Lutrija BiH
bingo

Bingo, najpozitivnija priča u BiH

12.05.2017
Za Christiana Gelleria čuli su rijetki, baš kao i za njegov neobičan ekonomski eksperiment. Naime, ovaj profesor ekonomije sa grupom studenata uveo je 2003. godine na jugu Njemačke regionalnu valutu „chiemgauer“, u cilju jačanja lokalne ekonomije. Iako je u početku mali broj kompanija pristupio projektu, ubrzo je doživio ekspanziju. 

Arhitektura ove alternativne valute je jednostavna. Kompanije i pojedinci mogu kupiti jedan chiemgauer za jedan euro, pri čemu tri centa odlaze lokalnim humanitarnim udruženjima po izboru konzumenta, dok dva centa idu za pokrivanje organizacionih troškova. Kada firme žele konvertovati chimgauere u euro, tada će za svaki dobiti 95 centi. Na ovaj način se lokalne firme motivišu da plaćaju u chiemgauerima, a pošto je u pitanju regionalna valuta onemogućava se odliv kapitala tako da više novca ostaje u lokalnoj ekonomiji.

DOMAĆA ROBA NA UDARU: Bosna i Hercegovina nema ni chiemgauere, ni profesora Gelleria, ali ima Senada Džambića i Bingo, na čijim rafovima je „izložena“ egzistencija hiljada domaćih radnika i porodica. Nakon što su nezapamćene poplave 2014. godine nokautirale i onako slabašan proizvodni sektor u BiH, prije svega prehrambenu industriju, loše vijesti su se nastavile nizati. 

Nepuna dva mjeseca od stupanja na snagu adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između BiH i Evropske unije, pokazalo se da su strahovanja poljoprivrednika da će ih bescarinski uvoz iz EU potopiti bila opravdana. Tako je već u februaru evidentirano višemilionsko povećanje uvoza u gotovo svim granama poljoprivrede. 

Dok zapadnjačka konkurencija subvencionisanim cijenama nemilosrdno eliminiše domaće proizvođače, država se pobrinula da domaćim proizvođačima umjesto u leđa „zapuše“ u prsa. Tako je u Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH predviđeno ukidanje dosadašnje odredbe o minimalno 40 posto bh. proizvoda na policama trgovačkih lanaca. Iako se ova odredba nikada u praksi nije ni poštovala, sada je neće biti ni u zakonu. 

- S obzirom na početak primjene adpatiranog sporazuma, koji je krenuo 1. februara, za očekivati je da će naša privreda biti ugrožena. Otvorene su granice za bescarinski uvoz roba iz Evropske unije, a tu prije svega mislim na prehrambene proizvode koji i jesu na policama tržnih centara - konstatuje Vladimir Blagojević, iz Privredne komore Republike Srpske.

On potom dodaje da je jedan od načina da se izborimo sa tom izuzetno jakom konkurencijom iz EU jeste da se okrenemo kupovini domaćih proizvoda, da prevaziđemo barijere koje postoje između dva entiteta. 

- Tržište od 3,5 miliona stanovnika nije zanemarljivo za naše domaće proizvođače i razvoj domaćih tržnih centara koji bi davali prednost domaćim proizvodima. Sve to treba da ima za cilj bolji plasman i pozicioniranje domaćih proizvođača na policama tržnih centara - navodi Blagojević.

 STRANCI, ZAOBIĐITE NAS: U Udruženju „Kupujmo i koristimo domaće“ kažu da je teško procijeniti vrijednost bilo kojeg domaćeg lanca koji je dobar u smislu likvidnosti, urednog plaćanja dobavljačima i određenog senzibiliteta prema domaćim proizvođačima. Sve pomenute kriterije ispunjava upravo Bingo koji, kažu, zahvaljujući objektima velikog formata, ima priliku da prostor na policama pruži i najmanjim firmama i time im pomogne da izrastu. 

- Druga stvar bitna u bh. uslovima jeste da Bingo plaća na vrijeme, što znači da drži likvidnost svih manjih dobavljača. Dokle god imamo Bingo i vlasnika Senada Džambića, mislim da se proizvodnja može naslanjati na takav lanac marketa, da može planirati proširenje kapaciteta, upošljavanje novih radnika, čime se povlači kompletan jedan lanac. Kada dođu strani diskonteri koji forsiraju proizvode pod svojom robnom markom, male domaće proizvođače u potpunosti izbacuju sa polica i onda se problem nezaposlenosti povećava jer se male firme poguše. Bingo je u ovom trenutku jedna od najpozitivnijih priča u BiH koja čuva i prehrambeni sektor i likvidnost malih firmi - tvrdi Admir Kapo, direktor Udruženja, koji potvrđuje da se odluka o učešću domaćih proizvoda nikada nije poštovala, što ilustruje i podatkom da inspekcije nikada nisu napisale nijednu kaznu. 

Među kompanijama koje su „pupčanom vrpcom“ vezana za Bingo jeste i tuzlanska Dita, a sve je krunisano kupovinom Dite u aprilu ove godine.

DOMAĆE JE NAJBOLJE: O kolikom se gigantu radi i koliki ima značaj za bh. ekonomiju, najbolje govore brojevi. A oni kažu da Bingo trenutno ima 184 poslovne jedinice sa blizu sedam hiljada uposlenih. Sarađuje sa oko 1.250 dobavljača, od čega je više od 700 domaćih proizvođača. Bingo nije samo veliki trgovac nego i proizvođač.

- Osim nekoliko fabrika koje smo preuzeli (Corn Flips Majevica Srebrenik, Semberka Janja, Kaleteks Kalesija, Fabrika namještaja Duka), prije tri godine otvorili smo najsavremeniju farmu koka nosilica, kapaciteta pet miliona jaja mjesečno. Otvorili smo farme brojler pilića, jednu u Špionici, u općini Srebrenik, kapaciteta 60.000 pilića, i jednu na Dubravama, općina Živinice, kapaciteta 90.000 pilića. U Tuzli, na lokaciji Bosanska poljana imamo fabriku tjestenine i proizvedemo 50 tona raznih vrsta tjestenine, te fabriku papirne konfekcije u kojoj mjesečno proizvedemo oko 40 tona toalet papira, ubrusa i maramica. Semberka je odnedavno u našem vlasništvu, na čije smo rezultate u prvih šest mjeseca izuzetno ponosni, s obzirom da je “Semberski dodatak jelima” trenutno u Bingo trgovinama u prodaji količinski postigao odlične rezultate. U našoj grupaciji imamo 11 fabrika i devet kompanija drugih djelatnosti - navodi Tatjana Paunoski, rukovoditeljica službe marketinga u Bingu.

SVE JE DO KUPCA:Ona ističe da se filozofija Binga zasniva na podršci domaćoj privredi te da već 23 godine skreću pažnju na važnost kupovine domaćih proizvoda. Stoga je u Bingovim trgovinama i dostupno više od 50% domaćih proizvoda iako to zakon više ne nalaže.

- Ipak, sve je do kupaca. Mi možemo dodatno označiti artikle na polici, proizvod može biti kvalitetan i cjenovno pristupačan, ali ako potrošač nema naviku da obraća pažnju na to, uzalud je. Zato konstantno radimo kampanje o podizanju svijesti o važnosti kupovine domaćih proizvoda i možemo reći da su rezultati u proteklih nekoliko godina zaista dobri - poručuje naša sagovornica, koja ističe i društvenu odgovornost Binga kao važnog faktora u modernoj trgovini.


NOVA DIMENZIJA POSLOVANJA: U sklopu Bingo centara egzistiraju i restorani i kafići te se može se reći da je Bingo i najveći lanac restorana u BiH, sa više od 60 restorana i kafića.

- Osim klasičnih tržnih centara u kojima dominira Bingo hipermarket, otvaranjem tržnog centra u Bihaću ušli smo u sasvim drugu dimenziju poslovanja. Uz partnere poput Cinestara i Brunswicka, uz formate centara preko 20.000 kvadrata, u sklopu kojih su i najpoznatiji svjetski modni brendovi, postali smo prepoznatljivi kao destinacija za porodično okupljanje: shopping, zabava i rekreacija. Otvaranjem Bingo City Centera u Tuzli u novembru 2016. godine stavili smo krunu na naše poslovanje - kaže Paunoski.



NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

sf
Italijanska kompanija „Ferretto Group“ gradi fabriku u Usori
20.10.2017

-Italijanska "Ferretto Group" gradi fabriku koja će na području općine Usora proizvoditi logističke sisteme, paletne regale i opremu za skladišta, kao i softvere.

iz
Federacija BiH u septembru povećala izvoz 10 posto
20.10.2017

Trgovinski deficit Federacije BiH za septembar 2017. iznosi 457.135.000 KM, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

DM
dm u BiH u protekloj godini investirao 7,2 miliona KM
20.10.2017

U protekloj godini dm je u projekte od opšte koristi uložio 228.218 KM, a svojim radnicima od 2011. godine nudimo dodatni plaćen radni dan za angažman u društveno odgovornim aktivnostima“, rekao je Damir Šloser, direktor dm-a u BiH.