Apoteke Sarajevo
FUDO 2

FUAD ČIBUKČIĆ: Fond nastavlja ispunjavati svoju zadaću

31.05.2017
Povodom obilježavanja Svjetskog dana  zaštite okoliša razgovarali smo sa Fuadom Čibukčićem, direkorom Fonda za zaštitu okoliša FBiH. Za magazin Start i BHPutovanja on govori  o aktivnostima i planovima Fonda, rješavanju problema  zagađenja zraka u gradovima BiH, problemu otpada, te koliko su  građani u BiH ekološki osviješteni

  •  Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se 5. juna. Kakvo je stanje okoliša u BiH iz perspektive Fonda za zaštitu okoliša FBiH? Kako Fond ove godine obilježava ovaj datum? 
- Promjenom menadžmenta prije godinu dana pokrenute su brojne aktivnosti, projekti i strateški pravci Fonda za zaštitu okoliša FBiH. Ove godine Fond namjerava obilježiti Svjetski dan okoliša organizacijom centralnog događaja koji će se održati 5. juna u prostoru Zemaljskog muzeja u Sarajevu, sa početkom u 12 sati, uz panel diskusiju na ovogodišnju globalnu temu „Povezanost ljudi s prirodom“ i svečanu dodjelu nagrada po obavljenom konkursu Fonda za izradu najboljih fotografija i slogana na istu temu, a uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za okoliš (United Nations Environment Programme, UNEP) za BiH . Događaj ima za cilj promociju zaštite okoliša, zaštite prirode i biodiverziteta u svim segmentima društva. Zaštita okoliša, u poslijeratnom periodu, možda i nije bila prioritetno pitanje za tranzicijsku zemlju kakva je BiH, ali je proces pridruživanja Evropskoj uniji potaknuo unapređenje politika iz oblasti zaštite okoliša. Na njihovom provođenju treba kontinuirano i snažno raditi. Jedan od segmenata djelovanja je i jačanje svijesti o potrebi zaštite okoliša. 


  KAPITALNI PROJEKTI


  •  Koje su najvažnije aktivnosti Fonda?
- Među mnogobrojnim aktivnostima, bitno je napomenuti da Fond aktivno sudjeluje u pripremnim aktivnostima kapitalnih projekata čija realizacija se očekuje u skorije vrijeme i to „Master plana vodosnabdijevanja Kantona Sarajevo“, čija novelacija je neophodna kako bi se definirali koraci i smjernice za konačno rješavanje egzistencijalnog problema osiguranja neometanog vodosnabdijevanja stanovnika Kantona Sarajevo. Tu je i projekat toplovoda Kakanj - Sarajevo, odnosno projekat snabdijevanja toplinskom energijom iz TE Kakanj područja do/i Sarajeva, gdje je Fond sufinansirao izradu Studije opravdanosti, upriličio prvu javnu prezentaciju zaključaka i rezultata studije, te aktivno učestvuje na daljnoj implementaciji. To će podrazumijevati izradu Idejnog projekta, glavnog projekta i, u konačnici, realizaciju radova izgradnje toplovoda. Tu je i projekat „Čista Miljacka“, koji će obuhvatiti niz aktivnosti zaštite vodotoka KS i to ne samo rijeke Miljacke, već i Zujevine, Željeznice, Dobrinje i konačno rijeke Bosne. 

Fond je pružio svoj doprinos i u realizaciji kapitalnih projekata zaštite voda od značaja za FBiH, posebno za općine u WATSAN programu kredita EIB, te kanalizacionih sistema grada Bihaća i Mostara. Prepoznat je i niz projekata za koje su stigle preporuke resornih ministarstava i Vlade FBiH, kao što su kanalizacioni sistem Cazina, postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda Gradačca i sl. Također, Fond je u 2016. kao posebnu stavku izdvojio i projekte zaštite prirode i zaštite i remedijacije tla kao poseban doprinos realizaciji Strategije zaštite okoliša. Krupni pomaci u implementaciji Strategije zaštite okoliša su postignuti kada je u pitanju uspostavljanje mreže monitoringa kvalitete zraka, što se realizira sa Federalnim hidrometeorološkim zavodom.

  • Kakvi su planovi u bližoj budućnosti? 
- Osnovna zadaća Fonda jeste da u svojoj daljnjoj razvojnoj koncepciji osigura uslove za kvalitetna ulaganja kojima će se pojačavati mjere zaštite okoliša i razvoj domaćeg tržišta za finansiranje projekata zaštite okoliša, a istovremeno osigurati i dodatna sredstva za ulaganja u tom području koja danas imaju poseban značaj za održivi privredni razvoj. Osim što radi na pripremi početka realizacije većih infrastrukturnih projekata od značaja za Federaciju BiH, Fond će nastaviti sa kontinuiranom finansijskom podrškom većine do sada podržanih projekata dok se isti ne realiziraju u punom kapacitetu i postanu održivi. Velika odgovornost je, pored Fonda, i na lokalnoj zajednici, agencijama za vode, nadležnim ministarstvima, visokoobrazovnim ustanovama, akademskoj zajednici, nevladinim organizacijama, koji u saradnji sa drugim subjektima imaju dominantnu ulogu u upravljanju i zaštiti svih segmenata okoliša.

Fond će u narednom periodu nastaviti sa dosadašnjom uspješnom saradnjom sa međunarodnim organizacijama, kao što su UNDP, GIZ, EBRD, KfW, USAID, i to na projektima kao što su: Energijska efikasnost u zgradarstvu: „Jačanje kapaciteta i smanjenje troškova korisnika javnih objekata FBiH kroz povećanje energetske efikasnosti, racionalizaciju upravljanja energijom i smanjenjem emisije u zrak“), EBRD (projekat „Regionalni vodovod Plava voda“), i to na realizaciji projekata zaštite voda od federalnog značaja (WATSAN projekat za 19 općina u Federaciji), projekat izgradnje kanalizacionog sistema i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Bihaću (KfW), projektima sistemskog rješavanja pitanja odvajanja kanalizacije u Sarajevu, projektima energijske efikasnosti, itd.

  •  Koji su aktuelni „kapitalni projekti“ iz oblasti zaštite okoliša u FBiH?
- Neki od kapitalnih projekata, čija realizacija je u toku, a koji se sufinansiraju sredstvima Fonda su „Projekat odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda u Bihaću - odvodnja oborinskih i sanitarnih voda - I faza“, „Zaštita rijeke Neretve -izgradnja glavnog kanalizacionog kolektora Grada Mostara“, „Rekonstrukcija i dogradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Gradačcu“, „Rekonstrukcija i proširenje sistema za prikupljanje i odvođenje fekalnih i oborinskih voda za gradsko područje Gračanice“, „Studija utvrđivanja područja podložnih eutrofikaciji i osjetljivih na nitrate u FBiH“, „Izgradnja i rekonstrukcija seoske infrastrukture u općini Olovo“, „Glavni projekat daljinskog grijanja za gradsko i prigradsko područje općine Banovići“, 
„Izrada Lokalnog ekološkog akcionog plana (LEAP) Prozor Rama“, „Biološka i pejzažna raznolikost sedrotvornih tekućica u FBiH (Una, Pliva, Trebižat): aktuelno stanje i mjere zaštite“, te „Izgradnja uređaja za prečišćavanje otpadnih voda u Širokom Brijegu. 


  ČIST ZRAK


  • Kako i koliko brzo se može poboljšati kvalitet zraka u bh. gradovima, što je aktualni problem?
- Najbrži put jeste izgradnja spomenutog generacijskog projekta toplovoda Kakanj - Sarajevo. Naime, „Studija opravdanosti snabdijevanja toplinskom energijom iz TE Kakanj područja do/i Sarajeva“ pokazala je da bi došlo do smanjenje emisija CO2, SO2, NOx i čvrstih čestica u skoro svakoj godini rada kogenerativnog postrojenja. Računajući u tonama i u periodu do 2040. godine i dominantno u Sarajevu, emisija CO2 bila bi smanjena za 6.328.320,91 tona, emisija SO2 za 105.813,37 tona, emisija Nox za 10.807,46 tona i čvrstih čestica za 1.122,81 tona. Uz to, značajni efekti bi se postigli zamjenom individualnih ložišta i postojećih kotlovnica u Sarajevu.

Kao što znate, kvalitet zraka nije moguće poboljšati na jednostavan način i u kratkom vremenu iz prostog razloga što rezultat mogu dati jedino sistemska rješenja u svim oblastima povezanim sa kvalitetom zraka u urbanim sredinama, ali ne trebamo biti obeshrabreni tim teškim zadatkom nego već danas krenuti u sistemske promjene. Potrebna je koordinacija svih institucija za dugoročno rješavanje problema zagađenja zraka, poboljšanje zakonske regulative iz oblasti zaštite zraka i naknada za zagađenje zraka (npr. naknade za motorna vozila prema stvarnim emisijama, sveobuhvatnije naknade za stacionarne izvore emisija u zrak i dr.), kao i osiguranje dosljednog provođenja provedbenih propisa. Slijedom strateških dokumenata, u javnim pozivima za sufinanciranje projekata, Fond redovito objavljuje lotove namijenjene projektima iz oblasti zaštite zraka kao i lotove namijenjene povećanju energijske efikasnosti (kojima se omogućuje smanjenje potrošnje energije i smanjenje emisija) te se vrlo detaljno daju primjeri projekata koji se bave zaštitom zraka u urbanim sredinama kao što su: uvođenje vozila na ekološki prihvatljiva goriva u gradski saobraćaj; inovativna tehničko-tehnološka rješenja u saobraćaju, projekti prostornog i urbanističkog planiranja sa ciljem poboljšanja kvalitete zraka kao što su projekti sadnje parkova, proširenja mreže biciklističkih staza i sl. 

Jedan od strateških projekata koji Fond kontinuirano financijski podržava je Uspostava funkcionalne federalne mreže stanica za praćenje kvalitete zraka Federalnog hidrometeorološkog zavoda (popravka i nabavka novih analizatora, osposobljavanje laboratorija za analizu lebdećih čestica, čuvanje arhivske građe i dr.) Isto tako, Fond razvija i nove mehanizme financiranja projekata u ovoj oblasti – primjer je Revolving fond Fonda za zaštitu okoliša FBIH za projekte energetske efikasnosti .

  • Prema tvrdnjama stručnjaka, ekologija je industrija sa najvećim potencijalom za otvaranje radnih mjesta što je čini višestruko korisnom. Kako se otvaraju ta radna mjesta?
- Kao važan dio zaštite okoliša se pojavljuje i upravljanje otpadom. U BiH to još uvijek nije prepoznato kao potencijal iako ima jako puno mogućnosti za otvaranje „zelenih“ radnih mjesta, kako u samom sistemu upravljanja otpadom izgradnjom sortirnica zelenih otoka i sl. tako i razvojem reciklažne industrije koja je generator razvoja sistema upravljanja otpadom kakav zagovara FMOiT prema Federalnom planu upravljanja otpadom. Tako se otvara mogućnost malim i srednjim preduzećima da razviju vlastiti biznis otvaranjem pogona za reciklažu otpada. Cijeli je niz radnih mjesta vezanih za ekologiju, od građevinskog sektora angažovanog projektima energijske efikasnosti OIE, izgradnji uređaja za prečišćavanje otpadnih voda, pogona za korištenje energije iz otpada i sl., pa sve do upravljanja zaštićenim područjima. 



ANIMALNI OTPAD



  • Klaonice peradi niču širom BiH. Gdje završava taj otpad?
- Koncept zbrinjavanja otpada životinjskog porijekla, prema Federalnom planu upravljanja otpadom, potrebno je organizirati kroz sistem sabirališta, postrojenja za povrat komponenti, te u konačnici, odlagališta. Sav neopasni otpad životinjskog porijekla koji je moguće koristiti u poljoprivredne svrhe treba planski iskoristiti i, ukoliko je potrebno, izvršiti prethodno kompostiranje, a u skladu s odredbama „Pravilnika o životinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe“.

Dakle, zakonski okvir, koji je potrebno dopuniti, postoji. Međutim, problem je nedostatak potrebne infrastrukture za upravljanje i finalno zbrinjavanje ove kategorije otpada. Do sada su već trebala biti izgrađena sabirališta i kafilerija, no, nisu. Na terenu je činjenica da jako velike količine animalnog otpada završavaju na deponijama koje, osim nekoliko izuzetaka, nisu sanitarne, ili još gore na divljim deponijama. Na taj način mogućnosti negativnog uticaja na okoliš i zdravlje ljudi su višestruke i nemoguće za kontroliranje. 

  •  Da li primjećujete neke promjene kada je u pitanju podizanje svijesti stanovništva o značaju očuvanja prirodne sredine?
- Fond je ranije bio introvertan. Dolaskom novog menadžmenta, ekstrovertnost prema javnosti dovela je do zanimanja građana za aktivnosti Fonda za zaštitu okoliša FBiH. Kada govorimo o otpadu, svijest građana o problemu otpada, odvajanju na mjestu nastanka, prevenciji otpada kroz ponovno korištenje, i svemu onome što mi kao građani možemo učiniti je na vrlo niskom nivou. Dijelom je tome krivo i nepostojanje odgovarajuće infrastrukture (što građani uglavnom koriste kao izgovor), ali i neadekvatna kaznena politika. Jedan od primjera su i kese tregerice koje su pokazale i dobar i loš trend u isto vrijeme. Dakle, uticaj na svijest stanovništva kao pojedinaca u društvu je postignut, ali je sistem zloupotrijebljen od strane trgovaca kroz smanjenje broja kesa na koje se plaća naknada, a povećanje broja kesa na koje se naknada ne plaća.



OSAM MILIONA KM ZA PROJEKTE 


- Fond je, naprimjer, u prošloj godini raspisao dva javna poziva za dodjelu sredstava za realizaciju programa, projekata i sličnih aktivnosti iz područja zaštite okoliša, na osnovu kojih su odobrena 143 projekta čiji je ukupni budžet oko 10 miliona KM. Fond je finansirao projekte ukupne vrijednosti oko osam miliona KM. Osim toga, do kraja 2016. potpisana su dva ugovora po odluci Vlade FBiH ugovorne vrijednosti 1.963.250,00 KM. Također, Fond je za projekte energijske efikasnosti u toku 2016. godine izdvojio sredstva za devet projekata sa ciljem ulaganja u povećanje energetske efikasnosti. U avgustu 2016. raspisan je prvi javni poziv za dodjelu (povratnih) sredstava iz Revolving fonda, koji je oformljen sa ciljem finansiranja projekata energijske efikasnosti, primarno kantona i općina, sa ciljem stvaranja energetskih i ekonomskih ušteda, odnosno korištenja zajmova za troškove ulaganja u unapređenje energijske efikasnosti. Ovaj javni poziv je bio namijenjen i javnom i privatnom sektoru za projekte povećanja energijske efikasnosti u javnim i industrijskim objektima te industrijskim procesima, te su za finansiranje odobrena tri projekta u iznosu oko 350.000 KM. Projekat energetske efikasnosti u saradnji sa njemačkom organizacijom GIZ u potpunosti je realiziran, Fond je iz interventnih sredstava za hitne intervencije i sanacije šteta u općinama Vareš, Žepče, JP Vjetrenica i rezervatu Buhovo iz Širokog Brijega u 2016. izdvojio ukupno 330.000 KM- kaže Čibukčić.



KANTONIMA 70, FONDU 30 POSTO NOVCA


- Sredstva za finansiranje projekata, programa i drugih aktivnosti u oblasti zaštite okoliša Fonda ostvaruju se iz naknada za zagađenje ili korištenje okoliša. 
Nedostajuća zakonska regulative kojom bi se ostvarili prihodi od korisnika okoliša, od zagađenja okoliša otpadom, komunalnim i industrijskim neopasnim, te naknade po osnovu zagađenja tvarima koje oštećuju ozonski omotač i fluoriranim stakleničkim plinovima, još nije donesena. Sredstva prikupljena po osnovu Zakona o Fondu se najprije raspodjeljuju 70% prema kantonima, a 30% ostaje u Fondu za implementaciju projekata. U skladu sa prilivom sredstava i njihovom namjenskom strukturom, projekti koji se sufinansiraju sredstvima Fonda najvećim dijelom se odnose na problematiku zaštite voda u Federaciji BiH. S obzirom na to da je sektor zaštite voda na vrhu ljestvice u pogledu nagomilanih problema u svim njegovim segmentima, on je ujedno i oblast koja se prožima kroz sve programske obaveze Fonda, u prvom redu finansijske - objašnjava Čibukčić. 



SARADNJA SA LOKALNIM ZAJEDNICAMA


- Naše dosadašnje iskustvo kada je u pitanju otvaranje programske aktivnosti podrške lokalnim zajednicama u realizaciji projekata zaštite okoliša govori da je ova aktivnost jako dobro prihvaćena od svih lokalnih zajednica, da se poboljšala saradnja sa njima, da su pokrenuti mnogi projekti koji su stajali duže vrijeme, da su se lokalne zajednice poboljšale i dodatno educirale kada je u pitanju priprema aplikacija za sredstva, a da su i manja, nerazvijena područja dobila šansu da realiziraju vlastite projekte - kaže direktor Čibukčić.  
Pogledajte našu FOTOGALERIJU.
Pogledajte  našu VIDEOPRIČU.


Naše tekstove, fotogalerije i videopriče objavljujemo u okviru projekta MENI JE OKOLIŠ VAŽAN, a u  cilju promocije zaštite okoliša  koji provode magazin Start BiH, startbih.info i bhputovanja.ba. 

     sufinansiranje.jpg



NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

Trenutno nema dostupnih novosti iz odabrane rubrike.