Dešava se, kaže ona, da sud ocijeni da je potrebno zaštititi i državnog službenika od klevete ukoliko je na taj način potrebno zaštititi povjerenje u određene institucije ili funkcije koje obavlja. Podsjeća da je kleveta u velikom broju zemalja članica Vijeća Evrope još uvijek krivično djelo.

- Sloboda izražavanja nije apsolutna, nego za sobom povlači obaveze i odgovornosti. Kod nas je zaštita nečijeg ugleda manja od zaštite slobode izražavanja. Pitanje je kako naši sudovi u praksi primjenjuju standarde kada odlučuju o kleveti. Neki to rade dobro, što je potvrdila i ova prvostepena presuda u Strazburu. Ima mnogo slučajeva gdje domaći sudovi ne primjenjuju Konvenciju i ne poznaju standarde slobode izražavanja. U takvoj situaciji jedino rješenje je žalba Ustavnom sudu BiH, pa i Sudu u Strazburu - naglašava Mijić.

Murtezić, pak, upozorava i na visinu kazne koja može dovesti do toga da dekriminalizacija klevete bude obesmišljena. U Crnoj Gori je, upozorava, bio jedan predmet u kom se novinar žalio da mu je dosuđena kazna u visini 20 njegovih penzija i Sud u Strazburu je poništio tu presudu.

- Ako je suma koja je dodijeljena kao kazna tolika da ugrožava nečiji opstanak i da ne doprinosi recipročnosti štete, dovodimo u pitanje dekriminalizaciju klevete i onda nismo napravili nikakav napredak - upozorava Murtezić i zaključuje da to nije uobičajena praksa, ali da kod sudija ima nerazumijevanja suštine ovog zakona.

Mijić naglašava da je visina naknade za nematerijalnu štetu veoma važna. Ako sud dosudi visoku kaznu, visoku naknadu štete, može se, kaže ona, govoriti o narušavanje slobode izražavanja jer bi visokom kaznom, ako govorimo o medijima, mogao biti ugrožen opstanak tog medija. Rudić naglašava da se u BiH, uz visinu obeštećenja, često dešava da odgovaraju ili budu osuđeni novinari i urednici, dok vlasnici medija budu isključeni iz odgovornosti.

 

COPY-PASTE

 

- Događa se i da odgovara novinar koji je prenio nečije riječi, recimo izjavu nekog parlamentarca, ali ne odgovara i taj parlamentarac - pojašnjava Rudić. Veli i da nalazi vještaka u predmetima klevete otvaraju sumnju u njihov savjestan rad. Na desetine je slučajeva, tvrdi Rudić, u kojima se pojavljuje isti vještak i isti nalaz, samo je promijenjeno ime osobe koja trpi duševni bol. Veliki je broj vještačenja, napominje ona, u kojima piše da je neko trpio bol 17 dana ili godinu, da se tresao i bio nesposoban da radi svoj posao, a javnost je tu osobu gledala kako radi u parlamentu ili vladi.

- Sudije to znaju i ne reguju. Dakle, treba više profesionalizma i pristup vještačenju duševne boli koji nije formalana - zaključuje Rudić.

Murtezić kaže da je i on primijetio takvu praksu, ali da to nije pravilo. Pravosuđe, sigurna je Rudić, mora da se otvori prema javnosti i više uvažava Zakon o slobodi pristupa informacijama, te da je mnogo pitanja koja treba riješiti u trouglu koji čine novinar, pravosuđe i advokati.

 



NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

političari
ANKETA MAGAZINA START BiH: Šta je političarima najpozitivnije u BiH?
16.11.2017

Start je radio anketu sa političarima Bosne i Hercegovine- pitali smo ih šta im je najpozitivnije u BiH. Evo šta su rekli

brano 2
Brano Jakubović za Start : ZINULA NAM GUZICA
16.11.2017

A zašto su oni otišli? Jer su ovi ovdje napravili sve da oni odu. Njima „ljudi sa njive“ ne bi mogli biti direktori. Ma, mi hoćemo, zinula nam guzica, htjeli bi za 20 godina da se sve pospremi, a malo smo ga puno uradili da bi se pospremilo za 20 god

dragan
ČAVIĆ ZA START BiH Dara je prevršila svaku mjeru!
18.10.2017

U prošlom broju magazina Start BiH objavljen je intervju sa Draganom Čavićem, predsjednikom NDP-a i zastupnikom u NSRS . Intervju prenosimo u cjelosti