krađa

Ispovijesti zatvorenika osuđenih za krađu automobila: Minuta za krađu golfa, devedeset sekundi za pasata

17.05.2017

Posljednjih godina organizovana krađa automobila u Bosni i Hercegovini poprimila je epidemijske razmjere, a u nekoliko policijskih akcija razbijeno je i uhapšeno nekoliko kriminalnih grupa. U nekim od tih akcija „pali“ su i naši sagovornici koji dug državi vraćaju u Kazneno-popravnom zavodu zatvorenog tipa (KPZZT) Zenica. Osuđeni su na višegodišnje zatvorske kazne.

HILJADA, DVIJE PO AUTU: Zeničanin Sanel Karahmet (38) osuđen je za organizovani kriminal, tačnije za krađu motornih putničkih vozila. Osuđen je na devet godina zatvora. Ovo je njegova priča.

- Krali smo širom BiH, pretežno Volkswagenov program automobila. Krađom smo zarađivali i to nam se obilo o glavu. Osuđen sam za krađu 50 automobila u nekih godinu i pol dana. Dobijali smo od hiljadu do dvije i po hiljade eura po autu - započinje svoju ispovijest.

Neka vozila su, kaže, završavala na autootpadima, drugima su falsifikovani dokumenti i odvezeni su preko granice. U lov su kretali u malim timovima, u vozilima koja nisu bila regularna, a onda putovali, kako sam kaže, od grada do grada, od sela do sela, i tražili plijen. Krali su isključivo noću.

POSEBAN ALAT: - Imali smo poseban alat, dekodere manje od kutije cigareta. Bravu otvorimo fizički, uđemo u vozilo, izbijemo unutrašnju bravu u koju ide ključ, a onda damo kontakt šrafcigerom. U servis-džek uključimo dekoder koji poništi postojeće kodove i ubacimo kod koji omogućava startovanje automobila. Nakon toga damo kontakt šrafcigerom i gotovo - pojašnjava Karahmet cijeli proces.

Realno, krađa traje i kraće. Golf IV, opisuje Karahmet, ukrade za 50 sekundi, golfa V za oko dvije minute, pasata za 60 do 90 sekundi. Pod uvjetom da imaju fabrički alarm.

ŠLEP SLUŽBA: - Kod nekih od ovih dodatnih zaštitnih mehanizama sam znao podići haubu, raskopčam komande, ubacim u treću i vozim. Inače sam po profesiji mehaničar. Kojekakvi prekidači i prepreke koje se postavljaju vas mogu malo usporiti, naročito kada se alarm oglasi. Ali u suštini ne postoji apsolutna zaštita. Sve se može neutralisati. Ali jako je važno gdje se vozilo nalazi. Kada je na nekom osamljenom mjestu, onda nema problema. Može se čak i odšlepati - dodaje Karahmet.

KRAĐA NA GURANJE: A da je čak i takvih, gotovo nevjerovatnih krađa bilo, odmah ilustruje i primjerom iz lične prakse. Sa kolegom je obio vozilo koje nisu mogli upaliti pa su ga odgurali „karambolku uz karambolku“. 

- Nismo ga šlepali, odgurali smo ga! Vozili smo brzinom od 130 do 140 kilometara na sat. Jedan sjedi u ukradenom vozilu, a drugi ga, drugim vozilom, gura. Automobil koji nismo mogli upaliti je normalno funkcionisao. Kompjuter u ukradenom vozilu se mijenja, ako se nije dekodirao. Onda ga skidate, pa ga odnesete nekome na čišćenje u Banju Luku, Srbiju... Oni ga očiste, vi ga vratite u vozilo i onda vozilo normalno odvezete na odredište - opisuje Karahmet.

RASULO PORODICE: Prema njegovim riječima, najjače grupe za krađu automobila u BiH bile su u Sarajevu, Zenici i Bijeljini. Međusobno se, veli, „kolege“ ne poznaju. Njegova grupa je uhapšena jer im je policija prisluškivala telefon. Danas se, eto, kaje zbog svega, jer je cijena koju je platio bila previsoka.

- Sve to nije vrijedno ovolike robije! Rasula mi se i porodica, a imam još godine i godine da odslužim. Djeca sama odrastaju. Devet godina je previše! Ispade, veći je zločin krasti auta, nego čovjeka ubiti!? Nikada nisam ugrozio nečiji život. Nismo otimali, bile su to klasične krađe - kaje se Karahmet.

Zatvorske dane krati čitanjem vjerskih knjiga. Posvetio se vjeri, tačnije islamu. Jedna od najbitnijih karika u lancu automafije su i autootpadi, a upravo time se bavio Vedran Gavrić (30), iz Lukavca. U zatvoru je završio u 24. godini. Osuđen je na jedinstvenu kaznu u trajanju od šest godina i dva mjeseca zbog autokriminala i trgovine drogom.

IZREŽI, PA PRODAJ: - Pao sam na Bajram 2008. godine. Policija je sličajno saznala za moj štek. Tu mi je palo 17 auta. Kratko sam bio u bjekstvu, a onda sam se predao. Kada sam izašao iz pritvora, okrenuo sam se trgovini narkotika. Osuđen sam za dilanje heroina na području Tuzlanskog kantona na jedinstvenu kaznu od šest godina i dva mjeseca. U zatvoru sam već pet i po godina. Ostalo još osam mjeseci do isteka kazne. Držao sam autootpad u kojem sam sjekao ukradene automobile u dijelove, rasturao i prodavao. Neka od vozila sam vraćao vlasnicima, ali za novac. Nisu bile iznude već su mi se ljudi obraćali i molili me za pomoć. Radio sam to za 2.000-2.500 eura. Imao sam par poznanika za koje sam znao da se bave krađom vozila pa sam ih nekada kontaktirao telefonom, a nekada su se oni meni sami obraćali i nudili. Za dan sam znao u dijelove isijeći i po dva vozila. Plaćao sam oko 1.500 eura po autu, a u dijelovima sam ih mogao prodati i za 10.000 maraka. Nekome motor, nekom mijenjač, nekom prednji kraj, nekom airbagove... Telefon mi je stalno zvonio jer su uvijek tražili dijelove - navodi Gavrić.

IZ ZATVORA, ZA VOLAN: Sad radi u zatvorskoj kuhinji. Vremena za razmišljanje je imao dovoljno, ali je, priznaje, tek iza rešetaka shvatio koliko ima pravih prijatelja. Osim porodice, koja je ostala uz njega, prijatelji bi kaže stali na prste jedne ruke.

- Na slobodi sam 7. januara 2017. U zatvoru nisam radio probleme pa se nadam nekom uslovu. Radim od prvog dana i mislim da je tretman ovdje na mene pozitivno uticao. Dosta razmišljam o slobodi. Porodica je uz mene i promijenit ću se. Imam i plan. Postat ću vozač kamiona jer mi brat ima transportnu kompaniju. Posao me čeka čim izađem - tvrdi on.

Iako ne traži nikakva opravdanja za svoje postupke, između dva kriminala u koje je bio uplovio ipak pravi kategorizaciju. Objasnit će, autokriminal za njega i nije neki vrhunski kriminal. Većinom su auta koja su stizala do njega imala kaskoosiguranje i njihovi vlasnici bi naplatili štetu.

- Mahom su to bila nova vozila na lizingu. Tu niko ne bude oštećen. Naravno, nema opravdanja za to što sam radio. Na suđenju me čak mnogi vlasnici nisu htjeli teretiti ni tražiti odštetu. Ali droga je gora! Uništava živote - kaže Gavrić.

KRAĐE PO NARUDŽBI: Treća karika u lancu bio je Zeničanin Amir Šiljković, koji je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od pet godina. U pitanju su dvije kazne, jedna iz Tuzle i jedna iz Zenice. Obje su bile za organizirani kriminal, odnosno prikrivanje.

- Ja sam kupovao ukradena vozila i nisam se bavio sječenjem dijelova jer sam imao osigurano tržište. Ove ekipe za krađu sam zvao i govorio im šta mi treba, a nekada sam čak i boju naručivao. To sam više plaćao. Ja sam bio prvi kontakt sa kradljivicima auta. To sve je otprilike ovako izgledalo: Mene nazove čovjek i kaže mi da mu, recimo, treba kompletan prednji dio nekog auta, a ja mu kažem da će ga imati u roku od tri dana. Odmah sam stupao u kontkat sa grupama koje su krale, ali nisam nikada zvao samo jedne već njih nekoliko da se osiguram, pa ko prvi donese od njega sam uzimao. To su, u to vrijeme, bile zaista jake ekipe. Za njih nije bilo nikakvih prepreka kada bace oko na neki auto. Govorim o vremenu od prije pet godina. Najjeftnije što sam im plaćao je 800-900 eura za, recimo, male škode, a plaćao sam neke i do 2.500-3.000 eura - prisjeća se Šiljković.

POS'O JE DOBAR, PARA LAHKA: Zanimljivost predstavlja činjenica da će u trenutku objave ovog teksta on biti slobodan čovjek jer je dug državi odslužio.

- Ja sam na slobodi za osam dana, a iz zatvora idem u penziju jer sam penzioner već osam godina - kaže on.

O tome kako se kao penzioner uopšte obreo u autokriminalu, iskreno objašnjava.

- Meni je ovo bio primamljiv posao i dobra zarada bez ikakvog rizika. Nuđeno mi je i da ne budem kažnjen već samo da platim kazne po 2.000 KM u Tuzli i 2.000 u Zenici i to u ratama po 100 KM, uz uvjet da kažem šta sam tačno, kako i od koga kupovao. Ali ja sam od tih ljudi dosta zaradio i nisam mogao ni htio da ih „povalim“ - kaže on.

SKUPI ALATI ZA KRAĐU: Iako aktuelne informacije govore suprotno, Šiljković tvrdi da u krađama auta više nema zarade te da će se kriminalci tome okretati samo iz čiste nužde. Razlog je iznenađujući.

- Ovo zahtijeva veliki početni kapital. Alat za krađu jednog programa, recimo VW, košta po četiri, pet hiljada eura. Ako padnete već na prvoj ili drugoj krađi u velikom ste gubitku. Ova ekipa u zatvoru je već nekoliko godina, a čuo sam da oprema za dekoridanje ovih novih auta košta od pet do 10 hiljada eura. Tu je naravno i dodatni alat, čupalice... - ilustruje on.

Na pitanje šta misli da je uzrok velikom broju povratnika u zatvore, ističe da je

osnovni razlog što ih ništa ne čeka po izlasku.

- Šta ih čeka po izlasku? Gola cesta! Situacija u državi je takva da su primorani na kriminal. Osim toga, bez obzira na primjereno ponašanje nema nikog da procijeni stepen resocijalizacije i efekata tretmana pa na žalbe i molbe zatvorenika niko i ne odgovara - kaže on. 

 

 OKO, NAJBOLJI ALARM: Karahmet kaže da se najviše kradu vozila golf, pasat, audi, škoda, seat i fordovi. Iako ne postoji apsolutna zaštita ljubimca na četiri točka, evo preporuka iz „prve ruke“.

- Preporuka je da se auto drži na oku, kamera vam nije nikakva garancija.  Blokade donekle pomažu jer, čim se oglasi, alarm psihički omete kradljivca. Auto zasvira čim ga otvorite, a treba vremena da to regulišete. Zato sam i spomenuo da je lokacija veoma bitna - kaže on.

 

 KODEKS: Gavrić kaže da je u svojim kriminalnim aktivnostima ipak imao određeni kodeks kojeg se pridržavao.

- Nikada nisam htio isijeći auto koji je ukraden u Lukavcu, niti sam bilo kome preporučio da ga ukrade u Lukavcu. To je moj grad i malo mjesto - tvrdi on, a isto je potvrdio i Karahmet.

 

 

 



NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

sipa
SIPA ustupila informacije njemačkoj policiji: Kako je "Lutka" riješila ubistvo staro 27 godina
15.08.2017

Informacije koje je SIPA ustupila bile su ključne za istragu u SR Njemačkoj, a SIPA je još jednom pokazala da je ključni partner u međunarodnoj policijskoj saradnji u najsloženijim predmetima, saopćeno je iz SIPA-e.

li
Uhićen Hrvat koji je prije izlaska iz BiH iz vatrenog oružja ranio jednu osobu
11.08.2017

met
Mijanmarske vlasti zaplijenile 20 miliona tableta u "Zlatnom trouglu" droge
10.08.2017

Svaka tableta metamfetamina vrijedi između dva i pet dolara u Mijanmaru. Njena vrijednost, međutim, bukne kada je transportuju narko bosovi u Tajland i dalje.