Lutrija BiH
braco

Braco Babić, nadzornik parkova prirode u BiH: Evo koje naše planine s ponosom mogu predstaviti

27.05.2017
Za proteklih četrdeset i više godina planinarenja Braco Babić popeo se na mnoge vrhove, počev od Trebevića do Himalaja. " Mnoge od njih ne mogu se porediti sa našim planinama. Da nisu prekrivene snijegom i ledom ne bi privukle pogled turista", kaže Babić za magazin Start. 




Nadzornik ste parkova prirode i planinarski - turistički vodič. Šta je park prirode, koliko ih ima u BiH i šta ih krasi?  
- Park prirode je zaštićeno područje od posebne vrijednosti za očuvanje prirodnih resursa i opstanak biljnog i životinjskog svijeta proglašeno na osnovu Zakona o zaštiti prirode. U Federaciji BiH ovaj zakon je donesen 2003. godine kojim se utvrđuju četiri prostorne kategorije zaštićenih područja: parkovi prirode, nacionalni parkovi, spomenici prirode i zaštićeni pejzaži. Imamo dva parka prirode – Hutovo blato i Blidinje. Park prirode „Hutovo blato“ je ptičiji rezervat bogat močvarnim biljkama koje okružuju Deranjsko jezero, gdje tokom godine obitava 240 vrsta ptica čekajući vrijeme migracije prema Sjevernoj i Južnoj Africi. Ovaj rezervat je na popisu važnijih ptičijih staništa u ovom dijelu Evrope kako površinom, tako i raznolikošću. Park prirode „Blidinje“ zauzima prostor između planina Čvrsnice i Vrana. U centralnom području parka je Blidinjsko jezero - najveće po površini planinsko jezero u BiH. Na Blidinju se snijeg zadržava šest mjeseci i zbog ovoga je na zapadnim padinama Čvrsnice, u području Risovca, izgrađen skijaški centar. Zanimljivo je i nekoliko lokaliteta ilirskih gromila i srednjovjekovnih nekropola sa stećcima. 

Kakve su Vaše obaveze kao nadzornika parkova prirode? 
- Moje su obaveze da učestvujem u pripremi na provođenju programa zaštite i održavanja parka, te promociji korištenja prostora u turističke svrhe. Osnovna svrha nadzora jest da se osigura pridržavanje odredbi zakona, uredbi, pravilnika, dozvola, standarda, uslova i mjera. To podrazumijeva poduzimanje određenih radnji da bi se ispravila protuzakonita radnja. Čuvari (rendžeri) koji nadziru zaštićeno područje imaju ovlasti da podnesu prijavu za osobe koje nanose štetu u zaštićenom prostoru. Naši čuvari, za razliku od kolega u nacionalnim parkovima SAD-a, nemaju ovlasti da uhapse i privedu prekršitelja na sud.  

 Nacionalni parkovi u BiH, koliko njih ima?
- U Bosni i Hercegovini postoje tri nacionalna parka: Sutjeska, Kozara i Una. Na turističkoj mapi BiH ovi parkovi su označeni kao mjesta koja neizostavno vrijedi posjetiti. NP „Sutjeska“ je najraznovrsniji kompleks ekosistema na prostoru BiH i jedan od najraznovrsnijih na prostorima jugoistočne Evrope. Obuhvata područje Sutjeske, sa strogim prirodnim rezervatom Perućica, dijelove planina Maglić (2.386 m) - najviši vrh u BiH, Volujaka, Vučeva i Zelengore. U srcu parka smješten je i strogi prirodni rezervat Perućica, površine 1.434 hektara i predstavlja posljednju prašumu u Evropi, u kojoj je strogo zabranjena bilo kakva intervencija čovjeka. NP „Kozara“ zauzima površinu od 3.520 hektara. Centralni dio nacionalnog parka zauzima memorijalna zona i turistički objekti na Mrakovici. Memorijalna zona se sastoji od muzeja, memorijalnog spomenika i zida na kome su ugravirana imena nastradalih u Drugom svjetskom ratu. NP „Una“ predstavlja najmlađi nacionalni park u BiH, proglašen 2008. godine. Obuhvata dolinu gornjeg toka rijeke Une, kanjonski dio donjeg toka rijeke Unac, te međuprostor između Une i Unca. Zauzima površinu od 19.800 hektara. Područje nacionalnog parka obiluje bogatim naslijeđem arheoloških nalazišta i kulturno-istorijskih spomenika. 

Penjali ste se na mnoge vrhove Balkana, Evrope, Afrike i Azije! Kažu da u visinama čovjek spozna sam sebe i pravu mjeru života! Spoznali ste sebe? Šta je prava mjera života?
- Za proteklih četrdeset i više godina planinarenja popeo sam mnoge vrhove, počev od Trebevića do Himalaja. Na usponu razmišljam kako da popnem vrh i vratim se bezbijedno u dolinu, posebno ako su otežani uvjeti zbog velike hladnoće, vjetra, magle ili oluje. U tako složenim uvjetima osjetim sve svoje mane i vrline koje uglavnom proizlaze iz toga da li sam se dobro ili loše psihofizički pripremio za napore koji me očekuju na usponu. Iskustvo koje sam stekao na mnogobrojnim usponima od velike mi je koristi da odlučim trebam li rizikovati ili ne svoj život zbog jednog vrha? Vrh će biti i dalje tu, na istom mjestu i treba ponovo doći i popeti se po lijepom vremenu. Time će uživanje biti veće, posebno zbog vidika koji se pružaju tokom uspona. Jednom su novinari pitali legendarnog svjetskog alpinistu Reinholda Messnera da kaže ko je po njegovoj ocjeni najveći alpinista svih vremena? Odgovorio je: „Onaj ko je umro prirodnom smrću kod kuće u svom krevetu.“ 

Planinareći, upoznajete prirodu. Jedan moj drug planinar mi je rekao da ga poznavanje prirode uči da sa najvećim poštovanjem i divljenjem misli o Bogu?
- Boraveći u planini puno puta sam razmišljao o tome šta je to što nas tjera da se uspinjemo na vrhove u svim mogućim vremenskim uvjetima. Planinarenje vremenom postane strast bez koje ne možemo živjeti jer se lijepo osjećamo u čistoj i netaknutoj prirodi. Meni je planinarenje stil života i bar jednom u sedmici odem u planinu. I kad se vratim kući osjetim pozitivnu energiju koja mi daje snagu. Nakon izleta i boravka u planini bolje jedemo, spavamo, zadovoljniji smo životom i pored teškoća koje nas svakodnevno zaokupljaju lako ih rješavamo. Dobro je rekao vaš prijatelj - što se više penjemo bliži smo Bogu, u mnogim religijama vrhovi planina su sveta mjesta, nije to slučajno. Ima neka tajna veza! 

Pred kojim ste prizorom zanijemili? O čemu razmišljate kad ispenjete neki vrh? 
- Prizori koji me iznova oduševe u planini su izlazak sunca u cik zore, jutra umivena rosom, nenadani susret sa divokozom ili srndaćem, cvrkut ptica, livade ukrašene raznobojnim cvijećem, zalazak sunca, sjajna mjesečina i svjetlucanje zvijezda na večernjem nebu. Kad se popnem na neki vrh osjetim veliko zadovoljstvo samim sobom bez obzira koliko iznosi njegova nadmorska visina. U tom trenutku pomislim kako imam veliku privilegiju nad drugim ljudima koji kod kuće sjede ispred televizije ili za računarom, čitaju novine, ispijaju jednu za drugom kafu. 

Uporedite bosanskohercegovačke sa planinama u svijetu... Mogu li se naše planine „urediti“ tako da budu poželjne za planinare iz inostranstva?
- Mnoge planine koje sam obišao u inostranstvu lijepe su samo na posterima i turističkim prospektima. Po mnogo čemu ne mogu se porediti sa našim i da nisu prekrivene snijegom i ledom ne bi privukle pogled turista. Naše planine razlikuju se po velikom šumskom bogatstvu, čistim izvorima vode, raznolikim biljnim i životinjskim svijetom. 

Na koje naše planine najčešće vodite planinare iz inostranstva? 
- Interes za naše planine sve više raste, posebno kod planinara koji nam u posjetu dolaze iz regije, Evrope i drugih država svijeta. Dobro su informisani o prirodnim ljepotama BiH i našim planinama. Ali prije nego krenemo na izlet prvenstveno se raspituju o minskoj situaciji na planinama. Najradije ih vodim na Maglić, Zelengoru, Treskavicu, Visočicu, Bjelašnicu, Vranicu, Prenj i Čvrsnicu. To su planine koje s ponosom mogu predstaviti zbog njihove raskošne ljepote.   Kao vodiču, najveća nagrada mi je kad vidim osmijeh na licu ljudi koje sam vodio u planinu.

Na kojoj ste planinarskoj stazi najviše naučili o sebi? 
- U sjećanju za sva vremena ostat će mi Prvomajski uranak na Čvrsnici, od prije dvadesetak godina. Plan je bio da noćimo u lovačkoj kolibi pod Međedima. Pristup do ove kolibe je zahtjevan i vodi vrletnim terenom, nemarkiranom stazom iz kanjona Diva Grabovica. Cijeli dan nam je trebao da dođemo do kolibe. Na naše veliko razočarenje, na lokaciji gdje je nekada koliba stajala zatekli smo zgarište. Kasnije smo saznali da je koliba izgorjela. Bili smo prinuđeni da spavamo pod otvorenim nebom, na snijegu, bez šatora. U gustišu šume napravili smo improvizovano sklonište i tu zanoćli. Noć je bila vedra, sa puno zvijezda i bez vjetra tako da smo sačuvali tjelesnu toplotu i nismo se pothladili, što bi bilo kobno po nas. U ranu zoru izvukli smo se iz naših vreća i popeli se na vrh Velikog Međeda i dočekali prve zrake sunca. Pogled na hiljadumetarski visoku stijenu Veliki kuk (najviša stijena u BiH), obasjanu jutarnjim suncem, bio je prava nagrada za naš uloženi trud. 

Nekoliko praktičnih savjeta za nekoga ko se tek počeo baviti planinarenjem!  
- Onaj ko se tek počne baviti planinarenjem,treba posjedovati odgovarajuću planinarsku opremu: ruksak, cipele, gležnjače, čarape - dokoljenice, termo i dray plus veš, hlače, flis-polartek, zaštitnu jakna, pelerinu za kišu, kapu, rukavice, naočare za sunce, posudu za vodu, čeonu lampa, prvu pomoć (zavoji, upaljač itd.), pribor za ličnu higijenu. 



NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

milj
U četvrtak obilazak radova na uređenju i čišćenju zidova korita rijeke Miljacke
04.10.2017

U četvrtak, 05.oktobra, 2017. godine, u 11,00 sati načelnik Općine Stari Grad mr Ibrahim Hadžibajrić, predstavnici Službe civilne zaštite Općine Stari Grad i članovi Opštinskog štaba civilne zaštite obići će teren i pregledati izvedene radove.

zagad
Osam škola iz oba entiteta realizuju projekt 'Dobre vodne komšije'
01.08.2017

Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle počeo je implementaciju osamnaestomjesečnog projekta pod nazivom “Dobre vodne komšije II“, koji finansijski podržava fondacija "Robert Bosch Stiftung GmbH" iz Njemačke.

star
Jezero Starača dobilo novih 120 metara obale
31.07.2017

Udruženje građana ''Bistro!'' uz pomoć UNDP-a nastavilo je radove na uređenju ovog jezera, čišćenju, produbljenju i uklanjanju rastinja koje je prekrivalo obalu i stazu za takmičenje.