kraljica

Renata Pranjković, kraljica bosanskih korida:Grmečka korida je starija od Američkog ustava

04.04.2017
Gornja Dubravica kod Viteza nije kraljevina, ali ima kraljicu. Mlada je, atraktivna, pametna, uvijek dotjerana. Njeno ime je Renata Pranjković (38), a širom Bosne i Hercegovine je poznatija kao „kraljica koride“. Njeni rogati puleni u posljednjih šest godina jačem polu na koridama srozavaju ponos, a i žene ponekad natjera u plač. Iako je svojevremeno bila prva dama u domaćoj koridi, danas to više nije. 

Nakon što je uspješno razbila predrasude o ljepšem spolu i stekla poštovanje u ovom tradicionalno muškom nadmetanju, Renata je uspjela u koridu „uvući“ još dvadesetak žena. Sada usred „ringa“ možete čuti dva ženska glasa koji navode stotine kila mišića. 

O Renati je nedavno u austrijskoj produkciji, u režiji Siniše Vidovića, snimljen i dokumentarni film od 90 minuta. Snimanje je trajalo pet godina, a premijerno je prikazan u Grazu, u martu prošle godine. Premijera u BiH je održana na Sarajevskom filmskom festivalu (SFF).


LIČILA JE NA MILKU: Priča o Renati počinje 2000. godine kada je, koliko god to mnogima čudno zvučalo, u potrazi za boljim životom, iz rodnog Zrenjanina u Srbiji, krenula put Viteza na poziv prijateljice. Zaposlila se u jednom ugostiteljskom objektu, gdje je upoznala svog budućeg supruga Peru Pranjkovića, sa kojim će uskoro proslaviti šest godina braka.

- Pokojna svekrva je za života imala veliku želju da se nabavi krava koju su nekada imali, jer je ovo povratnička porodica. Njoj za ljubav smo otišli na Miholjski vašar u Turbe i kupili kravu. Ličila je na Milku. Tako smo je i nazvali. Kasnije se ispostavilo da je Milka problematična kada dođe do muže. Zamijenili smo je za bika bodača jer pored štale imamo i dobar teren za trening bika, a suprug je godinama išao na koride kao gledalac i ljubitelj - prisjeća se Renata početaka ne tako davne 2011. godine.
U štalu je tako, umjesto Milke, došao Medonja, ali to nije bila ljubav na prvi pogled. Prije bi se, kaže Renata, to moglo opisati kao strah jer je svaki put kada bi se Medonja puštao iz štale bježala na drugi kraj dvorišta. Vremenom se i u ovom slučaju potvrdilo da ljubav dolazi preko usta. Medonja je volio jabuke, što je naša sagovornica vješto koristila i gradila povjerenje sa bikom.

- Poslije nekog vremena dobili smo poziv od kuma, koji je također u svijetu korida. On nam je rekao da je Medonja kod bivšeg gazde jednom puštan u koridu, ali je izgubio. Onda nas je pitao da li bismo ga opet pustili, a mi smo pristali. Natovarili smo ga na kamion i krenuli na tu malu koridu. Ja sam se sredila - u miniću, čupava jakna, čizmice i sva u bijelom. Kao da sam u shopping krenula - priča nam Renata ne zaboravljajući nijedan detalj. 
Euforija je, međutim, brzo splasla jer su ih po dolasku dočekale obeshrabrujuće priče o potencijalu Medonje, što ju je, veli, dobro nasekiralo.


KAKO JE KRALJICA ZAVOLJELA MEDU?: - No, Medonja je u inat svima pobijedio. Poslije toga je imao 12 borbi i zabilježio 12 pobjeda. Cijele 2012. godine je bio nepobjediv. Kada sam vidjela poslije prve borbe da je šampion, odmah sam ga zavoljela - iskreno priznaje i ponosno dodaje da je šampion i danas u štali. 
Medonji se početkom 2012. pridružio i Lozonja, kojeg su kupili za 6.000 KM, a za njega su se kao pravi amateri, što tada i jesu bili, odlučili samo na osnovu izgleda. Sreća ih je pomilovala i ovaj put jer je i on bio pun pogodak.

Ipak, put ka kraljevstvu je utabao Medonja. Sticajem okolnosti, njega prvi put sama izvodi na koridi u Sanskom Mostu. Najavljivač koride Mujaga Selman je od gledalaca zatražio veliki aplauz za prvu damu na bh. koridama. Medonja je naravno slavio, a Renata ušla u istoriju. Kraljicom će je nešto kasnije prozvati Vanja Borisovljevski, sa Pala.

- Potrefilo se da imamo par dobrih bikova pa smo u isto vrijeme  učestvovali na dvije različite koride i uglavnom pobjeđivali. Iz vikenda u vikend po cijeloj BiH - dodaje Pero.

On je i dalje zadužen za pregovore, mada priznaje da organizatori najčešće traže da zbog atraktivnosti u arenu uđe upravo Renata, koja je u međuvremenu postala i sudija.
- Nekada bikovi jednostavno neće da se bore, a sudija tada mora proglasiti pobjednika, bar na osnovu toga koji je bik pokazao malo više interesa. Inače, ako bikovi neće da se bore, prisila je zabranjena. Predrasude prema ženama postoje i to se vjerovatno nikada neće promijeniti - kaže kraljica.

U proteklih pet godina Pranjkovići su imali oko 200 borbi, a uspješnost im je, kažu, oko 70 procenata.  Kroz štalu im je do sada prošlo desetak bikova, a trenutno društvo Medonji pravi Putalj, također šampion i podmladak Medonja junior.
Kako nam pojašnjavaju, na koridama se bikovi dijele u tri kategorije: laka (do 700 kg), srednja (700-850) i teška preko 850 kilograma. Njihovi bikovi su uglavnom u lakoj kategoriji.

- Na koridi se nikada nije desila neka nesreća. Rogovi se pred koridu turpijaju na minimum centimetar debljine tako da ne budu oštri. Bikovi inače o drvo sami oštre rogove jer im je to u genima. Instinktivno se, čim se otele, podbadaju. Kalemljenje rogova je također zabranjeno. Najpoznatiji najavljivači korida su Milenko Srdić i Azem Čauš, a kada bi sada u štali pustili njihov glas bikovi bi odmah počeli lupati kopitima. Kada je riječ o samoj borbi, kada uđete u arenu možete samo glasom motivisati bikove, mada im zapravo ne treba ni to - pojašnjava Renata.


POLITIKA SE U I KORIDU DIRA: Godišnje se širom BiH održi na desetine korida, a među najpoznatijim su ona u Vitezu, koju organizuje Josip Biletić, kao i Bajrina korida u Donjem Vakufu, koja će se održati 7. maja, a ovaj put će imati humanitarni karakter jer će organizator uplatiti 100.000 eura bolnici u Bihaću. U najpoznatije svakako spadaju legendarni Čevljanovići, korida u Sanskom Mostu... Naredna korida na kojoj će se pojaviti Pranjkovići jeste Brnj Kakanj, koja je na programu 21. aprila.

- Sve počinje tako što dobijete poziv od organizatora. Da li ćete ga prihvatiti  zavisi od prijateljstva s organizatorom, udaljenosti i nagradnog fonda. Nagrade su do 5.000 maraka - kaže Pero.

Potom dodaje da su se i sami oprobali u organizaciji.
- Vi morate sve organizovati, a to jako košta. Državi ide 2.000 KM za policiju, hitnu i vatrogasce. Za Janu pjevačicu smo dali 7.000 KM, zatim smještaj, a mi smo, recimo, tada imali na spavanju 27 ljudi. Bikove smo morali i kod komšija po selu smještati. Troškovi koride koju smo mi organizovali su bili 50.000 KM, a na kraju smo završili u minusu 16.000 KM. Loše vrijeme često zna uništiti koridu - kaže Pero.

Naš sagovornik potom navodi još neke podatke vezane za koridu.
- Imate dogovorene borbe, razbadanje u tri kategorije u zavisnosti od koride. Parovi se izvlače iz šešira. To je turnirska korida gdje pobjednik ide dalje. Svi dobijaju neki mali iznos za samo učešće, recimo 100 KM, a najviše pobjednik. Nas najam kamiona i taj vikend boravka košta oko 500 KM. Nema ovdje zarade. Ovo je prije svega ljubav. Kada uđete u ovo, ne možete više izaći. Ovo je ovisnost veća od svega drugog - iskreni su Pranjkovići koji osim bikova drže i drugu stoku, što im osigurava egzistenciju.

Dobra atmosfera, multietnička druženja i prijateljstva širom BiH su im, kaže, najvažnija stvar koju su dobili otkako se ovim bave, ali jedna stvar ih ipak boli.
- Ogromna šteta za sve koridaše je ukidanje Grmečke koride. To je najpoznatija korida, koja je prije rata okupljala i više od 100.000 ljudi. Politika se upetljala mada ni mi ne znamo detalje jer ima nekoliko verzija. Navodno se radi o nekoj masovnoj grobnici iz II svjetskog rata koja se nalazi na tom lokalitetu. Posljednja Grmečka korida je održana 2013. godine - kaže Pero, ne krijući razočarenje.

Zatim ga supruga nadopunjuje zanimljivom ilustracijom.
 - Te 2013. je održana 241. Grmečka korida, što znači da je ona starija od Američkog ustava - kaže Renata.


 DVA NAJPOŽELNIJA TROFEJA U 24 SATA: Srećom, Pranjkovići su ipak uspjeli uzeti trofej i na čuvenom Grmeču.
-To je bio naš najbolji vikend. U subotu smo osvojili Grmeč, u nedjelju Čevljanoviće. Dvije koride u 24 sata, sa dva različita bika i pritom prešli stotine kilometara. Lozonja je osvojio Grmeč, a Putalj Čevljanoviće - hvale se Pranjkovići u isti glas, što svakako ne čudi jer je osvajanje koride pitanje prestiža, ali donosi i neke druge prednosti.
- Uzgajivačima bikova rezultati na koridama podižu i cijenu priploda, ali to ne traje vječno. Morate stalno imati rezultate da biste zadržali cijenu - napominje Pero.
Potom nam detaljnije daje i taj neki cjenovni raspon.

- Kada kupujemo tele gledamo da ima male uši jer telad sa velikim ušima nisu bodači. Gledamo da ima i širok đeram, dio prsa. Dobar bik bodač košta od 4.000 do 20.000, a tele od 1.000 do 5.000 KM. To najbolje potvrđuje ono što sam rekao. Da bi se od ovoga živjelo trebalo bi više zemlje za stočnu hranu, više bikova i više poticaja. Bik dnevno pojede 15-20 KM i to ne računajući vlastiti rad i trud. Pred koridu im izbacujemo kukuruz iz ishrane. Samo ječam, zob, mekinje i kostevit vitamin. Svako ima neku svoj taktiku - kaže Pero zagonetno.

Kako smo saznali od Besima Gljive, predsjednika Saveza udruženja uzgajivača bikova koridaša, u BiH egzistiraju 23 udruženja i oko 130 uzgajivača bikova za koridu, dok se broj simpatizera i ljubitelja mjeri u hiljadama.
Na samom kraju neizbježno je bilo da od kraljicu zatražimo i komentar na kritike udruženja za zaštitu životinja.
- Njima poručujem da ih kritikujem zato što jedu teletinu ispod sača - kratko je odbrusila.

 BORBA OD 11.000 EURA :Prema informacijama kojima raspolažu naši sagovornici, najskuplja dogovorena borba bikova je bila kod Zorana Tanasića, na koridi između legendarnih Kukana, u vlasništvu Edina Praćalića, i Gare, u vlasništvu Vence Anđelića. Borba je navodno bila teška 11.000 eura, a pobijedio je Kukan.

 ŠIZIKA ZA 8. MART: Dom Pranjkovića krasi i fotelja u obliku štikle koju je Renata na poklon dobila od jednog organizatora koride. S obzirom da je nedavno bio i Dan žena, pitali smo je naravno i kako ga je provela. Štikle nisu izostale.
- Osmi mart sam provela prelijepo, ženstveno. Bila sam sa zaovom, jetrvom i prijateljicama u jednom ugostiteljskom objektu u Vitezu. Svirao nam je Jovan Perišić i uljepšao noć. Sutradan su na nas sve boljele noge koliko smo plesale - kaže kraljica.
A na pitanje kakav je poklon najviše obraduje dobili smo odgovor koji nas nije iznenadio:
-Najljepši poklon za mene je moderna kanta ili fini bokalić da mi je lakše pomusti krave!

ZAŠTITNO LICE: Renata je nedavno postala i promoter uvozne stočne hrane.
- Pošto se bavim stokom naravno da ću to promovirati, a ne neki parfem ili kozmetiku. Vremenom sam izgubila neke prijateljica zato što su mislile da to što radim u štali znači da moram i da se osjetim na štalu pa su se prepale da im ne postane neugodno - kaže Renata, ne hajući previše hoće li to što govori nekoga pogoditi.







NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

triglav
Finansijska stabilnost, profitabilnost i rast premije: Triglav Osiguranje Sarajevo bilježi rast poslovanja u prvoj polovini 2017. godine
19.08.2017

Grupa Triglav je prvu polovinu tekuće godine završila sa dobiti prije oporezivanja u visini od 42,4 miliona eura. Uzimajući u obzir predviđene prilike do kraja godine, Triglav ocjenjuje da će godišnja dobit prije oporezivanja Grupe Triglav biti ostva

špar
Novo iz Sparkasse banke: Smanjite mjesečne obaveze i učestvujte u nagradnoj igri
16.08.2017

Sparkasse Bank je za svoje klijente pripremila još jedan, do sada najpovoljniji kreditni proizvod. Ovoga puta to je zamjenski kredit bez hipoteke, koji klijentima pruža mogućnost zatvaranja postojećih kredita i obaveza po povoljnijim uslovima uz nom

cbbih
Centralna banka Bosne i Hercegovine: Pogledajte koliki je i odakle je najveći priliv stranih investicija u 2016. godini
15.08.2017

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavila je statistiku direktnih stranih investicija za 2016. godinu, koja pokazuje da je priliv direktnih stranih investicija u 2016. godini iznosio 536,3 miliona KM, odnosno 1,8 posto BDP-a.