okoliš peta priča

Prečišćavanje otpadnih voda u BiH

19.06.2017

Prema podacima Ujedinjenih nacija i Svjetske zdravstvene organizacije, više od   80% otpadnih voda nastalih ljudskim aktivnostima vraćaju se u ekosisteme bez prečišćavanja ili recikliranja, dok 1,8 milijardi stanovnika na zemlji za vodu za piće koristi zagađene izvore. Istovremeno, očekuje se da će globalna potražnja za vodom do 2030. godine porasti za 50%. Posebno se očekuje povećanje potreba za vodom u gradovima, što će zahtijevati nove pristupe prikupljanja i upravljanja otpadnim vodama.

 

POTENCIJALNI RESURS

 

Kao značajan izazov u rješavanju problema otpadnih voda svakako su procesi recikliranja otpadnih voda, posebno u aktivnostima proizvodnje hrane i industrijskog razvoja. To zapravo znači da se otpadna voda sada posmatra kao potencijalni resurs, čijim se korištenjem ili recikliranjem nakon odgovarajućeg tretmana, može osigurati ekonomska i finansijska korist.

Šta su zapravo otpadne vode? Prirodna ili kondicionirana voda, pošto je jednom iskorištena za određenu namjenu, postaje upotrijebljena ili otpadna voda. Tom prilikom u njen sastav ulazi manja ili veća količina različitih primjesa - zagađivača, odnosno njene fizičke, hemijske i biološke karakteristike se u toku upotrebe toliko mijenjaju da ona postaje nepodobna za onu upotrebu pri kojoj je i nastala.

Ovakve vode koje su iskorištene za nekakvu namjenu, bilo da je riječ o kućanskim, industrijskim ili poljoprivrednim vodama, potrebno je obraditi i odvesti u prirodni prijemnik ili kanalizaciju bez štetnih posljedica za okoliš i bez narušavanja prirodnog kružnog toka. Neprečišćene otpadne vode imaju u prosjeku povišenu temperaturu, mogu biti izvor za različite tipove onečišćenja okoliša, naprimjer emisija kemikalija, čestica aerosola, mikroorganizama, neugodnih mirisa. Otpadne vode dijelimo na sanitarno-fekalne vode, industrijske vode, poljoprivredne vode, atmosferske vode, infiltracione vode.

O tome koliki je značaj rješavanja problema otpadnih voda govori i to da je tema ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana voda bila  upravo problematika  otpadnih voda. „Zašto otpadne voda“, pitanje je koje je pokrenulo kampanju o smanjenju količina neprečišćene otpadne vode i povećanju procesa recikliranja otpadnih voda.

Jedan od zahtjeva Ciljeva održivog razvoja (Sustainable development goals - SDG) UN-a, definiran u tački 6.3, odnosi se na globalno poboljšanje kvaliteta voda smanjenjem zagađenja i ispuštanja opasnih materija kroz redukciju udjela neprečišćenih otpadnih voda i povećanje stepena recikliranja otpadnih voda. Progres u dostizanju ovog cilja direktno utiče na podršku nekoliko značajnih razvojnih ciljeva UN-a, ali i na sve druge usvojene i utvrđene komponente održivog razvoja. Također, kada je naša zemlja u pitanju treba podsjetiti da je u okviru upitnika EU kroz pitanja iz oblasti kvaliteta voda zatražen i odgovor na ovu temu, što znači da je unapređenje u ovom segmentu preduslov EU integracija u ovoj oblasti.

 

„ČISTA MILJACKA“

 

Kako kažu podaci Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, nominalno je prema strategiji upravljanja vodama FBiH za period 2010-2022. godina u Federaciji na javnu kanalizaciju bilo priključeno 761.000 stanovnika ili oko 33% od ukupnog broja, a prečišćavanje otpadnih voda bilo je osigurano tek za 4% stanovništva. Ono što karakterizira najveći broj naseljenih mjesta na području Federacije BiH jeste nepostojanje objedinjenog sistema za prikupljanje (i tretman) otpadnih voda, te činjenica da se otpadne i oborinske vode najčešće prihvataju mješovitim sistemom kanalizacije i najkraćim mogućim putem provode do najbližeg recipijenta. Dio stanovnika je individualno rješavao pitanje konačne dispozicije otpadnih voda na način da se otpadne vode skupljaju u septičke jame, najčešće urađene tako da se njihov sadržaj procjeđuje u podzemlje ili preliva u najbliži potok, čime se kontaminiraju podzemne i površinske vode. Također, prema podacima FMPVŠ, u Federaciji BiH danas postoji i radi ukupno 12 postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda ukupnog kapaciteta oko 527.000 ekvivalentnih stanovnika.

Sistematsko ispitivanje kvaliteta vode u BiH započeto je prije tridesetak godina, sa prosječno tri do četiri ispitivanja u toku jedne godine. Finansijsku podršku za prečišćavanje otpadnih voda, između ostalih, daje i Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH. To je potvrdio i Fuad Čibukić, direktor Fonda. On je u intervjuu za magazin Start BiH kazao da su, kada su u pitanju otpadne vode, neki od kapitalnih projekata čija realizacija je u toku, a koji se sufinansiraju sredstvima Fonda: „Projekat odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda u Bihaću - odvodnja oborinskih i sanitarnih voda-I faza", „Zaštita rijeke Neretve - Izgradnja glavnog kanalizacionog kolektora Grada Mostara“, „Rekonstrukcija i dogradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Gradačcu“, „Rekonstrukcija i proširenje sistema za prikupljanje i odvođenje fekalnih i oborinskih voda za gradsko područje Gračanice“, „Izgradnja uređaja za prečišćavanje otpadnih voda u Širokom Brijegu“. Također, glavi grad Bosne i Hercegovine bi kroz projekat „Čista Miljacka“  mogao dobiti potpuno uređen i revitaliziran prostor korita rijeke Miljacke. Riječ je o projektu koji je iniciran od strane Fonda za zaštitu okoliša FBiH. Prečistači vode bi bili postavljeni prije gradske zone, na međuentitetskoj liniji i taj bi dio zajednički finansirala dva enitetska okolišna fonda. Nivo rijeke Miljacke bi bio podignut na prostoru Skenderije, a cijelim tokom bi bilo riješeno skupljanje fekalnih i otpadnih voda da bi rijeka Miljacka postala konačno čista i jednakih vrijednosti kvalitet vode. Ovaj veliki projekat, o kojem se razgovara sa kolegama iz RS, uskoro će se naći i pred EU, poručuju iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH.


 PRERAĐENI OTPAD ĆE GRIJATI SARAJEVO

Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Butilama moglo bi, zahvaljujući tehnologijama prerade nusproizvoda i otpada, proizvoditi energiju za zagrijavanje jednog dijela Sarajeva tokom zime. Osim pozitivnog efekta prečišćavanja otpadnih voda i osiguranja čiste rijeke Bosne, postrojenje ima i nusprodukt - otpadni mulj, koji bi neblagovremenim rješavanjem mogao postati i problem za KS. Stoga, Fond za zaštitu okoliša FBiH, u saradnji sa nadležnim kantonalnim i federalnim institucijama, a po ugledu na veliki broj zemalja EU gdje su se od ovog problema napravila uspješna rješenja energetskog korištenja i otpadnog mulja i otpada sa deponije, namjerava pokrenuti ovo pitanje. 

Sve se namjerava konkretizirati kroz finansiranje izrade studije izvodivosti za projekt „Waste to energy“ za KS. Otpad i otpadni mulj predstavljaju višestruki okolišni problem u smislu zagađenja tla, voda, ali i emisija stakleničkih plinova. U svijetu postoje rješenja kojima se ovaj problem pretvara u opću dobrobit. 

- Brojni su primjeri korištenja energije iz otpada za toplifikaciju dijelova gradova, za poljoprivredu kroz osiguranje toplote staklenicima, itd. Poučeni time, Fond smatra da Kanton i Sarajevo kao glavni grad trebaju ići u tom smjeru i biti lideri u ovom području kada se radi o rješavanju okolišnih pitanja, a ne odgađanja problema - smatra direktor Postrojenje u Butilama koje je, zahvaljujući energiji iz izdvojenog metana iz mulja praktično energetski samoodrživo, trenutno u probnom radu. Puštanje u puni kapacitet, što se očekuje u narednim mjesecima, bit će veliki događaj za cijelu BiH. No, ono će puni efekt imati kada se nadležni pobrinu da sva gradska kanalizacija bude priključena na ovaj prečistač, a ne da i dalje njen dobar dio ide u Miljacku.

Indira Sulejmanagić, rukovodilac Sektora zaštite okoliša u Fondu za zaštitu okoliša FBiH, u našoj videopriči govori o najznačajnijim projektima rekonstrukcije i izgradnje kanalizacionog sistema i sistema za prečišćavanje otpadnih voda, gradovima i opštinama u kojima se oni provode,  zašto građanima i turistima grada Mostara treba strpljenje, kakva je situacija i koliko se i šta  promijenilo do danas,  te ulozi koju u ovim projektima  ima Fond za zaštitu okoliša FBiH.

 

indira foto 2.jpg


 Šta je urađeno u  Gornjem Vakufu, Usori, Tešnju, Doboj Jugu, šta se trenutno provodi u  Bosanskom  Petrovcu, a šta se priprema u Vogošći , Ilijašu i Brezi; kakvi su planovi Fonda za zaštitu okoliša FBiH, te kakve su obuke prošli njegovi uposlenici kako bi mogli  pomoći općinama u FBiH u pripremi kvalitetne aplikacije za sredstva EU

Odgovore na ova pitanja možete dobiti u drugom dijelu našeg intervjua sa Indirom Sulejmanagić.


Saznajte sve o projektu "Čista rijeka Miljacka ":

miljacka.jpg




POGLEDAJTE I NAŠU FOTOGALERIJU!



logo fonda.jpg




NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

Trenutno nema dostupnih novosti iz odabrane rubrike.