Raiffeisen
okoliš

Ekonomski potencijali zaštićenih područja: SVE U SKLADU SA PRIRODOM

25.05.2017

Nacionalni park Göreme u Turskoj je, zajedno sa povijesnim lokalitetima isklesanima u stijenama Kapadokije, upisan kao svjetska baština UNESCO-a 1985. godine. Dok su geološka kretanja formirala bijele vilinske dimnjake, ljudi su tokom historije u Kapadokyji ostavili tragove vlastitih civilizacija gradeći u stijenama kuće i pretvarajući ih u remek-djela ljudske civilizacije. U šupljinama neobičnih skupina stijena oko grada nalaze se podzemna naselja iz 4. vijeka, ali i crkve i manastiri iz bizantskog doba nakon ikonoklazma. Danas su mnoge kuće u stijenama Göremea pretvorene  u restorane, pansione i luksuzne hotele gdje turisti mogu uživati u krajnje neobičnom smještaju i specijalitetima kuhinje, te posebnom atrakcijom - letenje balonom iznad ovih neobičnih predjela. Zbog svega navedenog, ovaj nacionalni park godišnje posjeti oko 2,5 miliona turista.   Uloga zaštićenih prostora u svijetu već odavno ima veliki značaj u razvoju turizma. Ovo potvrđuje i navedeni primjer. 


POTENCIJALI I PRAKSA

 Istraživanja pokazuju da potražnja za turizmom temeljenim na prirodi čini 7% od ukupne svjetske turističke potražnje, njena godišnja stopa rasta iznosi između 10% i 30%. Potražnja za ekoturizmom čini između 7% i 10% svjetske turističke potražnje sa godišnjim stopama rasta između 2% i 4%, a potražnja za avanturističkim turizmom, koji je također temeljen na korištenju prirodnih resursa, raste po godišnjim stopama od 8%. Turizam u zaštićenim područjima stvara koristi, ali i štete. Ovi efekti u međusobnoj su interakciji na različite načine. Potencijalne koristi od turizma u zaštićenim područjima su: porast zaposlenja za lokalno stanovništvo, porast dohotka, stimuliranje i diversifikacija lokalne ekonomije, poticanje lokalne proizvodnje, doprinos očuvanju prirodnog i kulturnog nasljeđa, podrška istraživanju i razvoju dobrih ekoloških navika, podrška ekološkoj edukaciji posjetitelja i lokalnog stanovništva. Sukobi između zaštite prirode i razvoja turizma mogu se izbjeći isključivo adekvatnim i održivim upravljanjem. To u praksi znači da se trebaju razvijati smjernice kojim će se odrediti granica između dozvoljenih promjena, kao i mjere ublažavanja njihovih negativnih utjecaja. Smjernice, dakle, prate kako turističke aktivnosti tako i posljedice koje te aktivnosti mogu ostaviti na okoliš te istovremeno utvrđuje mjere ublažavanja i sprječavanja negativnih utjecaja.

Jedan od pozitivnih primjera ovakvog upravljanja zaštićenim područjem u našoj državi, a na sreću ne i jedini, jeste i preduzeće Nacionalni park Una, koji upravlja istoimenim i za sada jedinim nacionalnim parkom u Federaciji BiH. Kako tvrdi njegov direktor Amarildo Mulić, 2016. godina je bila jedna od najuspješnijih od osnivanja ovog javnog poduzeća. Ovaj nacionalni park, kaže on, tokom prošle godine posjetilo je više od 100.000 posjetilaca, uključujući i broj od 64.000 sa plaćenim ulaznicama. Bilo je i zapošljavanja i aktivnog učešća same lokalne zajednice jer se kroz razvoj turizma stvarao ambijent za održivi razvoj i mogućnosti za ljude koji tu žive i koji imaju interesa da se uključuju u turistički promet nudeći svoje usluge i proizvode. 

- Tokom pet i pol godina koliko postoji ovo preduzeće više od 100 ljudi imalo je priliku da radi i stekne prva radna iskustva, ali i radne navike i odgovornost, što je veoma bitno u današnje vrijeme. JP NP „Una“ ispunio je zadaću u skladu sa svojim programom, planom i očekivanjima. Istovremeno, turizam u zaštićenim područjima i jeste ustvari na neki način izvoz na kućnom pragu i mi kao upravitelj, radeći svoj posao, upravo smo to i omogućili - kazao je Mulić. 


ZA PRIRODU I LJUDE

 U razvijenom svijetu se uveliko primjenjuje kriterij po kome se civilizacijska zrelost jednog naroda, između ostalog, mjeri i njegovim odnosom prema prirodnoj i kulturno-historijskoj baštini. Koriste li se prirodni resursi u BiH na održivi način, jesu li zaštićena područja integrirana u turizam i razvojne strategije, prepoznaje li lokalno stanovništvo koristi usluga ekosustava i kako riješiti očite nedostatke turističke ponude i infrastrukture u zaštićenim područjima? Odgovori na ova pitanja odnedavno se mogu pronaći na internetskoj stranici prirodazaljude.org koju je pokrenila svjetska organizacija za zaštitu prirode World Wildlife Fund (WWF), u okviru njenog regionalnog projekta „Zaštićena područja za prirodu i ljude“. 

- Ovom stranicom želimo prikazati prirodu kroz vrijednosti vode, šume, mora i drugih ekosustava bez kojih život na Zemlji ne bi bio moguć. Želimo ohrabriti političare da prilikom donošenja odluka uzmu u obzir širok spektar prirodnih vrijednosti, a poslovni sektor da integrira zaštitu i održivo korištenje prirodnog i društvenog kapitala u svojem poslovanju - istakla je urednica stranice Kasandra-Zorica Ivanić, iz WWF Adrije. 

U okviru ovog projekta, WWF provodi i dva terenska projekta: u Nacionalnom parku Una radi se na stvaranju modela gdje su parkovi generator za razvoj ekološki odgovornog poslovanja, kroz pružanje podrške za ideje zelenog poslovanja, otvaranje ekotržnice, plasiranje lokalnih proizvoda na tržište te njihovo brendiranje. U Nacionalnom parku Sutjeska radi se na razvoju održivog turističkog proizvoda koji može poslužiti kao alternativa neodrživim obrascima razvoja. Kako u ovoj organizaciju zaključuju, sva zaštićena područja u Bosni i Hercegovini ostvaruju prihode od vode, poljoprivrede, stočarstva, proizvodnje meda te sve više i od turizma. Močvara Hutovog blata pruža raznolike usluge ekosistema: kontrolu poplava, dopunjavanje podzemnih voda, ublažavanje klimatskih promjena, pročišćavanje vode, rekreaciju i turizam. Zaštićena područja se smatraju prilikama za zapošljavanje: poslovi u nacionalnim parkovima Sutjeska, Kozara i Una osiguravaju ekonomsku stabilnost za više od 200 obitelji. 

Bosna i Hercegovina, dakle, posjeduje brojne prirodne i ljudskim radom i aktivnošću stvorene mogućnosti, te tako imamo dosta prostora za ekonomski prosperitet u sektorima koji su prihvatljivi u oblasti zaštite prirode. Tu su, samo ih trebamo bolje čuvati i bolje koristiti njihove potencijale. Možda da se vratimo na početak našeg teksta i priču o Nacionalnom parku Göreme u kojem priroda i ljudi egzistiraju u vijekovnoj simbiozi. 


ČETIRI REZERVATA PRIRODE, TRI...


Zaštićena područja prirode u Bosni i Hercegovini izdvojena su na osnovu kategorizacije Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), na čijim principima su bazirani entitetski. Prema tim kriterijima, u Bosni i Hercegovini zaštićeno je 28 područja: četiri rezervata prirode, tri nacionalna parka, 12 spomenika prirode, pet parkovi prirode - zaštićeni pejzaži i jedno područje za upravljanje resursima. Ukupna povšina svih kategorija zaštite iznosi 105.401,78 hektara. Neka područja su zaštićena na osnovu međunarodnih konvencija i regulativama čiji je Bosna i Hercegovina potpisnik. Nadležnost u oblasti zaštite prirode u BiH regulirana je na entitetskoj razini, uključujući i Brčko Distrikt, a osnovni zakonski akti na kojima se zasniva zaštita prirode, među kojima su kategorije zaštićenih područja, postupak zaštite i ostale odrednice su Zakon o zaštiti prirode Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj 66/13) za Federaciju BiH, Zakon o zaštiti prirode Republike Srpske („Službeni glasnik RS“, broj 20/14) za Republiku Srpsku i Zakon o zaštiti prirode Brčko Distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH“, broj 24/04) za Brčko Distrikt. Samo jedan dio nadležnosti u ovoj oblasti reguliran je državnom legislativom, a uključuje realizaciju međunarodnih obaveza države, kao što su praćenje i koordiniranje priprema za sklapanje i izvedbu međunarodnih sporazuma, koordinacija projekata u suradnji sa međunarodnim organizacijama, programima i fondovima, koordinacija saradnje s institucionalnim strukturama u BiH, entitetima i Distriktu Brčko. 

POGLEDAJTE  fotogaleriju 
POGLEDAJTE videopriču:

ana 2.priča.jpg


Naše tekstove, fotogalerije i videopriče objavljujemo u okviru projekta MENI JE OKOLIŠ VAŽAN, a u  cilju promocije zaštite okoliša  koji provode magazin Start BiH, www.startbih.info i www.bhputovanja.ba. 

       sufinansiranje.jpg



NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

milj
U četvrtak obilazak radova na uređenju i čišćenju zidova korita rijeke Miljacke
04.10.2017

U četvrtak, 05.oktobra, 2017. godine, u 11,00 sati načelnik Općine Stari Grad mr Ibrahim Hadžibajrić, predstavnici Službe civilne zaštite Općine Stari Grad i članovi Opštinskog štaba civilne zaštite obići će teren i pregledati izvedene radove.

zagad
Osam škola iz oba entiteta realizuju projekt 'Dobre vodne komšije'
01.08.2017

Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle počeo je implementaciju osamnaestomjesečnog projekta pod nazivom “Dobre vodne komšije II“, koji finansijski podržava fondacija "Robert Bosch Stiftung GmbH" iz Njemačke.

star
Jezero Starača dobilo novih 120 metara obale
31.07.2017

Udruženje građana ''Bistro!'' uz pomoć UNDP-a nastavilo je radove na uređenju ovog jezera, čišćenju, produbljenju i uklanjanju rastinja koje je prekrivalo obalu i stazu za takmičenje.