konzum

SUNOVRAT IMPERIJE: Agrokorov cunami od sedam milijardi eura?

17.05.2017
(Magazin Start BiH,18.4.2017.)

Dok vlasti šalju poruke umirujućeg i optimističnog sadržaja o budućnosti Agrokora u BiH, na terenu se nazire haos. Prema najnovijim podacima PPDIVUT-a, dug pojedinim domaćim dobavljačima već je prešao 20 miliona maraka. U Republici Srpskoj je počelo evidentiranje duga i dobavljača, a prema prvim podacima dugovi dobavljačima se u ovom entitetu kreću od nekoliko hiljada do dva miliona maraka. Radnici se spremaju na prinudne odmore, a sve prazniji rafovi Konzuma ne ulijevaju povjerenje. Struka poziva na jedinstven stav svih vlada u BiH u cilju zaštite radnika i dobavljača. I dok su oči dobavljača uperene u pravcu vlade, ova pak gleda u nepoznatom pravcu iako se radi o iznosima koji su daleko veći od tranši MMF-a.

TALASA SE REGIJA: Sunovrat koncerna Agrokor zatalasao je cijeli region. Kako i ne bi kada je riječ o gigantu koji u ovom dijelu Evrope zapošljava čak 60.000 ljudi, među kojima je i oko 4.200 radnika koliko ih samo Konzum zapošljava u Bosni i Hercegovini. Kada se pridodaju i druge firme koje posluju u sastavu Agrokora taj broj se penje na oko 5.500 radnika. Tu su svakako i domaći dobavljači Konzuma, pa je procjena da od Agrokora direktno ili indirektno zavisi sudbina od 25.000 do čak 50.000 radnika u BiH. 
Dok mediji u Hrvatskoj spekulišu s iznosom od 3,5 milijarde eura ukupnog duga Agrokora, premijer Srbije Aleksandar Vučić nakon nedavne posjete Međunarodnom sajmu privrede u Mostaru za srbijanske medije je izjavio da je taj dug čak sedam milijardi eura.

Astronomska dugovanja u kombinaciji sa nizom neprovjerenih vijesti već dugo vremena uznemiravaju i javnost i privredu u BiH, ali se na zvanično oglašavanje vlasti čekalo znatno duže nego u susjednim zemljama. 

SVE JE NORMALNO: Održan je i  sastanak federalnog premijera Fadila Novalića sa predstavnicima Konzuma, Leda, Sarajevskog kiseljaka i Velpra, uz prisustvo ambasadora Hrvatske u BiH Ivana Del Vechia i predsjednika Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH) Brune Bojića. 

- Provjerili smo performanse i kapacitet preduzeća u BiH. To su preduzeća koja imaju promet preko milijardu KM, a sam Konzum ima 870 miliona u FBiH. Provjerili smo, dug je manji od zaliha i ukupnih potraživanja. Plaćanje funkcionira normalno. Službeno, BiH nema razloga da ne posluje normalno. Nema finansijskih poteškoća. Govorimo o Konzumu, ne o Agrokoru. Bit ćemo u kontaktu i davati informacije za bosanski dio Agrokora. Na raspolaganju nam stoji povjerenik Ramljak, ali nema razloga za dramu - kazao je nakon sastanka Novalić.

Prema posljednjim informacijama Vlade FBiH, do 31. decembra prošle godine dug prema dobavljačima u BiH je veći od 318 miliona KM, ali kako će taj dug izmiriti nije precizirano.

- Uvjerili smo se da Konzum nije kreditno zadužen, da nije dužan državi, radnicima, bankama. Dužan je samo dobavljačima, poslovanje je uravnoteženo - dodao je premijer, uz konstataciju da nema razloga za zabrinutost jer su firme u BiH „zdrave“.

NERVOZA: Optimističan je bio i Bojić, koji je upozorio da nepromišljene izjave dovode do nervoze dobavljača, ali da VTK do sada nije dobila nijednu primjedbu ili zahtjev koji bi ukazao na negativno postupanje prema nekom dobavljaču kada je riječ o Agrokorovim kćerkama i njihovom poslovanju u Bosni i Hercegovini. Sudeći po izjavama Tomislava Bagića, direktora Konzuma u BiH, problema ne bi trebalo biti ni sa otpuštanjem radnika.

- Konzum je u prošloj godini u BiH uložio 27 miliona, zatvorio 12 prodavnica, ali je otvorio desetak novih i preuredio 20 prodavnica. Ove godine ćemo zatvoriti desetak malih prodavnica koje su neprofitabilne i to nema nikakve veze s restrukturiranjem Agrokora. Agrokor nam jeste vlasnik, ali Konzum d.o.o. je pravni subjekt za sebe - kazao je Bagić.

Optimizam onih koji najviše znaju ohrabruje, ali onih „procijenjenih“ 318 miliona maraka duga dobavljačima optimizam, sam po sebi, zasigurno neće izmiriti. Naprotiv, situacija na terenu je gotovo alarmantna.

- Prema našim informacijama, priprema se slanje radnika Konzuma na prinudne godišnje odmore. Onima koji su već na odmoru, odmor se produžava. Mnogi se boje otkaza. U Tuzli je otpušteno 15 radnika, a prema našim podacima u BiH je već otpušteno oko 200 radnika. Pokušava se kupiti vrijeme do praznika, a onda će se kupovati vrijeme do izbora u Hrvatskoj, koji su u maju. Konzum u BiH najviše zapošljava i on će najviše da potopi radnika kod kompanija dobavljača i to nam je sada ozbiljan problem - kaže za Start Mehmed Avdagić, predsjednik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji, vodoprivredi, ugostiteljstvu, turizmu i trgovini (PPDIVUT). 

SKRŠTENE RUKE: On dodaje da neprestano dobija pozive poslodavaca koji sa nevjericom gledaju na aktuelni stav Vlade FBiH i premijera Fadila Novalića jer smatraju, kako prenosi Avdagić, da Vlada nije svjesna težine situacije i posljedica koje su gotovo izvjesne. Još uvijek, ističe naš sagovornik, očekuju da će njihove interese zastupati Vlada ili će se u suprotnom samorganizovati i krenuti put Zagreba.

- Koliko znamo, Konzum više nije u mogućnosti ni da putem kompenzacije zatvara dugove prema dobavljačima. Neki dobavljači su dobijali nešto na kašičicu, ali to sve zavisi od dobavljača do dobavljača. Nisu svi u istom statusu. Prema našim podacima, u BiH već ima dobavljača kojima se duguje više od 20 miliona KM. A u BiH imate stotine dobavljača i bojim se da će mnogi biti zatvoreni. Očajnički apelujemo da se sve vlade u BiH uključe jer se pojedinačno ne može ništa postići. Ovo je sada problem četiri države. Mi kasnimo. Ne smije se dozvoliti da se Agrokor u Zagrebu raščerupa, a mi da sjedimo skrštenih ruku. U svim državama, radnici će platiti najveću cijenu - siguran je Avdagić.

I DOBAVLJAČI SU NEČIJA DJECA: Da je stvarni iznos dugovanja vjerovatno i veći od pomenutih 318 miliona pokazuje i informacija da je dan nakon sastanka u Vladi FBiH, Privredna komora Republike Srpske (PKRS) pozvala dobavljače iz ovog entiteta da prijave svoja potraživanja.

- Ne želimo licitirati podacima o dugovanjima jer nemamo konačnu potvrdu o broju dobavljača i visini dugova. Ne samo Konzuma već i svih članica koncerna Agrokor. Prema dosadašnjim podacima, pojedinačna dugovanja dobavljačima se kreću od nekoliko hiljada do dva miliona maraka. Pozvali smo sve naše dobavljače Konzuma i Agrokora da bi definisali prioritetne mjere, ali i da bi zauzeli stav na nivou svih vlada u BiH. Cilj je izmirenje svih dospjelih potraživanja. Cijeli koncern prolazi kroz složen proces rekonstruisanja koji prati doza neizvjesnosti zbog čega su svi u tom lancu u nezavidnom položaju. Situacija se mijenja iz dana u dan, niko ne može da kaže kako će se sve završiti - kazao nam je Vladimir Blagojević, iz PKRS.
Na neutemeljeni optimizam vlasti u BiH upozoravaju i mnogi ekonomski stručnjaci koji su u izjavama suzdržani, oprezni. 

- Neizmirene obaveze prema dobavljačima jesu problem. Za premijera je stanje u redu ako firma plaća državi i ispaćuje plaće. A to što ne isplaćuje dobavljače je izgleda normalna stvar. Konzum i njegovi dobavljači vjerovatno imaju dugoročne poslovne odnose koji su temeljeni na međusobnom povjerenju. Međutim, ipak bi od strane Vlade FBiH i komore bila potrebna akcija da se situacija sagleda u pravom svjetlu i da se stalno procjenjuje daljni razvoj situacije - analizira za magazin Start BiH Anto Domazet, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. On smatra da konstatacija „kako je sve u redu“ pokazuje servilan odnos, mada nije siguran prema kome.

IZVINITE ŠTO PITAMO: - Izgledalo je kao da se izvinjavaju zašto se postavlja pitanje refleksije krize Agrokora u BiH. Mora se imati jasna predstava šta je sa dobavljačima. Oni su isporučili robu Konzumu, platili obaveze za PDV, namirili državu, a država se sada pravi da je sve u redu. Ne može tako! Mora se djelovati preventivno, pratiti situacija i planirati. U suprotnom se može desiti problem koji se ne može kontrolirati. Hrvatska je napravila specijalni zakon kako bi se izbjegao stečajni postupak i kako bi se osiguralo da svi povjerioci naplate svoje iznose u potpunosti, a da se Agrokor stabilizira sa što manje posljedica. Mi nijemo posmatramo, uz konstataciju da se samo dobavljačima duguje - upozorava Domazet.

Naš sagovornik dodaje da za sada dobavljači uglavnom šute jer su vjerovatno spremni da prihvate i neuobičajeno duge rokove za izmirenje obaveza vjerujući u Konzum. 

- Važno je da Vlada i Vijeće ministara BiH imaju tijesnu vezu sa Vladom Hrvatske i prate tamošnje procese. BiH ne smije biti isključena iz rješenja koja se prave za hrvatske firme. Vlada se ne može upuštati u poslovne odnose sa Agrokorom, a dobavljači su ti koji reguliraju odnose s Agrokorom. Vlada mora imati uvid u situaciju tako da može intervenisati ako puknu odnosi između Agrokora i dobavljača. Nisam premijer i ne bih želio govoriti o crnim scenarijima. Naše je da skrenemo pažnju - ističe Domazet, uz napomenu da su njegov savjet očigledno poslušali u RS-u gdje se, umjesto neosnovanog „lupanja“ sa ciframa, otpočelo s evidentiranjem obaveza i duga.

MEGALOMANIJA: Dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Kemal Kozarić za naš magazin kaže da je „finansijski apetit“ prema riziku bio precijenjen i da je ta megalomanija u konačnici i dovela do kraha Agrokora.
- U bankarstvu je poznato pravilo da nikada ne smijete dozvoliti klijentu da bude toliko dužan da on počne upravljati bankom, a upravo to se desilo. Nekoliko banaka je uključeno u lanac kreditiranja, a ovaj lex specialis je bio dobar potez da bi umirio banke. Da je jedna banaka krenula sa blokadom došlo bi do domino efekta. Agrokor je banke doveo pred svršen čin i primorao ih da mu ponovo izađu u susret uprkos velikom riziku. Neko je ironično primijetio da je preko države Todorić i došao do ovoga što ima. Ruka mu je sada pružena zbog 60.000 zaposlenih - navodi Kozarić.

On podsjeća da je već dugo ukazivao na potrebu stvaranja jakog domaćeg maloprodajnog lanca koji bi imao dominantnu ulogu na tržištu. Sreća je, dodaje on, da se pojavio Bingo, ali je otvorenost BiH ipak dovela do toga da Agrokor ima značajnu ulogu na bh. tržištu. 

- Dug našim dobavljačima se mjeri u stotinama miliona i oni jesu ugroženi. Tu je i problem pet hiljada direktnih i nekoliko desetina hiljada indirektnih radnih mjesta. A poznato je da je nezaposlenost naš najveći problem. Problem je ozbiljniji nego što to vlasti prezentiraju. Blagi sam optimista da će se naći neko rješenje iako je činjenica da je Todorić sve prepustio državi pokazatelj da je došao u bezizlaznu situaciju. Ključnu ulogu će imati banke kojima se najviše duguje. Najgori scenario koji bi se mogao desiti BiH je da se ponovi slučaj Tuš. Da odu odavde i ostave dobavljače na leru. Vlasti to nipošto ne smiju dozvoliti - kaže Kozarić.

ODGOĐENO PLAĆANJE I DO ČETIRI MJESECA: Komentar na aktuelni problem i eventualne posljedice nismo uspjeli dobiti od vodećih banaka u BiH, a za razgovor nisu bili raspoloženi ni dobavljači. Kako nezvanično saznajemo, dobavljači šute zbog bojazni da sami sebi ne naude i ne otežaju naplatu. Nezvanično saznajemo i da su zbog problema sa naplatom neki dobavljači reducirali, a neki čak i obustavili isporuke. Od nekih smo, međutim, saznali da rokovi za isplatu zavise od firme do firme jer se dogovaraju direktnim kontaktom između proizvođača / distributera i tržnog lanca. Kako nam je rečeno, ova praksa je prisutna praktično u svim trgovačkim lancima, a nije rijetkost da se u nekim slučajevima pristaje i na odgođeno plaćanje od čak 120 dana.  






NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

triglav
Finansijska stabilnost, profitabilnost i rast premije: Triglav Osiguranje Sarajevo bilježi rast poslovanja u prvoj polovini 2017. godine
19.08.2017

Grupa Triglav je prvu polovinu tekuće godine završila sa dobiti prije oporezivanja u visini od 42,4 miliona eura. Uzimajući u obzir predviđene prilike do kraja godine, Triglav ocjenjuje da će godišnja dobit prije oporezivanja Grupe Triglav biti ostva

špar
Novo iz Sparkasse banke: Smanjite mjesečne obaveze i učestvujte u nagradnoj igri
16.08.2017

Sparkasse Bank je za svoje klijente pripremila još jedan, do sada najpovoljniji kreditni proizvod. Ovoga puta to je zamjenski kredit bez hipoteke, koji klijentima pruža mogućnost zatvaranja postojećih kredita i obaveza po povoljnijim uslovima uz nom

cbbih
Centralna banka Bosne i Hercegovine: Pogledajte koliki je i odakle je najveći priliv stranih investicija u 2016. godini
15.08.2017

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavila je statistiku direktnih stranih investicija za 2016. godinu, koja pokazuje da je priliv direktnih stranih investicija u 2016. godini iznosio 536,3 miliona KM, odnosno 1,8 posto BDP-a.