soft

INTERVJU, dr. Senad Softić, guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine: U potpunosti smo se organizovali za proces europske integracije

03.04.2017
Sa guvernerom Centralne banke BiH , dr.Senadom Sofićem, razgovarali smo, između ostalog,  o ulozi CBBiH u procesima europskih integracija, o tome kakva nam je bila 2016. godina,  te šta se sve promijenilo u CBBiH od njegovog  dolaska do danas. 



• Nedavno ste imali sastanak s izaslanstvom MMF-a. O čemu ste razgovarali?
- Delegacija MMF-a boravila je u BiH kako bi s državnim i entitetskim zvaničnicima razmotrila napredak u pogledu realizacije preostalih mjera neophodnih za zaključivanje prvog pregleda po produženom aranžmanu MMF-a sa BiH. Jedan od sastanaka održan je i u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. Predstavnike MMF-a smo informisali o poduzetim aktivnostima i provedbi mjera iz Pisma namjere koje se odnose na Centralnu banku Bosne i Hercegovine, uključujući i pripremu sveobuhvatnog memoranduma o razumijevanju u oblasti finansijske stabilnosti. 

• Kakva je uloga Centralne banke Bosne i Hercegovine u europskim integracijama?
- Uloga Centralne banke Bosne i Hercegovine u ovom procesu je značajna i aktivna, jer stabilna i jaka Centralna banka doprinosi boljoj pripremljenosti čitave zemlje u procesu EU integracija. Za ovaj proces smo se u potpunosti organizovali. Učestvovali smo u popunjavanju upitnika o oblasti ekonomskih kriterija i sedam poglavlja. Aktivno sarađujemo s nadležnim institucijama i tijelima BiH, mislim na direkcije, agencije, ministarstva. Dajemo aktivan doprinos u izvještavanju BiH ka Evropskoj komisiji kroz sljedeće izvještaje: izrada priloga za godišnji izvještaj o napretku BiH u procesu evropskih integracija; izrada Programa ekonomskih reformi i EU-BiH interinstitucionalnom pododboru za ekonomska i finansijska pitanja i statistiku; ispunjavamo sve zahtjeve izvještavanja ka Eurostatu koji se očekuju od zemlje. Isto tako, zajedno sa zemljama kandidatima, učestvujemo u ministarskom dijalogu o ekonomskim politikama koji se održava u Briselu.

Kakva je uloga Centralne banke po pitanju kontrole bankarskog sektora? Jedan od zahtjeva međunarodnih finansijskih institucija jeste i da Centralna banka Bosne i Hercegovine ima veću ulogu o ovom pitanju u budućnosti.  
- Uloga Centralne banke BiH u procesu koordinacije bankarske supervizije temelji se na Zakonu o Centralnoj banci. Nadležnosti agencija za bankarstvo definisane su entitetskim zakonima o agencijama za bankarstvo. Međunarodne finansijske institucije ne zahtijevaju trenutni ili budući prenos nadležnosti niti njihovo redefinisanje. Trenutno se radi na izradi memoranduma o razumijevanju o finansijskoj stabilnosti, u koji će biti u potpunosti utkan postojeći Memorandum o razumijevanju o bankarskoj superviziji, ali će se pojačati aktivnosti na identifikaciji i praćenju sistemskih rizika na jedinstvenom ekonomskom prostoru i provođenjem odgovarajućih i pravovremenih mjera kako bi se sistemski rizici držali na prihvatljivom nivou. Dakle, niti Centralna banka Bosne i Hercegovine niti entitetske agencije za bankarstvo novim memorandumom ne gube svoje, zakonom definisane, nadležnosti. Radi se o jačanju postojeće saradnje u razmjeni informacija i koordinisanju akcija. I koordinacija bankarske supervizije i Stalni odbor za finansijsku stabilnost rade u svojim kapacitetima već godinama. 

Da li se i šta promijenilo u CBBiH od Vašeg dolaska? 
- Mi, mislim na novo Upravno vijeće, čiji sam ja predsjedavajući, smo se opredijelili za jednu vrstu organizacione dinamike, koja nastoji naše poslovanje, temeljeno na Zakonu o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, prilagoditi novim zahtjevima i, u tom smislu, uskladiti ga s najboljim praksama centralnog bankarstva. Ovo unapređenje procesa i organizacije je proces i iziskuje potpunu posvećenost svakog pojedinca. Pored redovnih aktivnosti, izdvojio bih implementaciju Projekta modernizacije i dogradnje žirokliring sistema, Jedinstvenog registra transakcijskih računa i Centralnog registra kredita. Uveli smo nova pravila za unapređenje trezorskog poslovanja i rada sa gotovim novcem.   

 • Kakva nam je bila 2016. godina?
- Prema posljednjim raspoloživim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine o trendovima u finansijskom sektoru, bruto devizne rezerve BiH su iznosile 9,53 milijarde KM na kraju decembra i, u odnosu na kraj 2015. godine, više su za 926 miliona KM ili 10,8%. Pozitivan saldo kupovine i prodaje KM s komercijalnim bankama je osnovni razlog pomenutog rasta deviznih rezervi, mada je, za razliku od ranijih godina, značajan i pozitivan uticaj promjena u vrijednosti portfolija Centralne banke Bosne i Hercegovine, što je posljedica negativnih prinosa na dužničke papire na međunarodnim tržištima. Zbog servisiranja javnog vanjskog duga, saldo kupovine i prodaje KM s internim deponentima bio je negativan. 

Pozitivan saldo kupovine i prodaje KM s komercijalnim bankama u 2016. godini daleko više je posljedica transakcija s klijentima nego rasta depozita u stranim valutama, primarno sektora stanovništva. Strana pasiva komercijalnih banaka na kraju 2016. godine je smanjena za 139 miliona KM u odnosu na kraj 2015. godine, što ukazuje na slabu potrebu za dugoročnim izvorima finansiranja. U trenutnim okolnostima, to može biti posljedica i slabe potražnje za kreditima, ali i sve manjeg broja klijenata koje banke ocjenjuju prihvatljivim nivoom rizika. Nivo gotovine i ekvivalenata gotovine u bilansima komercijalnih banaka je porastao u odnosu na kraj 2015. godine. Što se tiče kreditne aktivnosti, dobra vijest je da je već krajem 2015. godine zaustavljen pad kredita sektoru preduzeća na godišnjem nivou, ali da je kreditna aktivnost do pred kraj 2016. godine ostala slaba.  

U 2017. godini očekujemo rast ekonomske aktivnosti, ali će intenzitet u značajnoj mjeri ovisiti o brzini implementacije reformi iz ekonomske agende, oporavku eurozone i trendovima na globalnim tržištima. Cilj strukturalnih reformi je podizanje potencijala za ekonomski rast, što ne isključuje oscilacije u ekonomskoj aktivnosti u kratkom roku. Takođe, redoslijed njihove implementacije je bitan. U nekim slučajevima potrebno je da prođu godine od provođenja strukturalnih reformi kako bi se efekti vidjeli, dok su kod drugih efekti vidljivi u vrlo kratkom roku. U skladu sa tim, očekujemo daljni rast kreditne aktivnosti, mada će intenzitet biti daleko od onoga prije 2008. godine. Ekonomski oporavak eurozone svakako da bi pogodovao bh. privredi jer je to naš glavni trgovinski partner. Međutim, rizici u eurozoni nisu samo ekonomske, nego i političke prirode, a finansijski sektor se čini dosta ranjivim.    

• Kažu da je BiH najmanje zadužena država u regiji. Treba li nas to ohrabrivati i šta to zapravo govori?
- Da li određeni nivo zaduženosti predstavlja problem, trebalo bi posmatrati u kontekstu stepena razvoja zemlje i trenutnih makroekonomskih uslova. Sasvim je razumljivo da će manje razvijene zemlje imati veći omjer javnog, najčešće vanjskog, duga prema BDP-u od razvijenih zemalja. Ovdje je bitnije za šta se ta pozajmljena sredstva koriste, nego koliki je dug u poređenju sa drugim zemljama. Vanjski dug sam po sebi nije problem ukoliko se koristi za projekte koji će dugoročno podići ekonomski potencijal zemlje i ukoliko je njegovo finansiranje održivo. Nema nikakvih naznaka da je servisiranje vanjskog ili javnog duga u BiH neodrživo. Ministarstvo finansija i trezora BiH redovno objavljuje informaciju o visini javnog duga i trendovima u finansiranju. Ministarstva finansija i trezora, takođe, pripremaju i objavljuju globalne fiskalne okvire za trogodišnji period u kojima se tačno vidi koliki je kapacitet budžeta za javnu potrošnju i servisiranje postojećih ili budućih obaveza. Konačno, ovi kriteriji se ocjenjuju i kroz svaki aranžman s MMF-om, što, u određenoj mjeri, garantuje da se nivo duga neće povećati do neodrživog nivoa. Takođe, ukoliko su javna sredstva korištena za makroekonomsku stabilizaciju, javni dug može značajno porasti, kao što je slučaj u nekim zemljama Evropske unije. To nipošto ne mora da implicira trajne makroekonomske disbalanse.

• Koliko je računa blokirano i kako se taj broj mijenja u posljednjih godinu dana i kako to objašnjavate, odnosno šta to znači?
- Prema posljednjim podacima o blokiranim računima privrednih subjekata u BiH, ukupan broj blokiranih računa je 71.776, a ukupan broj firmi koje imaju bar jedan blokiran račun je 61.093. Međutim, kada je riječ o ovim računima, želim pojasniti nekoliko stvari. Prvo, Centralna banka Bosne i Hercegovine je odgovorna samo za pravovremeno prikupljanje izmjena i objavljivanje podataka o broju blokiranih računa, odnosno o broju pravnih lica koja imaju barem jedan račun blokiran. Centralna banka ne vrši blokadu računa, podatke u Jedinstveni registar transakcijskih računa šalju komercijalne banke, uključujući i podatke o blokadi računa, pa su banke odgovorne za tačnost podataka. Dakle, račune pravnih lica otvorenih u bankama blokiraju komercijalne banke na osnovu entitetskih zakona o unutrašnjem platnom prometu.

Drugo, komercijalne banke u Registar dostavljaju sve blokirane račune, ali ih ne mogu gasiti i zbog toga se u Registru nalazi veliki broj računa koji su blokirani prije više godina, pretpostavlja se da je veliki broj firmi u međuvremenu ugašen, ali da banke ne raspolažu tim informacijama. Kada Centralna banka Bosne i Hercegovine svakog mjeseca objavi podatke o broju blokiranih računa, u tim podacima su sadržani i podaci firmi koje su davno prestale s radom, čiji su računi blokirani, ali nisu ugašeni, te se iz tog razloga može stvoriti kriva slika o privredi u BiH, odnosno izvući zaključak da sve više privrednih subjekata u BiH propada. Svrha Jedinstvenog registra transakcijskih računa je da pomaže komercijalnim bankama, poreznoj upravi i policiji prilikom otkrivanja finansijskih struktura i transakcija koje kompanije i pojedinci mogu iskoristiti na nezakonit način, kao što su izbjegavanje plaćanja poreza i pranje novca. Registar takođe pruža informacije svim pravnim i fizičkim licima koji naplatu svojih potraživanja moraju tražiti prinudnim putem preko ovlaštenih institucija.

• Banke su intenzivirale ponude za kredite. Šta to znači? Odakle bankama novac i šta znači ova intenzivna ponuda kredita?
- Prikupljanje depozita i plasiranje kredita su osnovne funkcije komercijalne banke. One su posrednici između finansijski deficitarnih i finansijski suficitarnih makroekonomskih segmenata. Kreditni rast je, iz niza razloga, posljednjih godina vrlo slab i to ne samo u BiH, nego i regionu i Evropi. U 2016. godini je, kada se u obzir uzme i oduzimanje dozvole za rad Banci Srpske, kreditni rast na godišnjem nivou bio tek nešto iznad 2%. Banke se svakako trude privući nove, dobre klijente, jer je njima kamatni prihod osnovni izvor prihoda. S tim u vezi, očekuje se pojava novih proizvoda na tržištu. Koliko će biti uspješni, ne ovisi samo o ponudi, nego i potražnji za kreditima. Što se tiče sredstava finansiranja kreditne aktivnosti, tu su domaći i strani izvori finansiranja, odnosno depoziti domaćih sektora i depoziti i krediti od nerezidenata. Strukturu izvora finansiranja određuje nekoliko faktora, od poslovne politike banke, preko ročne i valutne usklađenosti plasmana i izvora, do makroekonomskih trendova u zemlji i na međunarodnim tržištima.

• Kako se propast par banaka u RS odrazila na bankarski sektor u BiH u cjelini, ali i na one čiji novac je propao u njima? 
- I pored problema u bankama kojima su posljednjih godina oduzete dozvole za rad, regulatorni podaci upućuju na to da je bankarski sistem u cjelini adekvatno kapitaliziran i da sistemski rizici ne rastu u odnosu na prethodni period. Takođe, poduzete su aktivnosti na izmjeni zakonskih i podzakonskih akata koji se, između ostalog, odnose na modernizaciju zakona i propisa koji se odnose na bankarski sektor, jačanje saradnje i koordinacije u finansijskom sistemu BiH, razmjene informacija i podataka među regulacijskim tijelima u finansijskom sektoru, rješavanja pitanja visokog nivoa nekvalitetnih kredita i unapređenje okvira za upravljanje likvidnošću. Postojanje efikasnog sistema osiguranih depozita očuvalo je povjerenje u bankarski sektor. U vezi s obavezama Agencije za osiguranje depozita po osnovu osiguranih depozita u Bobar banci i Banci Srpske, prema posljednjim podacima, isplaćeno je 139,1 milion KM. Agencija za osiguranje depozita je već naplatila 118 miliona KM, s izglednim šansama da preostali dio u cijelosti naplati u budućem periodu.

• Kako biste opisali protok novca kroz BiH? 
- BiH je mala otvorena ekonomija i kao takva je neto dužnik prema ostatku svijeta. Deficit po tekućem računu, uobičajen za zemlje u razvoju i zemlje kao BiH, finansira se prilivima sredstava iz inostranstva. Ako izuzmemo kapitalni račun u platnom bilansu, u BiH je njegov značaj za servisiranje deficita tekućeg računa znatno manji od finansijskog računa, ovi prilivi mogu biti u formi stranih investicija ili zaduživanja javnog i privatnog sektora, pri čemu se promjene u tekućem, kapitalnom i finansijskom računu odražavaju i na rezervnu aktivu zemlje.

• Šta iz tog protoka možemo zaključiti o domaćoj privredi (često govorimo o tome da velike kompanije ne rade, ali malo znamo o tome da ima veliki broj malih kompanija koje rade jako dobro i sve izvoze)?
- Iz platnog bilansa ne možemo pouzdano zaključiti ništa o strukturi domaće privrede, jer se radi o knjiženju novčanih transakcija zemlje prema ostataku svijeta. Za detaljne analize o tome koje firme, velike ili male, jedna ili mnogo njih, izvoze i koliko onoga što proizvedu, moraju se koristiti podaci Agencije za statistiku i Vanjskotrgovinske komore.  

• Kako komentarišete priliv stranih investicija u BiH i šta to znači za BiH?
- Podaci o tokovima stranih investicija za 2016. godinu su dostupni za prva tri kvartala. Tek sa dostupnošću podataka za sva četiri kvartala moći ćemo govoriti o padu ili povećanju stranih investicija u 2016. godini, jer se podaci o zadržanoj zaradi iskazuju na godišnjem nivou. U odnosu na prva tri kvartala 2015. godine, zabilježen je pad investicija na stavci „ostali kapital“ od 142 miliona KM, dok su prilivi po osnovu vlasničkih udjela gotovo nepromijenjeni, oko 90 miliona KM. Kategorija ostalog kapitala, između ostalog, obuhvata i ulaganja tzv. sestrinskih preduzeća, odnosno preduzeća iz različitih ekonomija s istim direktnim stranim ulagačem, uglavnom iz treće ekonomije ili ekonomije sestrinskog preduzeća. Od pomenutog smanjenja od 142 miliona na stavci ostali kapital, daleko najveći dio se odnosi na djelatnosti telekomunikacije, 58,7 miliona KM i poslovanje nekretninama, 49,6 miliona KM. Tokovi stranih investicija će i u buduće ovisiti o percepciji investitora o rizičnosti ulaganja u BiH, fazama poslovnih ciklusa u BiH i inostranstvu, te dinamici provedbe strukturalnih reformi. Preliminarne procjene Centralne banke Bosne i Hercegovine govore da će nivo stranih investicija u 2016. godini biti neznatno ispod nivoa u 2015. godini.
 
• U jednom od intervjua rekli ste da su vaši savjeti kako da zaradimo više, a ne kako da trošimo više. Šta biste u tom smislu savjetovali onim koji vode ovu državu, ali i svima nama?
- U trošenju treba biti racionalan, što podrazumijeva da se ne troši više nego što imate. Izuzev slučaja kada „pametno trošite“, odnosno investirate u nešto što će kasnije donijeti izvjesnu zaradu. Ako su samo trošenje i restrikcije u fokusu, onda to nikako ne može rezultirati napretku i razvoju. A za to i ne treba neko posebno predznanje. Primjer racionalnog trošenja su naši roditelji, naši penzioneri. Sa druge strane, nisu u mogućnosti da dodatno zarađuju. Mladi i građani srednjih godina su u mogućnosti. Svakako im treba dati priliku. Međutim, treba razviti kompentencije, imati znanja i vještine koje možete „dobro“ prodati, sigurno postoji potreba za dobrim inženjerima, ljekarima, automehaničarima, keramičarima, konsultantima, kuharima, zatim biti posvećen i naporno raditi, te rezultati, time i zarada, neće izostati. Dvije stvari su presudne, znanje i volja. 

• Neizbježno pitanje, ko i zašto osporava ulogu Centralne banke Bosne i Hercegovine?
- Niko ne osporava ulogu Centralne banke Bosne i Hercegovine u procesu vođenja monetarne politike zemlje, ali povremeno se jave pozivi za redefinisanjem njene uloge. Ovakvi pozivi su u potpunosti neutemeljeni imajući u vidu zakonski okvir. Sve dok je na snazi aranžman valutnog odbora, a i kroz Pismo namjera smo se obavezali na očuvanje aranžmana valutnog odbora u onom obliku u kojem je ustanovljen zakonom (kontinuirana strukturalna odrednica) i zaštitu nezavisnosti Centralne banke Bosne i Hercegovine, svaka polemika na tu temu je suvišna i samo bez ikakvog razloga unosi konfuziju među građane. Fiksan devizni kurs prema euru nije problem bh. privrede, čak naprotiv. Naš osnovni zadatak je da osiguramo monetarnu stabilnost i za 20 godina postojanja, koje obilježavamo ove godine, mi taj zadatak uspješno realiziramo. 

• Ima li nam spasa, pritom mislimo na finansijsko tržište, ekonomiju i investicije?
- Ne bih bio tako dramatičan i tako nešto ne treba očekivati od ozbiljnih institucija. Svaka zemlja na svijetu se suočava s određenim poteškoćama, i odgovorne javne politike se dizajniraju na način da djeluju s ciljem smanjenja disbalansa. Reformskom agendom su definisani pravci djelovanja u BiH s ciljem jačanja ekonomskog potencijala, poboljšanja poslovnog okruženja jačanja finansijske stabilnosti. Potpunom posvećenošću i implementacijom pojedinačnih ciljeva iz Reformske agende stvorili bi se uslovi za unapređenje ekonomskih aktivnosti i snažniji priliv investicija. Određene prognoze za 2017. godinu daju osnov za određenu dozu optimizma.  
 
• Šta mislite o našim današnjim studentima?
- Obrazovanje mladih je od izuzetne važnosti. Pristalica sam onih koji tvrde da je to jedan od najvažnijih potencijala za budući razvoj. Ako mladu populaciju koja se obrazuje tretirate kao investiciju, i u tom procesu imate akuelne nastavne programe, zadovoljavajući nivo nastavnih resursa, posvećene nastavnike, uspjeh je gotovo izvjestan, da ne kažem povrat od uloženog. Naši studenti su više informisani nego što smo to bili mi kada smo bili u njihovim godinama. U tom smislu, treba im pomoći u razvijanju posvećenosti studijima, upornosti u samorazvijanju i, naravno, omogućavanju perspektive budućeg zapošljavanja. I, vrlo važno, treba im pomoći u razvijanju svijesti da mogu sami puno više učiniti nego da čekaju da za njih to uradi neko drugi. Ja ih podstičem na to, kao i da se prema vremenu odnose kao važnom resursu, i jedino nenadoknadivom.

• Hipotetički, šta bi bilo sa KM ako bi došlo do situacije da prestane da egzistira eurozona?
- Zaista je nepotrebno špekulisati o eventualnom raspadu eurozone. Međutim, ako bi se to, hipotetički, i desilo, a Centralna banka Bosne i Hercegovine odlučila zadržati valutni odbor, nova sidrena valuta bi se, vjerovatno, opet odabrala među valutama glavnih trgovinskih partnera.  
 
 



NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

agro
Sastanak o 'Agrokoru' u Sarajevu
25.05.2017

Razgovarat će se o krizi u tom koncernu i planovima za buduće poslovanje, najavljeno je iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

mod
Moody's snizio kreditni rejting Kine
24.05.2017

Međunarodna agencija za kreditni rejting Moody's snizila je rejting Kine zbog zabrinosti za sudbinu jedne od najvećih svjetskih ekonomija, javlja Reuters.

sbf
Zatvoren SBF 2017, investitorima prezentirano 190 projekata
23.05.2017

Direktor BBI banke Amer Bukvić izjavio je danas na zatvaranju Sarajevo Business Foruma 2017 da je ovogodišnji forum, u svom osmom izdanju, okupio rekordan broj učesnika - gotovo 1.700 iz 30 zemalja.