Apoteke Sarajevo
nusret

Nusret Abdibegović, direktor Uprave za vjerske poslove IZBiH: Ne smijemo dozvoliti estradno tumačenje islama

12.06.2017

(Magazin START BiH)


• Ramazan je! Vjernici će postiti od jela, pića, loših misli i govora, svega što uznemirava i pravi prepreku između njih i Stvoritelja. Šta za Vas znači post, ramazan, kako ga doživljavate?

- Mjesec ramazan donosi, po Marabiju, dvije vrijednosti - vrijednosti Kur'ana i vrijednosti posta. Ako bih se usudio, mogao bih dodati i - blagoslovljeno vrijeme. Ramazan je blagoslovljeno vrijeme u povijesti ljudskog roda jer se Allah dž.š. u tom mjesecu oglasio, poslao poruku. Bilježimo da su Kur'an, Tevrat, Zebur, Indžil i suhufi dostavljeni u mjesecu ramazanu. To vrijeme je  blagoslovljeno i predodređeno za čovjeka, za njegovu meditaciju, kontemplaciju, promišljanje i sagledavanje ukupnog stanja. U tom kontekstu vidimo i praksu Poslanika prije objave kada se izdavajao iz grada Meke i odlazio na brdo Hira gdje je razmišljao i propitivao se. I u jednom mu je trenutku došla uputa.

 

VJERNIK NE TAKTIZIRA

 

• Kako tumačite tu ramazansku uputu, šta ona znači?

- To znači da je Allah, gospodar svega, stvorio čovjeka i nije ga ostavio da tumara zemaljskim prostorima, nego mu je poslao uputu - Kur'an. Kad kažemo da je Kur'an uputa, podrazumijevamo da on povezuju ljudsku povijest i daje perspektive budućnosti. Zato je to kontinuirana uputa Božije milosti. Kad govorimo o Kur'anu kao govoru, kazat ćemo da je ljudskom rodu potrebna istina, siguran glas koji nije spinovan i neće iznevjeriti, nego će trajno držati posebne vrijednosti - dobrotu čovjeka i njegove emanacije da čini dobro. Čovjek u tom svjedočenju Božije objave posvjedočuje da je jedino stvorenje koje prima poruku. Ili čovjek zbog svoje oholosti odbija taj glas, poruku. Zato mjesec ramazan razumijevamo kao Božiju ljubav i milost. Post je nešto što čovjeka, laički posmatrano, ograničava, a iz unutrašnjeg svijeta ga osnažuje, uspravlja. U tom kontekstu mjesec ramazan je prilika da se promišlja, da se duhovnim zrenjem dođe do spoznaje. Post je prilika da se čovjek izdigne iznad profanog svijeta, spozna da je Bog taj koji je čovjeku dao primarnu vrijednost u odnosu na druga stvorenja. Dao mu je ograničenu ulogu na zemlji, ograničenu rođenjem i smrću. U tom periodu čovjek može biti na nivou svoje zadaće noseći misiju, poslanje i predavajući to generacijama, ili da se izgubi u bespuću. Odlazak i dolazak ramazana je ponavljanje prilika koje Bog daje čovjeku kako bi se osnažio u svom biću i kako bi pokazao da nije slučajno stvoren, da nije bez cilja na ovom svijetu, nego da ima primarnu zadaću - ostaviti trag života i slaviti Gospodara!

 

• Vjeruje li Bog vjerniku?

- Bog voli vjernika. Allah se obraća i onima koji vjeruju i onima koji ne vjeruju. Njegova milost obuhvata sve ljude koje stvorio. Primarno, u odnosu na post i ramazan, Allah se obraća vjernicima. U suri Bekare kaže: „O vjernici, propisan vam je post!“ Dva su razloga zašto Allah doziva vjernike. Voli ih, pa ih oslovljava njihovim atributom. Imate različitu ljudsku psihu, narav. Nekima je dovoljan išaret, nekima glas, nekima upozorenje, nekima treba kazna ili ukor. Kad Allah pozove, vjerničko srce odgovori. Vjernik ne taktizira, ne nabraja zašto posti ili ne posti... Naći će jedan razlog da posti i to mu je dovoljno. Ramazan je i konekcija čovjeka i neba, Boga i zemlje.

 

ZAVIRI U SEBE


• Radije iftarite sa suprugom, roditeljima, djecom ili, pak, rado odete na iftar kojeg je, recimo, organizovala neka politička partija na kojem će biti 150 osoba!?

- Mi koji učestvujemo u organizaciji vjerskog života, ponekad smo i protokolom omeđeni! Svaki čovjek, bez obzira na kojoj funkciji bio i društvenu zadaću imao, ima svoje predanje Bogu u ramazanu. Ili uči Kur'an, ili promišlja, odlazi na mukabele, iftare. Najljepši iftar je unutar porodice. Iftar nije cilj, no sredstvo da se porodica i prijatelji okupe. Živimo u društvu manifestacionog demonstriranja vjere. To je najniži stepen na kojem čovjek može najlakše pokazati svoje vjersko osjećanje. IZBiH pledira da se nađemo u društvu onih koji nemaju. Jednako je potrebno prenijeti glas istine i poruke i onima koji imaju i nemaju, koji su moćni i nemoćni. Nama je cilj da stignemo do povratnika, do onih koji nemaju. Određeni protokolarni dijelovi u ramazanu i nas natjeraju da budemo tu, ali za nas koji smo u duhovnosti nije važan broj, važna je poruka. Stoga ne smijemo dozvoliti da tumačenje islama bude estradno, ceremonijalno.

• No, ono je često baš takvo!

- Slažem se! Apelujemo da se ljudi otvore iznutra, da zavire u sebe. To je svrha. Post je skrivena nit između čovjeka i njegovog Gospodara. Bog je skriven. I mi se skrivenim postom dižemo, povezujemo srce, dušu i intelekt. Zato je važno reći da je ramazan prilika za intelektualno, duhovno i spoznajno širenje čovjeka. U ramazanu se mora znati kad i kako se posti. I komunikacija mjeseca ramazana posebno je važna. Organizacija je na posljednjoj ljestvici. O tome je govorio imam Gazali. Poredao je ljude u kategorije, pa kaže da postoje oni koji samo poste od jela i pića i - ništa više.

Post je, među ostalim, solidarnost s onima koji, ne svojom voljom, žeđaju i gladuju zbog siromaštva! Istovremeno, iftarske sofre postača nerijetko se prolamaju od hrane i pića!

- Kontradiktornost vremena u kojem živimo je baš izražena. Čini mi se da se u tom omjeru snaga - bogatih i siromašnih, moćnih i slabijih - teško snalazimo. Grčka kultura je bila prožeta filozofijom, traganjem za bitkom, rimska je bila prožeta pravom, arapska, muslimanska prožeta je tevhidom, vjerom u jednog Boga. Šta ova civilizacvija nudi? Samo igru, zabavu, estradu, silne ratove! Po čemu će ova generacija biti spremna reći da je odgovorila izazovima kao što su svojevremeno odgovorili različiti filozofi, naučnici... Sve je svedeno na virtualnost. Nema duhovnosti. Današnji je čovjek izgubio tu nit.

 

STANI, PREISPITAJ SE

 

• Kako utkati i u inasna tu nit?

- Treba raditi na tome više. Na našem je području komunizam ostavio strašan trag otklona prema vjeri i vjernicima. Sve vjerničko se problematizira sa posebnim negativnim nabojem. A ustvari na taj se način vjernici ekskomuniciraju iz društva. Komunizam, liberalizam i novi kapitalizam takođe prave neuravnoteženost unutar društva. Od posebno talentovanih i učenih ljudi se očekuje da skrenu pažnju. Segment socijalne dimenzije prožet je duhovnošću. Kaže Poslanik da nije dobro omrknuti sit, a komšija ti gladan... Zato je Bejtul mal IZBiH osnova da brinemo za vjernike u Bileći, Gacku, Trebinju, prostorima s kojih su prognani naši vjernici! Sredine poput Sarajeva, Zenice, Tuzle, Bihaća... mogu snažnije poslati poruku onima koji su nemoćni, uplakani. Od velikih se očekuje više solidarnosti, suosjećajnosti.

Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Resulullah, s.a.v.s., rekao: „Mnogo je onih koji poste a od svog posta nemaju ništa osim gladovanja. Mnogo je onih koji klanjaju noćni namaz (teraviju) a od svog namaza nemaju ništa osim toga što su ostali budni.“

- Poslanik je kroz svoje hadise ukazao da postoje ljudi koji mehanički žive vjerski život. Možda je tako i u namazu, hadžu, zekjatu... Zato je važno da govorimo o duhovnoj komponenti čovjeka koja je spoj srca i intelekta.Najlakše je biti copy-paste! Za ramazana zaranjamo u um koji je izvorište. Spoznaja se postiže putem objave i razuma. Vjernik ne može biti miran u mjescu ramazanu. Ramazan je svjetlo Božije milosti u vama. Ipak činite nešto sa sobom. Svaki je čovjek u borbi sa nečim! Ramazan je prilika da kažemo ljudima da grade duhovni osjećaj. Jer, zaći će sunce, nastat će tama. Ramazan je prilika da kažeš: „Evo, popeo sam se na prvu stepenicu. Mogu i na drugu, uzet ću knjigu koja će pomoći da zaronim u suštinu ibadeta.“ Zato je prva riječ bila – uči! Vjerujem da će se ljudi ovog ispraznog svijeta napuniti. On ne daje puninu životu!

• Hoćete reći da ima ljudi koji imaju kuću, vikendicu na planini i moru,  automobil i slično, ali su - prazni! Nesretni?

- Susretao sam ljude koji nemaju skoro pa ništa, ali su sretni. Sretao sam i one koji imaju sve, ali su nesretni. Sreća je unutra nas! U tom kontekstu, čovjek je sretan kad je sretan sa sobom, kad učini dobro, kad mu Bog pošalje svoju poruku mira i napretka. U mjesecu ramazanu čovjek treba da zastane, preispita se, zapita kuda i kako dalje...

• Pa, zastanete li Vi, koje sebi pitanje postavljate?

- Pitam se jesam li zaradio i postigao Božije zadovoljstvo? Kako ću osnažiti sebe da u odsutnosti ljudi budem iskreniji, pošteniji, odgovorniji? Jer vjera, iman i ihsan se temelje na onome: Vjeruj Allaha kao da Ga vidiši, iako Ga ti ne vidiš, On tebe vidi! Kad tako mislimo i radimo pazit ćemo da drugom ne činimo zlo, da mu pomognemo, trudit ćemo se da u porodici napravimo harmoniju, prijatelju pružimo ruku...

 

DUNJALUK

 

• Teško je biti vjernik, musliman?

- S aspekta dunjalučkih prepreka i izazova, može se osjetiti da vjernik ima poteškoća. No, vjera je olakšanje, nada, smiraj, otvaranje drugog prozora u pogledu na svijet. Ako to postignemo, onda ovaj svijet na kojem smo ograničeno vrijeme, za vjernika nije vrijednost no sredstvo da bude u ibadetu, dobru koje se od njega očekuje: da čovjek s namjerom, svjesno i samosvjesno čini dobro! Grešku ne smije činiti namjerno. U tom kontekstu, lakše je biti dobar nego zao. Vjerovanje je olakšanje. Ko čini dobro zarad Boga, neće biti ostavljen. Kad liberalno posmatrate svijet, vidite da vjernik ima ograničenja. A čim ima ograničenja, nije slobodan!? Ne! Vjernik ima ograničenja sebe radi. Ako mu je zabranjeno da pije, kocka, krade, to je zbog njega.

• Kažu, hiljade puteva vode ka spoznaji Boga! Kako ste ga Vi spoznali?

- Mislim da je Mihajlo Pupin rekao: Ne vjerujem u Boga, ali sigurno znam da On ima i postoji! Unutar porodice sam naučio prve riječi kelimešehadeta, klanjanje namaza. Odrastao sam u Pruscu koji je naša i duhovna i intelektualna kolijevka. Imao sam vrsne mualime poput Muharema efendije Omerdića, Hajrudina Joldića, ulemu poput imama Atića, Ućambrlića, Šerifa Silajdžiju... Moji su me roditelji u doba komunizma upisali u medresu. U Jajcu je bio rahmetli Mustafa Čolić, poznati sufija, Travnik u blizini. U Sarajevu smo upoznali profesore koji su zbog vjere bili u zatvorima - Trebinjca, Kasima Hadžića, Sinanudina Sokolovića... Učili o Meki i Medini...

Dakle, nije bilo nekog „klika“, doživljaja, koji Vam je jasno ukazao na to da Bog postoji!?

- Teško je čovjeku koji prolazi kroz faze islama i izučava ga reći šta je to konkretno bilo! Imam Gazali je došao kod majke i rekao joj da je našao 16 dokaza da postoji Bog. A ona mu je rekla: „Zar ti, sine, treba ijedan dokaz?“ Bio sam vođen porodičnom, ulemanskom linijom. Nisam mogao ni zamisliti da mi horoskop bude određenje sudbine, nego tevhid, da sumrak izazova bude smak svijeta. Naprotiv, razumio sam da Bog kuša svoje vjernike. Kad čitate ili slušate Kur'an, on, nekako, osvjetljava. Slušanje Kur'ana je najbolja prilika za transformaciju čovjeka. Rahmetli hafiz Gušić, Banjolučanin, povukao se kad je komunizam stupio na vlast! Znao je reći: Da mi je sloboda da održim vaz kako znam, ne bih žalio umrijeti! Razgovor o vjeri, njeno propovjedanje i mene osnažuje. Helem, osjetio sam zaštitu Božije milosti. Vjera koja se osjeća u srcu, a ja je osjećam, Božiji je dar. Vjera je nešto što ti Bog utakne, tebe to zaogrne i, ako si usrećen time, ti to čuvaš, paziš da ne narušiš.

• Koja je razlika između vjernika koji, podrazumijeva se, čini dobra djela, pazi na svoje ponašanje i isto tako finog, dobrog čovjeka koji nije vjernik?

- U društvenim tokovima, nema razlike. Čovjek koji je dobar, koristi ljudima, projektuje, educira, a nije vjernik, ima svoju vrijednost na ovome svijetu. Projekti vjernika su za ovaj i budući svijet. U vrijeme kad sam bio travnički muftija radio sam projekte koji će ostati iza mene. Vjernik traži ugođaj na onom, nevjernik na ovom svijetu.

Negdje sam pročitao da su 'najveći umovi svih vremena ujedno bili i duboko religiozni'. Slučajnost!?

- Nije. Nema tu slučajnosti! Ako Ajnštajn kaže da je znanost bez religije hroma, a religija bez znanosti slijepa, dovoljno je rečeno. Izvor znanosti je Bog. Znanstvenici u svom intelektu i čitanju Božijih znakova, zakona, spoznaju da to nije slučajno. Njutn je rekao da njegovo proučavanje sunca i kosmičkih kretanja uvjerava ga da to ima intelekt moćnog bića koje to reguliše. Kako će ga nazvati, ne ulazimo u to. Učeni ljudi otkrivaju unutrašnje Božije zakone koje običan svijet ne može otkriti. Zato Kur'an kaže da je Bog izvor znanja i da on poučava čovjeka. Čovjek bi bio tabula rasa i praška da mu nema Božije objave.

 

LINIJA U PIJESKU

 

• Čini se, i krivi put je neke poveo do spoznaje Boga. Recimo, ima narkomana, alkoholičara koji se „preko noći“ kane poroka, okrenu Bogu!?

- U doba Poslanika je to pitanje bilo aktuelno. Ashabi su diskutirali koji put vodi do Boga. Poslanik je povukao crtu na pijesku i rekao, parafrazirajmo, da je to pravi put, svi drugi vode stranputici. Prava linija je predstavljala kontinuitet, a ostale, sporedne, imaju slijepu ulicu. Ljudi ogrezli u poroke dođu do zida i okrenu se, vrate na početak! Islam ih prihvata, kaže da sve što je bilo prije, neutrališe se. Tu je širina islama, tu je milost Božija jer ne kažnjava čovjeka kojemu je dano da se okuša i na stranputici.

• Kad smo već kod različitih puteva do spoznaje Boga, spomenimo ahmedije, šijite, vehabije, selefije, haridžije... Sad i toga imamo u Bosni i Hercegovini!

- Svi oni koji se okreću prema Kibli, osim ahmedija koji su izopćeni iz islama,  pripadaju muslimanima. Povijesne događaje koji su izrodili razne frakcije ne možemo neutralisati! Ali možemo reći da toga nije bilo u BiH jer je bosanska ulema prožimala spoj tih vrijednosti koje imamo. Kad uđete u džamiju vidjet ćete levhe: Allah, Muhammed a.s., Ebu Bekr, Omer, Osman, Alija, Hasan i Husejn. Imate derviške redove koji su objedinjavali tu duhovnu sferu. Postoje, neko je kazao, dvije vrste ljudi. Pravednici koji se smatraju griješnicima i griješnici koji se smatraju pravednicima. Ova druga kategorija je za nas problematična. Prva kategorija je bosanska realnost. IZBiH je ozbiljno pristupila ovim izazovima, razgovaramo s ljudima i mislimo da nije dobro praviti paralelne sisteme koji narušavaju harmoniju. Dozvolit ćete mi da pomislim i da su nam te razlike pomalo uvezene, uvučene, ubačene s tendenciojom da se upotrijebe kada neko zaželi. To je opasno.



NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

13
Wigemark sa studentima: Želimo čuti mišljenje mladih o situaciji u državi
13.12.2017

Po njegovim riječima, Bosni i Hercegovini nužne su promjene, što podrazumijeva socio-ekonomske reforme te reformu obrazovanja.

milj
Sarajevo - Još traje potraga za mladićima koji su upali u nabujalu Miljacku
13.12.2017

Potraga za dvojicom mladića koji su rano jutros upali u nabujalu Miljacku u naselju Dolac Malta još uvijek traje.

oo
Borba protiv korupcije pretpostavlja sistemsku reakciju
13.12.2017

Ocijenio je da je u poređenju s drugim kantonima, TK možda ponajviše uradio na polju borbe protiv korupcije.