Lutrija BiH
hidro

SIGURNO I ODRŽIVO: Iskoristimo hidropotencijale do krajnjih mogućnosti

01.03.2017
S obzirom da sve brže promjene načina života modernog čovjeka povećavaju, među ostalim, i energijske potrebe pojedinca i cjelokupnog društva, ne može se zaobići sve češće spominjanje alternativnih i obnovljivih izvora energije. Kao što je već poznato, u obnovljive izvore energije ubrajaju se energija vjetra, sunčeva energija, energija vode, geotermalna energija i bioenergija. Generalno, pod obnovljivim izvorima podrazumijevaju se svi izvori primarne energije koja je, za razliku od tradicionalnih fosilnih goriva, obnovljiva i neškodljiva okolišu i pri upotrebi ne doprinosi povećanju stakleničkih plinova u atmosferi. 

PROTOKOL IZ KYOTA: Svijet se masovnijoj upotrebi obnovljivih izvora energije okreće krajem 1990-ih, otvaranjem za potpisivanje Protokola iz Kyota koji, uz Okvirnu konvenciju UN o promjeni klime, donesenu na samitu UN u Riju 1992., a ratificiranu 1994. godine, čini dodatak međunarodnom sporazumu o klimatskim promjenama, potpisan sa ciljem smanjivanja emisije ugljendioksida i drugih pet vrsta stakleničkih plinova: metana, dušikovog oksida, fluoriranih ugljikovodika, perfluoriranih ugljikovodika i heksafluorida. Ideja vodilja svih međunarodnih dokumenata koji se bave klimatskim promjenama je osigurati „održivi razvoj“ društva, odnosno „sustainable development“. Održivi razvoj podrazumijeva razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjosti bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje vlastite potrebe, te harmoniju između tri stuba održivosti - okolinske, socijalne i ekonomske potrebe društva, koji ne smiju biti međusobno isključivi već se preklapaju. 

OBNOVLJIVI IZVORI: Iako je Protokol iz Kyota otvoren za potpisivanje 11. 12. 1997. stupio je na snagu tek 16. 2. 2005. godine ratifikacijom Rusije, jer je prethodno nedostajalo da ga potpiše 55% od ukupnog broja zagađivača. Kompletna Europska unija je ratificirala Protokol iz Kyota te ga dodatno razradila svojim pravnim aktima u vidu direktiva. Interesantno je da SAD i Australija nisu prihvatile Protokol iz Kyota uz izgovore da bi previše utjecao na njihove ekonomije. 
Od 1992. godine pa do danas, mogućnosti i tehnologije za upotrebu obnovljivih izvora energije su znatno napredovale te je realno govoriti o prelasku pojedinih država na potpuno korištenje obnovljivih izvora energije, u zavisnosti od geografskog položaja i prirodnih resursa. Obnovljivi izvori energije se mogu koristiti u više sektora od kojih su najzastupljeniji:

  • - Proizvodnja električne energije
  • - Proizvodnja energije grijanja / hlađenja
  • - Upotreba obnovljivih izvora energije u transportu.
U skladu sa težnjama BiH, pozabavili smo se temom gdje se mi nalazimo u cjelokupnoj svjetskoj slici u upotrebi obnovljivih izvora energije. 

UPOTREBA: Iako je BiH tradicionalno „gurana“ i usmjeravana, od strane različitih državnih zajednica u čijem se sastavu nalazila, prema tradicionalnoj energetici koja podrazumijeva termoelektrane na ugalj kao primarne proizvođače električne energije, povoljan geografski položaj, kao i bogatstvo vodotokovima i vodama omogućili su izgradnju velikog broja velikih hidrocentrala, izgrađenih u periodu do posljednjeg rata i sticanja nezavisnosti. Ta činjenica dovela je do priznavanja 34% učešća obnovljivih izvora energije u ukupnoj bruto potrošnji u BiH (osnova iz 2009. godine), od strane Sekretarijata Energetske zajednice, prilikom potpisivanja Ugovora o osnivanju Energetske zajednice, čiji je BiH član. 

U skladu sa navedenim ugovorom, Savjet ministara je 18. 10. 2012. usvojio Odluku o implementaciji Direktive 2009/28/EZ o promociji proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, kojim je za BiH postavljen cilj da dostigne 40% od ukupne proizvodnje el. energije. U skladu sa pravnim ovlastima, svaki entitet BiH se opredijelio kako će implementirati zadatke koje je postavila Energetska zajednica. U implementaciji zadatih ciljeva dalje je otišla FBiH, gdje je definisan Akcioni plan za korištenje obnovljivih izvora energije u FBiH (APOEF), propisan zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije. 

150 ELEKTRANA: Procijenjeni udio obnovljivih izvora u trenutnoj bruto potrošnji energije u 2009. je za FBiH iznosio 36%, a obaveza do 2020. godine je podizanje tog procenta na 41%. U skladu sa preuzetim obavezama stvoren je neophodan legislativni okvir i data nadležnost institucijama, te možemo reći da je upotreba obnovljivih izvora energije, posebno u proizvodnji električne energije, zaživjela. FBiH trenutno ima više od 150 elektrana za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije. U skladu s APOEF-om, dodijeljene su kvote za svaki primarni izvor energije - sunčeva energija, vjetro-energija, energija vode i biomasa. 

Dva osnovna i najviše zastupljena obnovljiva izvora energije u BiH su energija vode za proizvodnju električne energije i biomasa za proizvodnju toplotne energije. Hidropotencijal BiH je, kako je već navedeno, uglavnom iskorišten u velikim hidroelektranama od tri elektroprivrede. Upotreba biomase je, nažalost, većinom stihijska, bez ikakve kontrole i granica, a najviše se ogleda kroz tradicionalno loženje drveta u domaćinstvima i lokalnim kotlovnicama. Ipak, radi bolje informisanosti odlučili smo da istražimo zastupljenost sva četiri  primarna izvora energije. 

SOLARNA ENERGIJA: Geografski, BiH ima izuzetan teoretski potencijal za korištenje solarne energije. Nažalost, trenutna cijena tehnologije za proizvodnju električne energije iz sunčeve energije, odnosno cijena PV sistema ne dopušta povrat investicije u roku koju zahtijevaju investitori, odnosno kreditori sredstava pa su potrebne visoke subvencije. U skladu sa Direktivom 2009/28/EZ za uvođenje obnovljivih izvora energije, trošak snose svi građani te se novac za subvencioniranje solarnih i drugih elektrana iz obnovljivih izvora prikuplja na taj način, uz račun za potrošenu električnu energiju kao dodatak na ukupni račun. Može se reći da BiH predstavlja jednu od povoljnijih lokacija u Evropi kada je radijacija sunčeve energije u pitanju, što prema dostupnim mjerenjima iznosi na sjeveru BiH oko 1.240 kWh/m2 energije, a na jugu zemlje oko 1.600 kWh/m2 energije. Ono gdje se postavlja pitanje kod korištenja solarne energije u BiH je momenat kada se ona koristi. Među investitorima vlada velika zainteresovanost za dobijanja subvencija, jer su one mnogo veće nego kod drugih izvora energije. Pitanje je da li bi trebalo forsirati druge izvore energije gdje su tehnologije jeftinije, a dostupnost u BiH još veća pa sunčevu energiju „sačekati“ kada tehnologija za njeno korištenje bude povoljnija. 

ENERGIJA VJETRA: Energija vjetra spada u kompliciranije izvore energije s obzirom na nestabilnost proizvodnje te činjenicu da se radi o velikim sistemima gdje su generatori smješteni u blizini te ih stoga uslovljavaju iste vremenske prilike. I pored postojanja velikog broja projekata, BiH još uvijek čeka svoju prvu vjetroelektranu. 
BIOMASA: Kao što smo istakli, biomasa se tradicionalno koristi u domaćinstvima i lokalnim kotlovnicama najviše u formi drveta za ogrjev. I pored početnog interesovanja za proizvodnju el. energije iz biomase, interes investitora jenjava, posebno kada se govori o čvrstoj biomasi. Treba istaći da ni u zapadnim zemljama, kao što su Austrija i Njemačka, ne postoji interes investitora za proizvodnju električne enegije iz biomase, dok je biogas nešto zastupljeniji. 

ENERGIJA VODE: BiH spada u zemlje sa najvećim mogućnostima kada se govori o hidropotencijalu, a koji je većinom neiskorišten. Postoji ogroman interes investitora za gradnjom hidroelektrana različitih veličina, ali i veliki, često neutemeljen, otpor građana i raznih ekoloških udruženja koji odbijaju zainteresovane investitore. Nebrojeno puta smo svjedočili da i pored izdate koncesije, sve pribavljene i uredne dokumentacije, pozitivne studije uticaja na okoliš, lokalno stanovništvo ne dopušta investitoru gradnju, blokira radne mašine, sabotira. U medijima se pojavljuju razna udruženja za zaštitu rijeka koja se i ujedinjuju u cilju zaštite rijeka i vodotokova iznoseći svoja mišljenja da će se izgradnjom hidroelektrana narušiti okoliš. Ta mišljenja obično nisu naučno utemeljena i opovrgavaju mišljenja stručnih lica koja su u studijama o uticaju na okoliš dala pozitivne preporuke. Počesto je argument takvih organizacija da se u naprednim zemljama koriste solarne i vjetroelektrane a ne hidroelektrane, odnosno termoelektrane. Takvi istupi, pogotovo u medijima, stvaraju pogrešnu predstavu kod građana koju je neophodno razbiti argumentima.

STABILNI I NESTABILNI IZVORI: Da, Njemačka i Austrija, koje su prosječnom BiH građaninu pojam blagostanja i ispravog činjenja stvari, zaista koriste u velikoj mjeri solarne elektrane i vjetroelektrane. Ali te ista Austrija i Njemačka nemaju više mjesta za hidroelektrane, odnosno iskoristile su svoj hidropotencijal u potpunosti u iznosu od 100% dostupnog hidropotencijala prije prelaska na druge obnovljive izvore i tehnologije. 
Austrija i Njemačka imaju jako veliku industriju koja koristi ogromne količine bazne električne energije koja se dobija iz stabilnih izvora. Solarne elektrane i vjetroelektrane sigurno nisu stabilni izvori električne energije upravo zbog svoje nepredvidive proizvodnje. Vršna električna energija, potrebna u vrijeme najveće potrošnje tokom dana, dobija se isključivo iz hidroelektrana koje se, prirodno,  mogu pustiti brzo u pogon i regulisati u smislu količine i nivoa proizvodnje. Vršnu električnu energiju je nemoguće dobijati iz solarnih i vjetroelektrana. 

KORISTIMO DOMAĆE: Prilikom izgradnje solarnih i vjetroelektrana najveći dio sirovina se uvozi, dok je kod hidroelektrana moguće zastupiti znatan udio domaće proizvodnje prilikom realizacije projekta. Postavlja se pitanje da li je važnije poticati privredu u smislu investicija, izgradnje, razvoja proizvodnje turbina i slično, ili zaštititi rijeke i vodotokove i u slučajevima kada su stručne osobe procijenile da ne postoji negativan uticaj.

Ispravno urađen i realizovan projekat hidroelektrana rješava i uređenje korita rijeka, izgradnju nasipa i pruža zaštitu od poplava. S obzirom na česte probleme građana koji su naseljeni uz veće bh. vodotokove, nevjerovatno zvuči podatak da BiH nije iskoristila više od 70% svog energetskog potencijala. 

U prilog navedenom, a ne sporeći da postoje zaista i primjeri projekata sa negativnim uticajem na okoliš, donosimo dva pozitivna primjera minihidroelektrana na rijeci Gostović, općina Zavidovići. Upravo na navedenom primjeru radi se o investitoru iz jedne od zemalja koja je iskoristila svoj hidropotencijal u potpunosti. Investitor je lokalnoj zajednici uredio plaže, korita rijeka, te ova dva primjera predstavljaju zaista pozitivne primjere kada se investitor u hidroelektrane nađe u simbiozi sa lokalnom zajednicom. 

I možda je najvažnija stvar ona koja se odnosi na dugovječnost hidroelektrana. Dovoljno je pogledati kada su izgrađene hidroelektrane u BiH koje proizvode 40% ukupne električne energije. Vijek trajanja solarnih panela još nije sa sigurnošću utvrđen kao ni njihova reparacija.  

ZAKLJUČAK: Iz svega navedenog se može zaključiti da sistem korištenja obnovljivih izvora energije u BiH funkcioniše, uz uređenije funkcionisanja u FBiH. BiH se, kao država, opredijelila da ispunjava uslove propisane Direktivom 2009/28/EZ, efikasno je uključila obnovljive izvore energije u ukupnu proizvodnju, te pruža apsolutnu podršku politici Energetske zajednice.  Ono u čemu je BiH mogla otići dalje je iskorištavanje hidropotencijala do krajnjih mogućnosti, s obzirom da u tom ne oskudijevamo, te pametnim rješenjem riješiti budućnost naše zemlje u pogledu sigurnog i održivog snabdijevanja električnom energijom dostupnom svim građanima. 



NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

Trenutno nema dostupnih novosti iz odabrane rubrike.