drin

ZAVOD DRIN: Brigo moja pređi na drugoga

10.03.2017
(Magazin Start BiH)

Nakon što je strazburški Sud za ljudska prava  2015. godine državi BiH naložio da iz Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica u Fojnici Drin pusti na slobodu Zuhru Hadžimejlić, Marsela Crepulju i Esada Busovaču i isplati im novčano obeštećenje od 150.000 KM, ovi su se ljudi našli u nevolji. Crepulja je završio u staračkom domu nakon što je dugo bio na intenzivnoj njezi jedne psihijatrijske klinike, Hadžimejlić je u bolnici u dosta lošem stanju, često na intenzivnoj njezi psihijatrije i navodno je pokušala da izvrši samoubistvo. Busovača je umro u Drinu jer nije želio da ide van. Novac koji je dobio kao obeštećenje je naslijedila njegova porodica koja nikada nije htjela da brine o njemu. U međuvremenu se Crepulja žalio ombudsmenima za ljudska prava u BiH tražeći da bude vraćen u Drin, a pred Ustavnim sudom BiH se nalazi 40 novih aplikacija ili zahtjeva za otpust iz tog zavoda. Valja reći da je Hadžimejlić bila profesorica maternjeg jezika, Busovača ljekar, a Crepulja radnik. 

PROTUZAKONITO ZADRŽAVANJE:U Zavodu Drin kažu da je na osnovu presuda Ustavnog suda BiH i Suda u Strazburu iz Zavoda izašlo 38 osoba. Većina ih je završila u psihijatrijskim klinikama. 

- Kada neko izađe iz Zavoda po presudi Ustavnog suda, na koju se mi ne možemo žaliti, teže im je nego kad su prvi puta došli kod nas. Neke lijekove ne mogu dobiti van ustanove, za neke nemaju novca. Kada izlaze, očekuju podršku zajednice, ali ona obično izostane. Ako se vrate u Zavod, potrebni su mjeseci rada da ih vratimo u stanje u kom su bili kada su izašli iz Zavoda. Dva čovjeka smo pustili u petak, a u ponedjeljak su obojica završili na psihijatriji - pojašnjava Elmedin Huskić, direktor Zavoda. 

Hadžimejlić, Crepulja i Busovača su se krajem 2012. godine pismima, bez posredovanja advokata, obratili Evropskom sudu u Strazburu. Tvrdili su da su protiv volje zatvoreni. Sud je novembra 2015. godine donio presudu kojom je utvrđeno da je BiH prekršila Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda jer je osobe koje su se obratile Sudu „dugi niz godina držala smještene u ustanovi socijalne zaštite bez sudske odluke...“, stoji uobrazloženju presude. Državi BiH je naložio da osigura sudsko ispitivanje nužnosti smještanja osoba lišenih poslovne sposobnosti u ustanovama socijalne zaštite, a aplikantima je dosuđeno novčano obeštećenje. 
Prema međunarodno priznatoj proceduri, ovi ljudi bi trebali biti smještani u psihijatrijske ustanove koje rade u skladu sa Zakonom o zaštiti osoba sa duševnim smetnjama u FBiH. Spomenuti zakon propisuje proceduru koja nalaže  provjere njihovog stanja. U skladu s tim, oni su trebali, nakon što ljekari utvrde da su bolje, biti vraćeni u svoju prirodnu sredinu, a ne u druge ustanove. 

I dok su odmah nakon presude socijalni radnici zaposleni u Zavodu Drin i oni iz lokalnih centara za sociljalni rad, koji su praktično staratelji žaliteljima, upozoravali da ti ljudi nisu sposobni za samostalan život, Sud u Strazburu je smatrao da je držanje tih ljudi u Zavodu „bez primjene standarda kontrole koje podrazumijeva evropska Konvencija o ljudskim pravima“ protuzakonito lišavanje slobode.

Prema aktuelnim procedurama, lokalni centri za socijalni rad i sudovi oduzimaju poslovnu sposobnost i smještaju osobu u zavod, kantonalne vlade daju saglasnost za smještaj i plaćaju ga, a entitetska ministarstva su vlasnici zavoda. Huskić kaže da održava kontakte sa svim koji su nekada bili u Zavodu, da su neki od njih u psihijatrijskim klinikama, neki žive sami i u lošem su stanju jer nemaju nikakvu podršku, neki su se vratili drogama, a mali broj ih je prihvatila porodica. Nekoliko ljudi bi, kaže direktor, htjelo da se vrati u Drin, ali ih ne mogu primiti jer Zavod ne donosi odluku o tome. 

 UNPROFOR:- Centri za socijalni rad ne žele donijeti odluku o upućivanju kod nas bez sudske odluke o oduzimanju radne sposobnosti i upućivanju u zavod, a sud  se proglasio nenadležnim! Sad je to zamršeno klupko koje niko ne može raspetljati. Recimo, imamo osobu koja je u Zavod došla kao beba i nepismena je. Neko joj je napisao apelaciju koja je prihvaćena. Istini za volju, iz Zavoda je lakše poslati apelaciju nego iz Bakovića ili Pazarića jer kod nas je internet dostupan 24 sata dnevno, ispred kapije je poštansko sanduče u koje oni mogu ubaciti svoje pismo. U Zavodu je mnogo obrazovanih korisnika kojima je čas posla napisati apelaciju. Ali Sud ih očito ne razmatra pažljivo. Nedavno je O. P., koji ima šizofreniju i mentalnu retardaciju, na putnom nalogu napisao apelaciju: Želim da idem u opštinu Amerika i predao je na naš protokol. Poslali smo je jer smo htjeli da vidimo kako će Sud reagovati. Apelacija je prihvaćena, a O. P. vjeruje da će po njega doći UNPROFOR i helikopterom ga odvesti u Ameriku - priča Huskić. 
 
Veli i da u Zavodu ima mnogo ljudi koji tu ne pripadaju, ali ih je nemoguće izbaciti jer su tu upućeni odlukom centra za socijalni rad koji plaća njihov boravak.  
- Imamo ljude koji su za zatvora, ali su upućeni kod nas. Oni su savršeno zdravi, odlično funkcionišu, imaju imovinu van Zavoda, ali mi ih ne možemo pustiti jer ih ne smijemo ostaviti bez nadzora. Takav je jedan bivši preprodavac droge koji se ovdje dobro ponaša i njegov boravak plaća centar za socijalni rad - priča Huskić. 

Resorna ministarstva u Vladi FBiH znaju za ovaj problem. Njima su se obraćali centri za socijalni rad koji nisu znali kako provesti presude. Iz Ministarstva zdravstva su tvrdili da su osobe sa duševnim smetnjama u njihovoj nadležnosti samo dok su akutno bolesne, nakon čega postaju socijalni problem. Iz Ministarstva socijalne brige objašnjavaju da je riječ o bolesnim ljudima. Tokom proteklih godina su socijalni radnici pokušali sami naći rješenje za ovaj problem, ali bez uspjeha, a prije nekoliko mjeseci je Vlada FBiH formirala mješovitu radnu grupu. 

RADNA GRUPA:Glasnogovornik Ministarstva zdravstva Zlatan Peršić najavljuje da bi, u skladu sa pripremljenim izmjenama grupe zakona, odluku o smještanju osoba sa mentalnim poremećajima u socijalne ustanove trebao donositi sud. Mješovita radna grupa Vlade FBiH je izradila Prijedlog akcionog plana za izvršenje generalnih mjera po strazburškoj presudi, a Ministarstvo socijalne brige je za taj akt dobilo mišljenja drugih ministarstva i Ureda Vlade FBiH za zakonodavstvo.  

- Pri izradi akcijskog plana uzeti su u obzir međunarodni standardi u ovoj oblasti, zaključci okruglog stola održanog u oktobru 2016. godine, na kom su bili i eksperti Vijeća Evrope. Ciljevi su definirani na način da u zakonodavnom i praktičnom smislu udovolje standardima poštivanja ljudskih prava osoba sa mentalnim poremećajima - kaže Peršić i najavljuje da bi Vlada FBiH uskoro trebala usvojiti plan koji će realizovati ministarstva, svako u skladu sa svojim ovlastima.  

Vesko Drljača, ministar rada i socijalne politike, najavljuje izmjene grupe zakona i njihovo usaglašavanje sa međunarodnom standardima. I dok Vlada FBiH formira radne grupe, Huskić smatra da je rješenje vrlo jednostavno. 
- Rješenje je u tome da se Zavodu promijeni registracija, da postanemo socijalno-medicinska ustanova. Tada bi Zavod bio u ingerencijama oba ministarstva. No, bojim se da Ministarstvo zdravstva ne želi da daje novac za nas. Nas u javnosti doživljavaju kao zatvor, a možemo biti zdravstveno-socijalna ustanova. Opremljeni smo, osposobljeni i radimo procjene pacijenata, ali samo za naše potrebe jer nismo ovlašteni da to radimo. U principu, to bi trebao raditi sud na zahtjev staratelja, odnosno centra za socijalni rada - pojašnjava Huskić.

SASLUŠANJE:Procjene govore da je u FBiH oko 700 osoba s oduzetom radnom sposobnošću i bez povremenih provjera stanja smješteno u neki od zavoda. U međuvremenu je i Evropski komitet za sprječavanje torture (CPT) preporučio da institucije države poduzmu sve kako bi osigurali da osobe koje su predmet postupka oduzimanja poslovne sposobnosti budu saslušane od suda, da dobiju kopiju sudske odluke i da usmeno i pismeno budu obaviješteni o mogućnosti i načinu žalbe na odluku kojom im se oduzimaju poslovne sposobnosti.

PRED USTAVNIM SUDOM BiH 40 APELACIJA: Ombudsmen za ljudska prava u BiH Jasminka Džumhur naglašava da je osnovna zamjerka Suda bila da su ljudi s oduzetom poslovnom sposobnošću smješteni u ustanove na neodređen period, bez revizije stanja i potrebe da ostanu tamo.

- Reviziju bi rebalo da provodi neovisno tijelo, ali je pitanje koje!? Sud! Ali je pitanje da li to sud radi u istom postupku u kom oduzima poslovnu sposobnost ili u nekom drugom postupku ili je to neko drugo tijelu u kom ne smiju biti državni službenici. Sada i Drin i Jakeš koji je, iako radi na isti način kao Drin, zdravstvena ustanova, provode monitoringe svojih korisnika. Ponekad iniciraju otpust, ali to ne zadovoljava presudu jer oni nisu neovisno tijelo, nego učestvuju u procesu brige o tim osobama - kaže Džumhur i napominje da se strazburška presuda odnosi na cijelu BiH, s tim da u RS nema sličnih institucija osim bolnice u Sokocu. 

Naglašava da u FBiH Ministarstvo zdravstva mora preuzeti odgovornost jer je riječ o ljudima kojima je konstantno potreban zdravstveni tretman.
- UFBiH postoji spor između ministarstava zdravstva i socijalne skrbi, ali zdravstvo mora preuzeti odgovornost, ne može se isključiti iz toga. Moraju donijeti akt o formiranju nezavisnog tijela i listu vještaka, definisati proces zbrinjavanja na način da postoji pouka o pravnom lijeku i sve drugo. Pred Ustavnim sudom BiH je 40 novih apelacija i ako svako od njih dobije obeštećenje u iznosu od 27.500 eura, to nije malo novca - pojašnjava Džumhur i naglašava da socijalni centri ne mogu donositi odluke o smještanju u zavode jer su oni staratelji tih ljudi i nisu neovisni.  



NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

Trenutno nema dostupnih novosti iz odabrane rubrike.

No Frost Gorenje