Raiffeisen
DEPONIJA

I visokorazvijene zemlje imaju isti problem

29.06.2017
BEČ: Krajem prošle godine reporter magazina Start BiH je u organizaciji predstavništva firme Eurocomm PR za Sarajevo, koje pripada bečkom holdingu, obilazio austrijsku prijestolnicu. I dok je boravio u središtu komunalne kompanije „Die 48er“, koja brine o čistoći ove metropole, zapazio je zanimljivu fotogafiju. Na njoj su „pozirale“ koze, a ispod toga bila je boca vina sa slikom istih tih koza. Domaćica našeg reportera, magistrica Urlike Volk pojasnila mu je da se radi o kozama i vinogradima koje ova kompanija obrađuju na njihovom  odlagalištu otada.

-  Još davno, kada smo prije pedesetak godina pravili veliku deponiju nekima od susjeda, naravno, nije bilo drago što to radimo. Da bismo im pokazali kako pažljivo i kvalitetno deponujemo otpad naselili smo jednu vrstu koza rase pinz gauer koje su normalno i zdravo tu živjele. Kasnije smo dokupili još zemljišta i shvatili kako tu možemo uzgajati dobro grožđe. I, kako vidite, to traje do danas. Imamo odlično vino, a koze su lijepe i zdrave! - pojasnila je Volkova. 

Tim se kozama, kazala je ona, svako malo vadi krv i provjerava zdravstveno stanje. Jer, ako bi se na deponiji desila bilo kakva promjena - koze bi prve osjetile!

SMILJEVIĆI: Nekako u isto vrijeme dok je Volkova našem reporteru pojašnjavala kakve koristi možemo imati od modernog i pravilnog upravljanja čvrstim otpadom, u bh. prijestolnici su stanovnici sarajevskih naselja koja se nalaze uz gradsku deponiju „Smiljevići“ blokirali ulaze i izlaze te tako izrazili nezadovoljstvo zbog, kako su naveli, nemara vlasti koja ništa ne poduzima kada je riječ o ovoj deponiji i neugodnom mirisu koje ona širi. Iako ova deponija po svojim tehničkim karakteristikama važi kao pozitivan primjer u zbrinjavanju otpada, konstatovano je da je loše stanje na deponiji izazvano nedostatkom reciklaže, neblagovremenim obezbjeđenjem nove plohe za odlaganje u periodu 2011-2016. godine, zbog neobezbjeđivanja finansijskih sredstava, kao i iskopavanjima Instituta za nestale osobe BiH po nalogu Tužilaštva BiH. Posljedice su bile uništavanje plinske infrastrukture i neugodni mirisi s odlagališta. 

Danas, planovi za modernizaciju ove deponije idu u pravcu njene transformacije u Regionalni centar za upravljanje otpadom. Naime, Vlada Kantona Sarajevo je na nedavno održanoj sjednici dala saglasnost na Program aktivnosti u okviru Regionalnog centra za upravljanje otpadom Smiljevići u 2017. godini. Program sadrži razrađene aktivnosti, nosioce aktivnosti, rokove i potrebna finansijska sredstva te prijedlog nužnih radova na izgrađenoj infrastrukturi, posebno na otplinjavanju i tretmanu procjednih voda, kao i prijedloge za održavanje deponije i izgradnju novih sadržaja neophodnih za smanjenje količina otpada za odlaganje. Cjeloviti Program sanacije utvrđuje obaveze i drugih nosilaca, a posebno KJKP „Rad“ i odnosi se na period do 2020. godine. Ukupna procijenjena vrijednost realizacije programa u ovoj godini iznosi 1.150.000 KM, a prema specifikaciji ova sredstva će biti usmjerena na ugradnju novih sondi za metan i izgradnju sistema za otplinjavanje centralne plohe, za mjerenje količina i sastava procjednih voda, praćenje monitoringa procjednih voda, za instalaciju pilot uređaja i ekspertize rezultata rada, za ispitivanje stabilnosti deponije i izradu elaborata o mogućnostima njenog proširenja. Program predviđa i izradu projekta izvedbenog stanja za otplinjavanje, kao i izvođenje radova na izgradnji deponije inertnog materijala sa reciklažom građevinskog otpada.

USAGLAŠAVANJA PROPISA: Nastajanje otpada je ozbiljan ekološki problem savremenog društva. Njegovo zanemarivanje ili loše upravljanje može proizvesti vidljive utjecaje na okoliš i dovesti do onečišćenja vode, tla i zraka, klimatskih promjena i utjecati na ekosisteme i ljudsko zdravlje. Međutim, ako se njime pravilno upravlja, on može postati sredstvo koje pridonosi uštedi sirovina, očuvanju prirodnih resursa i klime te održivom razvoju. Trenutno je važan dio otpada koji proizvodimo obično anorganski: plastika, staklo i metali, koji stvaraju više problema zbog nemogućnosti da ih se reintegrira natrag u okoliš zbog njihove neorganske prirode. Neadekvatno upravljanje navedenim otpadom može uzrokovati ozbiljnu štetu po okoliš. Međutim, u BiH nije riješeno ni pitanje životinjskog otpada. Sada se kompletan životinjski otpad, jer trenutno jeste otpad, odlaže kao komunalni otpad, što nije prihvatljivo u odnosu na postojeću zakonsku regulativu i uredbe koje propisuje i sa kojima se BiH treba usaglašavati, a dio su standarda i propisa Evropske unije. 

- Kontrolu koja se sprovodi na mjestima gdje nastaje najveća količina životinjskog otpada, a to su farme i klaonice, sprovode veterinarski inspektori, ali i ovlašteni veterinari iz veterinarskih stanica. Na tom mjestu je jako važno da se treniraju svi zaposleni na način da znaju kako se razvrstava životinjski otpad, odnosno nusproizvod na liniji klanja u odnosu na rizik kojeg on predstavlja, ali isto tako da znamo kako se sa njim rukuje, skladišti, transportuje i zbrinjava - kazala je za magazin Start BiH Sanja Čelebićanin, voditeljica projektnog tima za provedbu projekta „Tehnička pomoć u oblasti upravljanja nusproizvodima životinjskog porijekla i životinjskim otpadom u Bosni i Hercegovini“. Projekat provodi EPRD konzorcijum, a finansira EU iz sredstava IPA 2012 kao dio instrumenata pretpristupne pomoći Bosni i Hercegovini prilikom usaglašavanja propisa u oblasti upravljanja nusproizvodima i životinjskim otpadom na području BiH. 

NUSPROIZVOD: Kako ističe Čelebićanin, projektni zadatak je zapravo da se izradi strategija upravljanja nusproizvodima životinjskog porijekla i da se uradi studija održivosti, odnosno pronađu najbolja rješenja koja su održiva, kako finansijski, tako i strukturno na svim nivoima vlasti u BiH.

- Ono što smo zapazili kroz godinu dana rada jeste da problemi sa kojima se suočavamo nisu ništa drugačiji u odnosu na druge zemlje, pa i na visokorazvijene zemlje - kaže Čelebićanin. 

Ona napominje da se ovdje zapravo treba raditi o nusproizvodima životinjskog porijekla koji se koriste kao sirovina za daljnu preradu, a ne o životinjskom otpadu, kako se trenutno govori i postupa u praksi. Upravo bi i jedan od rezultata ovog projekta trebao biti što veća količina nusproizvoda životinjskog porijekla. To bi automatski značilo da količina životinjskog otpada bude zanemariva i da bi se on, kada se učini neškodljivim, mogao zbrinuti na propisani način, odnosno odložiti na sanitarnoj deponiji. 
BiH na svim nivoima administrativne vlasti, i na entitetima i kantonima, ima propise koji regulišu ovu oblast i koji su usklađeni sa evropskim. Međutim, kako ističe Čelebićanin, problem je nedostatak objekata u kojima bi se na neškodljiv način ovi nusproizvodi zbrinjavali, ali i neprepoznavanje potencijalne ekonomske mogućnosti njihovog korištenja. 

- Trenutno smo uradili kartografiju, mapiranje svih lokacija gdje se nalaze proizvođači koji u svom radu stvaraju nusproizvode životinjskog porijekla;  farmeri, klaonice i svi oni koji se bave proizvodnjom hrane životinjskog porijekla - navodi Čelebićanin. 
Ističe da u BiH imamo i primjere dobre prakse - kafileriju zatvorenog tipa u jednoj od klaonica peradi gdje se nusproizvodi dalje prerađuju u mesno-koštano brašno i tehničku masnoću i izvoze. 

- Cilj nam je da i drugi prepoznaju mogućnost korištenja i smanjenja troškova ukupne svoje proizvodnje na način da će nusproizvod koristiti u druge svrhe kao što su biogas, obnovljivi izvori energije i druge mogućnosti koje imamo od organske i zelene energije - zaključuje naša sagovornica. 

U BiH se po stanovniku proizvodi više od kilogram otpada dnevno, što je ogromna količina. U razvijenom svijetu otpad već odavano nije smeće i ozbiljno se pristupa pitanju problema otpada. Posljednjih godina je i u našoj zemlji ostvaren vidljiv napredak na zbrinjavanju čvrstog otpada. Najupečatljivije je što je zemlja donijela i počela primjenjivati koncept regionalnih deponija. To je značajno postignuće, koje treba biti prepoznato kao veoma pozitivan korak. Istovremeno, ostaje još dosta toga da se uradi da bi se unaprijedilo upravljanje čvrstim otpadom u BiH. Moderno i efikasno upravljanje čvrstim otpadom je bitan dio ekonomski i okolišno održivog razvoja svake države. Taj je program naročito značajan za državu poput Bosne i Hercegovine, koja teži pridruživanju Evropskoj uniji.
 


SMEĆE ZA UVOZ

Međunarodne organizacije godinama finansijski pomažu BiH, kako bi se što kvalitetnije upravljalo čvrstim otpadom. Jedna od zemalja koje pomažu je i Švedska, prema čijem mišljenju BiH ima puno potencijala, ali nedovoljno iskorištenog. Ova zemlja još od 2010. aktivno podržava sektor zbrinjavanja otpada u BiH. 
- Naš dugogodišnji angažman u ovom sektoru ima za cilj pružanje podrške BiH da efektivno premosti tranziciju sa postojećeg stanja zbrinjavanja otpada u pravcu integriranijeg i održivijeg sektora usklađenog sa Direktivama EU - kazao je nedavno za bh. medije ambasador Švedske u BiH Anders Hagelberg
Upravo je Švedska zemlja sa dobrim primjerom upravljanja otpadom. U njoj je od 2005. godine zabranjeno odlaganje organskog smeća na deponije. Smeće je biološki tretirano za pravljanje komposta, biogasa i đubriva. I ne samo to - Švedska uvozi smeće kako bi ga pretvorila u energiju. I nije jedina. To čine i Njemačka, Belgija i Holandija.























POGLEDAJTE NAŠU VIDEOPRIČU:

sanja č..jpg


logo fonda.jpg


NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

Trenutno nema dostupnih novosti iz odabrane rubrike.