Lutrija BiH
rakovica

„NOVO RAĐANJE“ U RAKOVICI: Bivši centar Jugoslavije danas je centar borbe protiv ovisnosti

01.02.2017
Urednost je prvo što primijetite čim prođete ulaznu kapiju velikog kompleksa JU Terapijska zajednica - Kampus kantona Sarajevo u Rakovici. Druga će biti kamen koji štrči na blagoj uzbrdici, sav u bojama zastave bivše Jugoslavije. Tačno na ovom mjestu nalazio se geografski centar nekadašnje države. Dvadesetak metara dalje manja grupa nas znatiželjno posmatra. Produžavamo prema jednom od dva objekta za smještaj i boravak.

ŽIVOT JE UTAKMICA:- Morate se izuti jer ulazite u kuću - blago opominje radnik koji nas je dopratio sa kapije. Vodi nas u autentičnu „bosansku sobu“ gdje ćemo sačekati direktora Kenana Kestendžića i Šahima Kahrimanovića, šefa službe za stručno-terapijske poslove. 


rakovica 2.jpg

Tipičnog kancelarijskog prostora ovdje zapravo i nema. Pozitivne impresije sa polja po ulasku se samo potvrđuju. Sve je uređeno kao običan, vrijedno održavan, stambeni objekat. Namještaj, tepisi, zidovi ukrašeni umjetničkim djelima samih korisnika. Tu je i televizor, ostalo pokućstvo. Teško je zamisliti da ovdje borave i sve ovo održavaju osobe koje biju teške životne bitke. Otkako je Vlada kantona Sarajevo 2003. godine otvorila vrata kampusa, više se nikada nisu zaključala. Ovdje se život odvija 24 sata dnevno.

- U našoj terapijskoj zajednici korisnici se ponovo rađaju. Najprije nauče da dan počinje u sedam sati ujutru. Tada se bude, obavljaju jutarnju toaletu, pospremaju krevete... Te su navike davno izgubili. Većini ovisnika dani počinju popodne. Po danu su spavali, noću funkcionisali. Stoga im je ovdje početak novog života. Poslije toga ide sportska terapija, a onda slijedi doručak. Doručak je zajednički, baš kao i sve aktivnosti. Svako ima određena zaduženja. Nemamo čistačicu, što znači da objekte iznutra i okolo održavaju korisnici - pojašnjava Kestendžić, koji potom ukratko sumira i ostatak dana. 
Nakon doručka slijedi grupna ili individualna terapija, te radnookupaciona terapija. Grupe se formiraju prema potrebama i vrstama problema korisnika. Broje mahom tri do pet korisnika i uz pomoć stručnjaka rješavaju probleme. U međuvremenu je nekolicina korisnika na radnookupacionoj terapiji. Čiste, popravljaju pokvareno. Prihvatanje odgovornosti je od izuzetnog značaja, ističe direktor.

- Poslije ručka su slobodne aktivnosti. Imamo i veliku biblioteku. Većina korisnika se ovdje počne zanimati za knjige. Mnogi su obrazovani, ali su u ovisničkoj disfunkcionalnosti izgubili tu naviku. Slobodno vrijeme ispunjavaju i kroz sportske aktivnosti jer imamo i teretanu, sto za stoni tenis, stoni fudbal... I mještani Rakovice dolaze pa se organizuju utakmice mještana protiv naših korisnika tako da je kompletna društvena zajednica uključena u njihovu resocijalizaciju - navodi Kestendžić brojne aktivnosti i sadržaje koji su na raspolaganju korisnicima.

rakovica akt.jpg

 ADAPTACIJA, REHABILITACIJA, INTEGRACIJA: Programski dio dana završava u 19 sati, nakon čega se mogu odmarati uz televizor. Svjetla se gase u 23 sati. Oni koji ne žele na spavanje i ne moraju, ali novi dan i za njih počinje ujutru u sedam sati. 
- Radimo na promjeni njihovog asocijalnog ponašanja i življenja, prihvatanju socijalnog koncepta „oporavka“. Ne možemo reći ozdravljenja jer je ovisnost kompleksan problem. Boravak u zajednici traje do 12 mjeseci i to za muške korisnike. Oporavak ima tri faze - adaptaciju, rehabilitaciju i integraciju korisnika u društvo. Dolaskom ovdje korisnici usvajaju nove norme i obrasce ponašanja, obaveze i odgovornosti. Rad sa ljudima se ne može naučiti iz knjiga tako da smo i mi učili radeći sa korisnicima - dodaje Kahrimanović, uz konstataciju da mladu ekipu uposlenih čine psiholozi, socijalni radnici, sociolozi, sportski treneri, terapeuti... 

Ustanova je zasnovana na dobrovoljnom dolasku korisnika, što znači da svako može otići kada hoće. U fazi adaptacije koja traje mjesec dana korisnici nemaju pravo izaći van zajednice. Najčešće se radi o heroinskim ovisnicima i osobama koje su ruinirane u svakom smislu. Neophodno ih je izolovati od njihove dotadašnje sredine u kojoj im je život bio sveden na dilera. Stoga se prema korisnicima primjenjuje multidisciplinarni pristup koji podrazumijeva individualne terapije, grupne, sportske, art terapije...
 Program rada je autentičan, „bosanski“, uz korištenje iskustava najbolje svjetske prakse.

- Dolazak u zajednicu je zakonski regulisan. Nedavno je došlo do promjene u zakonu pa je dolazak u zajednicu pojednostavljen. Prije je korisnik trebao skupiti dosta papira i tek po dobijanju rješenja je mogao doći ovdje. To je bio veliki problem za ovisnike. Kroz online savjetovalište, koje je dostupno 24 sata, stupamo u kontakt s osobama prije Centra za socijalni rad i izlazimo na teren. Postali smo uslužni servis. Dolazimo na lice mjesta, razgovaramo sa porodicom, ulazimo u pripremni dio i naša služba zajedno sa korisnikom vadi potrebne papire. Tako smo rješili problem administracije koji je evidentno postojao. Papiri se izvade u roku od sedam dana, predaju u Centar za socijalni rad i korisnik dobija rješenje tako da je sada proces obrnut. Mi smo jedina insitucija koja zakonski ima tu mogućnost - pojašnjava Kestendžić.

MOŽE I O SVOM TROŠKU: Izmjena zakonske regulative je omogućila da se 30% kapaciteta može dati privatnim ugovorima. U kampusu se trenutno nalazi 18 korisnika, a maksimalni kapacitet je do 30 korisnika. 
- Od kada se to saznalo imamo situacije da roditelji nazovu i kažu da nije problem da plate troškova boravka i da će dovesti dijete, ali to ne može tako. Ovo nije dječija igraonica. Njima je najjeftinije da dovedu dijete ovdje i daju 800 KM, ali mora se obaviti razgovor i proći ista procedura kao i za sve druge - upozorava direktor koji dodaje da je trenutno jedan korisnik pod privatnim ugovorom.

 USKORO I KUĆA ZA ŽENE: Plan o otvaranju „ženske kuće“ postoji odavno, baš kao i obećanja nadležnih da će se u budžetu naredne godine planirati i sredstva za njeno otvaranje.
- Kroz online savjetovalište i call-centar smo vidjeli da ta potreba postoji, ali im još ne možemo pomoći u rezidencijalnom dijelu. Jedina smo javna ustanova ovog tipa i jasno nam je da je ženska populacija diskriminirana u odnosu na muškarce - poručuje Kestendžić.


KONTAKT 

Besplatne i anonimne informacije, stručna pomoć i podrška za ovisnike, osobe koje će pomoći ovisnicima ili članovima porodice mogu se dobiti na telefone: 033/405-165 i 033/635-082 ili na e-mail adresu: savjetovalište@kampus.ba. Također postoji i telefonska linija za pomoć (061/67-57-57) koja je otvorena 24 sata dnevno.



POMOĆ NARODNIM KUHINJAMA:U vlastitoj kuhinji dnevno prave tri obroka. Korisnici koji pokažu interesovanje mogu postati pomoćni kuhari, što je za one koji se na to odluče svakako i jedan vid pripreme za budući život nakon izlaska iz kampusa.
- Tri sedmice imamo različita jela. O hrani se vodi računa jer su njihovi organizmi narušeni i potreban je adekvatan balans. Bavimo se i proizvodnjom organske hrane. Proizveli smo i do pet tona povrća koje smo podjelili javnim kuhinjama Merhamet na Ilidži i tetka Zilhi u Starom Gradu. Primopredaja te hrane korisnicima je puno značila jer je to u potpunosti njihov proizvod pa su imali osjećaj korisnosti. To i jeste jedan od naših ciljeva. Posijali smo krompir na četiri duluma na kojima se nikada ništa nije sijalo i imali odličan rod. Oko osam tona smo podijelili javnim kuhinjama. Korisnicima je na um pala ideja da krompir lošijeg kvaliteta može poslužiti za hranjenje životinja po parkovima i u Pionirskoj dolini. Ove godine smo posadili i 210 sadnica jabuke i kruške. Imamo obećanje za nove plastenike u martu pa ćemo biti još produktivniji - navodi Kestendžić.

 PLANOVI : U narednoj godini se planira izlazak korisnika na tržište rada.
- Ulazimo u projekat IPA fondova prekogranične saradnje i nadamo se da ćemo naći partnera iz Crne Gore i ući u sistemsko rješavanje pronalaska posla. Razmišljamo i o pokretanju socijalnog poduzetništva gdje bismo mi bili nosilac ideje razvijanja određenih kapaciteta za upošljavanje. Sljedeće godine kao prvi u BiH postajemo i punopravni član Evropskih zajednica terapijskih centara... - nabraja Kestendžić neke od budućih planova.




NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

Trenutno nema dostupnih novosti iz odabrane rubrike.