beč

Šta bi naši gradski oci mogli naučiti od Vienne

01.02.2017
Piše: Dario Novalić


Prva LP ploča koju sam stavio na najnoviji gramofon „tosca 20“ bila ona što je sadržavala bečke valcere i „Na lijepom plavom Dunavu“. A onakav roker bijah! Ploča je, doduše, došla u paketu sa gramofonom - tata je, naime, uvijek pjevušio melodije bečkih valcera pa mu je ovo bila odlična prilika da i sam neku korist izvuče od toga tada preskupog  gramofona...

PRVO INOSTRANSTVO: Nekako se desi i da mi prvo inostranstvo u životu bude Beč. Maloljetni sarajevski osnovac obre se usred velikog grada Beča. Trajalo je to par sati no... Oni leptirići u stomaku javljaju se i danas kada dobijem priliku da posjetim Beč. A nije da ne putujem ! Ali, Beč!!! Jedan je Beč! Zato sam na e-mail kojim me je Berina Filipović Kulenović, direktorica predstavništva firme Eurocomm PR za Satrajevo, pozvala da posjetim Beč na četiri dana, odgovorio istoga trena. Potvrdno, naravno !  

Svake godine svjetski mediji, printani i ostali, nevladine i vladine organizacije biraju najbolji grad, mjesto koje ispunjava sve uslove za odličan život. Beč je uvijek pri vrhu, često prvi, najbolji, najpoželjniji. Ove godine je, po izveštaju Evropske unije HABITAT, Beč najprosperitetniji grad svijeta. Svjetski indeks inovativnih gradova (Innovation Cities Global Index) svrstava glavni grad Austrije među najinovativnije gradove svijeta.
BALKANCI: Slično misle i građani cijeloga svjeta jer sve češće odabiru ovaj grad kao jednu od turističkih destinacija koje će posjetiti. U Beču je 2015. noćilo 14 miliona turista. I, zaista, dok šetate prelijepim ulicama možete čuti sve jezike svijeta. Među njima i balkanske ... 

Gotovo dva miliona ljudi živi i radi u ovoj metropoli, a među njima veliki procenat doseljenika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije. Balkanaca je, po zvaničnim statistikama, gotovo 200 hiljada... I, vjerujte, žive lijepo i složno, poštuju zakone, ne pričaju previše o politici. O austrijskoj da, no, o Balkanu... ništa, malo ili nikako, javno! Valjda samo među svojima, u kući ...

STRAUSS, MOCART: I nije Beč lijep od jučer! Vjekovima se ovdje vodi računa o prirodi, ljudima, ljepoti i skladnom životu. Cilj je da niko nikome ne smeta, da svi budu slobodni do granice koja bi mogla zasmetati drugima... Stoga nije ni čudo da su umjetnici svjetskoga glasa ovdje nalazili dovoljno razloga za život i rad...Strauss, Haydn, Mozart, Beethoven, Mahler, Schubert... Malo li je!

I, zaista, šta je to u Beču što privlači ljude? Šta to nudi Beč, a nema u ostalim gradovima svijeta? 
Iz svega onoga što smo vidjeli u kratkom vremenu može se zaključiti samo jedno - ovdje gradske vlasti rade na tome da svojim žiteljima olakšaju život, učine ga zdravijim, ljepšim, sigurnijim... 

METRO, BRZ I JEFTIN: Ursula Gangl, uposlenica Eurocomm-PR agencije, naša domaćica i dama koja naprosto zna sve ili može brzo saznati sve što nas zanima, ima položen vozački ispit. Može voziti luksuzno vozilo, velike kamione, no nikada nije imala svoj auto.

- Nemam nikakvu potrebu za sopstvenim vozilom! Volim da pješačim, a i prevoz u Beču je tako dobro riješen da nema potrebe da koristite svoje vozilo. Metroom je sve mnogo brže i jeftinije.

I, zaista, kada uračunate sve špice koje vas i ovdje, kao i svugdje u svijetu, naprosto dovode do ludila, kada uračunate cijene goriva, vrijeme potrebno za parkiranje... Čemu uzaludan trošak? Čemu sopstveno vozilo? Dovoljno je imati mapu grada, šemu metroa i kartu za isti.

Ako živite u Beču, cijele godine za 365 eura možete kupiti godišnju karti i voziti se kada hoćete i kuda hoćete. Mi smo kupili sedmodnevnu metro kartu i platili je 16 eura. 

URED ZA MOBILNOST: S obzirom da je prevoz jedan od problema glavnoga grada BiH, zanimalo nas je kako je Beč riješio ovaj problem koji ima svaki veliki grad. Kako u kratkome vremenu prevesti ljude sa jednoga mjesta na drugo, a da sve to bude ugodno i plativo. I pritom da se sačuvaju vrijeme i živci i zdravlje.

Beč je otvorio Ured za mobilnost. Sagovornica nam je Petra Jens, povjerenica za pješački saobraćaj. Na samom ulazu u zgradu, smještenu u drugom gradskom okrugu (iliti becirku, kako to naši vole izgovarati), stoji znak pješaka i bicikliste. Dakle, u tome je stvar, to je cilj - objasniti ljudima da pješače što više, te da koriste bicikle.  Auta niko ne pominje! A prevoz sopstvenim vozilima jedan je od ciljeva. Smanjiti upotrebu privatnih vozila. Zašto da čovjek sam, samcijat ide od svoje kuće u svome autu, potroši mnogo vremena, novaca, nerava... kada može sjesti na metro ili na bicikl i doći tamo gdje želi! Zaista, ljepše, zdravije, jeftinije! 

- Ured za mobilnost postoji, u ovome obliku, od 2013. Mi se, u svome radu, držimo gradskog razvojnog plana STEP 2025. Dakle, ciljevi koje želimo ispuniti su relativno jednostavni – želimo povećati mobilnost građana javnim prevozom, biciklima i pješice u odnosu na upotrebu sopstvenih vozila. Ne namjeravamo nikome ništa zabranjivati no objasniti ljudima razloge zbog kojih je bolje koristiti ove vrste prevoza -  objašnjava nam gospođa Petra Jens ciljeve koji bi od Beča mogli napraviti grad sa najzdravijim stanovništvom na svijetu. 

PJEŠAČIM, DAKLE POSTOJIM: Zamislite da svaki dan pređete par kilometara pješice ili na biciklu... Defiitivno mnogo zdravije i jeftinije no da pređete dva koraka, sjednete u svoj auto, dođete na posao i pređete još dva metra. Do radnoga mjesta! Ovo ne govorim napamet. Imam na mobitelu aplikaciju koja prati koliko sam svakoga dana prešao pješice, koliko sam prešao stepenica, koliko kalorija potrošio... Nije da se hvalim, no program svakoga dana pokaže da sam prešao 4, 5, 6 pa i 9 hiljada koraka, popeo se na 5. ili 6. pa i 17. sprat stepenicama... No, pregledajući jednoga dana tu aplikaciju ugledah broj 4... Vjerovali ili ne ?

Znači, toga dana sam prešao četiri metra! I sjećam se toga dana... Ušao u auto, izašao iz auta... Četiri metra cijeli, vascijeli dan!!! Stid me bilo, a i sada je, no... Agencija za mobilnost radi na tome da se slični dani nikome ne ponavljaju! Samo zamislite šta bi vam kardiolog rekao? Kalorije, pritisak, šećer... Belaj za belajem... Dakle, dok se krećemo - POSTOJIMO!!! Niko još nije sračunao koliko se štedi na troškovima liječenja, no, što više upoznajem gradske službenike grada Beča sve sam sigurniji da  će to biti jedno od sljedećih ispitivanja!!! I cijeli svijet će ponovo zavidjeti Bečlijama! 
DAME I GOSPODA: A zašto i ne bi! Bečlije u prosjeku žive duže no stanovnici drugih svjetskih metropola. Ne govorimo ovdje o bakama sa Brača niti o stogodišnjacima sa Peštera. Ni mistici iz Butana i Nepala ne spadaju ovdje.

Bečke dame prosječno žive 83, a gospoda bečka više od 77 godina! A to je, samo, prosjek! Ima i jedna kafana usred Beča, najstarija je u Europi... I gazda još poslužije goste! Koliko mu je ljeta? Najlakše je da sami provjerite! Sigmund Frojd mu je bio komšija i jako ga je nervirao! Stanovao je, naime, sprat više i neprestano lupkao nogom o pod dok je pisao... A pisao je, kako znamo, mnogo! 

HIGIJENA: Beč je iznimno čist grad i u održavanju higijene, očigledno, učestvuju svi, i stanovnici i komunalci, jer da nije tako... Zamislite grad od gotovo dva miliona stanovnika uvećan za sve turiste... neka svako baci jednu cigaretu ili komadić papira... Beč bi u roku ODMAH postao brdo smeća. No, danas, ne da su ulice čiste nego su i potpuno suhe. Kako im uspijeva usred zime odnijeti sav snijeg? Jedini odgovor koji imam je lopata i kamion. Utovariš snijeg i odvezeš van grada. I zaista se tako i radi... Provjerite ! 

Kako bismo više saznali o načinu na koji se održava higijena grada Beča naši nas ljubazni domaćini vode u središte komunalne kompanije, koju ovdje zovu „Die 48er“. Domaćica nam je magistirca Urlike Volk, dama koja će znati odgovore na sva naša pitanja.

- Imamo 3400 zaposlenih koji se bave sakupljanjem i odvoženjem otpada, imamo i biro za izgubljene stvari, educiramo ljude ispravnom odlaganju otpada, imamo mnogo propagandnih akcija, posjećujemo i škole - objašnjava nam gospođa Volk i shvatamo da je za čist grad potrebno više od kamiona i ljudi.

MIST FEST: Još 1998. su uveli savjetnike za otpad, jedinice posebno školovane za prikupljanje otpada, razdvajanje smeća, čistoću grada. Koriste i telefonsku liniju otvorenu 24 sata na koju možete potražiti savjet šta, kada i gdje baciti, kako tretirati pojedine oblike otpada. Takvih poziva budo oko 70 hiljada godišnje. Savjetnici za otpad posjećuju i osnovne škole i obdaništa, gdje djeci pokušavaju objasniti osnove ekologije te tretman otpada. 

- Svake godine održavamo MIST FEST, što bi u slobodnom prevodu značilo SAJAM OTPADA. Bude i do 30 hiljada ljudi i jako se lijepo zabavimo, slušamo muziku, kušamo kulinarske specijalitete, dosta i naučimo - objašnjava naša domaćica još jedan način informisanja Bečlija.

- Osim Festa, imamo i proljetno čišćenje grada u kome osim nas učestvuje i oko 20 hiljada građana. Volimo i čuvamo naš grad - veli gospođa Volk.

KONTROLORI SMEĆA: No, šta se dešava ako se neko ne pridržava pravila? Prije osam godina su uvedeni „veis voucheri“, kontrolori smeća. Njihov je zadatak da promatraju da li se svi pridržavaju pravila. Ne kažnjavaju, ali opomenu jednom, drugi put... E, onda se ide na kažnjavanje.

Još jedna interesantna „sitnica“ - smeće se odvozi svake sedmice, kako komunalni otpad tako i onaj koji je odvojen za reciklažu. Ovaj koji se reciklira vam ne naplaćuju, samo ostali, komunalni otpad. I to po cijeni od 4,41 EUR za kesu veličine 120 litara, sedmično.

Dok smo razgivarali o svemu vezano za Beč i zdrav okoliš na zidu smo primijetili fotografije koza, a ispod toga bocu vina s istim tim kozama.

- Radi se o kozama i vinogradima koje obrađujemo na našem odlagalištu. Još davno, kada smo prije pedesetak godina pravili veliku deponiju, nekima od susjeda nije bilo drago što to radimo. Da bismo im pokazali kako pažljivo i kvalitetno deponujemo otpad naselili smo jednu vrstu koza rase „pinz gauer“, koje su normalno i zdravo tu živjele. Kasnije smo dokupili još zemljišta i shvatili kako tu možemo uzgajati dobro grožđe. Kako vidite, to traje do danas. Imamo odlično vino, a koze su lijepe i zdrave! - smješi se gospođa Volk. 

MI I ONI: Tim se kozama, saznasmo, svako malo vadi krv i provjerava im se zdravstveno stanje. Jer, ako bi se na deponiji desila bilo kakva promjena, koze bi prve osjetile! I neko davno, u šali, reče: Gdje smo mi, gdje je Europa?! Mi bismo dodali - gdje smo mi, a gdje je Beč! 

Sve je, dakle, već izmišljeno! Oni koji vode naša sela i gradove lako bi mogli doći ovdje i prepisati sva dobra rješenja u upravljanju jednim gradom. I primijenti sve ono što se već pokazalo kvalitetnim! Da li će neko od njih pročitati ovaj tekst i krenuti za Beč? Ko zna! 

Zato ćemo dio priče o digitalnom gradu Beču, dijelu grada koji se pravi za budućnost, ostaviti za drugi put. Da ne preopteretimo sve one koji, možda, žele i mogu pomoći poboljšanjima u našim gradovima! 




NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

Trenutno nema dostupnih novosti iz odabrane rubrike.