meteo

UMJESTO VREMENSKE PROGNOZE: Start u posjeti meteorološkoj stanici „Ivan Sedlo“

21.01.2017
Ekipa magazina Start BiH u ljeto prošle godine posjetila je meteorološku stanicu „Ivan Sedlo“- jednu od najvažnijih i najizolovanijih u sklopu Federalnog hidrometeorološkog zavoda. Iako je sada drugo godišnje doba, procedura je ista. A, evo kako to sve funkcioniše: 


NIGDJE ŠEFA: Mada se, bar po kalendaru, ljeto bliži vrhuncu, na putu od Sarajeva do stanice za samo nekih tridesetak minuta vožnje prošli smo i kroz kišu i kroz sunce i kroz jak vjetar, dok na radiju javljaju o kilometarskim kolonama koje hitaju ka moru. Ni vrijeme više nije kao što je nekada bilo, prolazi nam kroz glavu, ali se to bar uklapa u današnji radni zadatak.

Pred meteorološkom stanicom, u majici kratkih rukava i sa kišobranom u ruci, što nekako priliči pomenutim vremenskim fenomenima, dočekuje nas Mirza Tucaković, mladi osmatrač čije vremenske raporte svakodnevno čitaju mnogi naši građani. Naročito meteoropate. 

Da nema table sa nazivom koja pojašnjava o čemu je riječ, stanica bi predstavljala tipičnu stambenu jedinicu, doduše nešto veće kvadrature od standardne, osposobljenu za višednevni normalan boravak jedne porodice. To svakako nije slučajno. Dvadesetak metara od stanice prolazi nevidljiva granica koja Bosnu spaja sa Hercegovinom i obratno.

Ovaj planinski „dom“ je posljednje tri godine Mirzino radno mjesto. Prekrasan ambijent i nepostojanje šefa koji vam u svakom trenutku visi nad glavom zvuči kao posao iz snova. To doduše i jeste tačno, ali djelimično. Kako ćemo se ubrzo uvjeriti, ono „djelimično“ je potrebno još jednom naglasiti.

DEVET MISTERIOZNIH MINUTA: Dok nam kao pravi domaćin kuha kafu, pogledom osmatramo prostoriju koja je zapravo „radna“ u ovom objektu koji se prostire na dvije etaže. Kompjuter, barometar, te mali uređaj koji automatski prati brzinu i smjer vjetra uz obilje papirne dokumentacije i zabilješki su predmeti koji popunjavaju Mirzin radni sto. Ostatak opreme je stacioniran na uzbrdici iza objekta.

- Ovim poslom sam se počeo baviti sticajem okolnosti. Izašao je konkurs. Prijavio sam se i prošao. Nakon toga sam proveo na obuci nekih mjesec i po dana u Sarajevu, nakon čega sam ovdje mjesecima radio pod nadzorom kolegice Amire Tucaković, koja je i šef stanice - prisjeća se Mirza svojih početaka. Mirza i Amira, koja je trenutno na godišnjem odmoru, zapravo su jedine osobe koje rade u ovoj stanici.

Samo koji minut kasnije, Mirza nakon kratkog pogleda na sat iznenada ustaje te trčeći napušta objekat. Ubrzo se vraća, sjeda za kompjuter, a onda naglas konstatuje.

-Evo ga, deset je sati i 51 minuta. Program se upravo otvorio - govori nam prije nego što će početi s unosom niza šifrovanih podataka.

Naša zbunjenost je upravo postala veća nego što je bila kada je istrčao iz stanice.
Na otkrivanje misterije čekali smo narednih devet minuta.
- Program na kompjuteru je podešen tako da se sam otvara u tačno određeno vrijeme, na devet minuta prije svakog punog sata pa imate samo devet minuta za unošenje podataka tako da je onemogućeno svako naknadno korigovanje. Prije toga, naravno, moram izaći vani da očitam podatke. Svi podaci koje unosim su putem web-strane Zavoda u roku od nekoliko minuta dostupni praktično cijelom svijetu - pojašnjava naš sagovornik situaciju kojoj smo upravo svjedočili.

ODGOVORNOST: Ovaj proces se ponavlja svakih sat vremena, što najbolje ilustruje odgovornost i preciznost posla kojim se bavi. To što u protekle tri godine Mirza nikada nije zakasnio sa slanjem nijedne depeše pak govori o njemu. Tu se zapravo vraćamo na tvrdnju sa početka. Iako nema nadređenog nad glavom, odgovornost je čak i veća. Osim toga, povremeno se dešavaju i tehnički problemi koji se vode pod „višu silu“, koji nose dodatni stres.

- Primjera radi, baš jutros mi se desio problem s električnom energijom, odnosno nestankom struje jer je bila jaka grmljavina, tako da sam mobilnim telefonom kontaktirao sabirni centar i izdiktirao im numeričke podatke, koji su zapravo šifrovani pa ih običan čovjek ne može razumjeti. I u tim vanrednim situacijama izvještaj moram poslati prije nego što se navrši puni sat - govori nam Mirza
Potom svojim riječima opisuje prednosti, mane i neke druge stvari vezane za svoje radno mjesto.

- Prednost ovog posla je samostalnost i to što u slučaju bilo kakve greške možete kriviti jedino sebe. Okolina je svakako jedna od prednosti jer radite na čistom zraku. Moram svakako spomenuti da sam zadovoljan i kolegama u cijeloj službi sa kojima sarađujem, bez obzira što nismo u fizičkom kontaktu. Kada su u pitanju mane, to je svakako zimski period. Tada ste poprilično osamljeni. Dosta je kišnih i maglovitih dana. Zimi praktično nema nikakvih prolaznika oko stanice, osim ponekog lovca, dok se ljeti mogu sresti ljudi koji idu da beru borovnice na planini Bitovnji. Najbliža naselja i kuće su u Bradini i selo Vukovići, koji su udaljeni nekoliko kilometara - navodi ovaj mladi osmatrač.

SABAHAJRULA, MIRZA: Meteorološko radno vrijeme se ne mijenja tako da ne postoji ljetno i zimsko računanje vremena. Umjesto toga, mijenja se Mirzino radno vrijeme tako da radi od 7.00 do 16.00, odnosno od 8.00 do 17.00 sati. Pored toga, obavezan je poslati i večernji izvještaj u 21.00, odnosno u 22.00 sata, tako da je prinuđen dva puta dolaziti na posao.

- Ujutru i naveče moram doći pola sata ranije da očitam podatke i pripremim neke stvari. Međutim, zimi imam dodatni problem jer ako nisam siguran da će ujutru biti prohodan put, onda prenoćim ovdje u stanici. Stalno pratim i eventualnu najavu radova na putu i bilo čega što bi mi moglo usporiti dolazak na posao. Ljeti na magistrali ima često i udesa, što se ne može predvidjeti tako da treba misliti na razne stvari. Ali, generalno, snijeg je najveći problem jer osim prohodnosti puta ja lopatom moram očistiti i prilaz instrumentima - napominje naš sagovornik koji inače živi u Konjicu.
Među podacima koji se svakodnevno mjere na ovoj stanici su: temperatura zraka, temperatura tla, pritisak, jačina vjetra, količina padavina i osunčanje.

Osim parametara koji se mjere, postoje podaci koji se daju na osnovu vizualnog opažanja tako da se osim podataka koji se dobijaju mjerenjem u depešama šalju i oni do kojih se dolazi osmatranjem.

LISIN, REPER: - Podaci koje šaljem osmatranjem su vidljivost, oblaci, odosno njihova visina, prekrivenost neba, zatim stanje tla - da li je vlažno, smrznuto i sl., što je moja procjena, kao i pojave rose, inja... Kada govorimo o tim podacima, postoje reperi, a meni je to, recimo, vrh Lisin. Svaka stanica ima svoje repere, koji su fiksni i ne mogu se pomjerati. Znamo visinu vrha tako da na osnovu njega možemo ocijeniti oblačnost i visinu oblaka tako da je on glavni reper za određivanje vidljivosti - kaže Tucaković.   
U sklopu stanice nalaze se i nedavno modernizovani uređaji za praćenje kvaliteta zraka, koji su automatski povezani sa glavnim centrom tako da osmatrači na stanici nemaju obavezu očitavanja ovih mjerenja. Velika kazaljka se opet približava punom satu pa nas Mirza ponovo napušta.

Kiša nakratko prestaje pa nas naš domaćin vodi do još jedne svoje obaveze.
Naime, stotinjak metara od stanice nalazi se i ograđeni Fenološki vrt.

FENOLOŠKI VRT: - Vrt je obnovljen 2013. godine, uz pomoć UNDP-a, i u njemu je posađeno 15 sadnica ili, kako ih mi zovemo, fenoških objekata, plus dvije u krugu stanice. Tu su posađene određene vrste bukve, vrbe, lipe, smreke, bora, divlje višnje... Moj zadatak je da pratim njihov razvoj i slikam ih. Prati se pet faza: početak listanja, faza cvjetanja, puno cvjetanje, faza žućenja i opadanja lišća. Sve to evidentiram, slikam i šaljem izvještaj šefu sektora za agrometeorologiju. Identični vrtovi postoje u Sarajevu i Mostaru pa se uporedo prati njihov razvoj. Čak su i kalemljene sadnice iz istog rasadnika u Njemačkoj. Nadmorska visina i drugi faktori različito utiču na različite vrste. Jedan objekat se osušio u našem vrtu, ali su sve ostale uspjele. Neke se razvijaju tako dobro da su mnogi iznenađeni. Predmeti u vrtu se ne tretiraju na bilo koji način, osim što ja kosim vrt - pojašnjava nam Mirza. Vrijeme je, međutim, nezaustavljivo. Već se ponovo bliži novi puni sat. Naš domaćin se vraća svojim kodiranim depeša, a mi ćemo uskim puteljkom prema čuvenoj M17 magistrali.

STRAH: Tokom intervjua nakon prijave za ovo radno mjesto Mirza kaže da je jedno od prvih pitanja bilo vezano za strah za rad na ovako izolovanom mjestu u svim vremenskim uslovima. Iako kaže da se po prirodi ničega ne boji, jedne prilike je ipak osjetio strah na radnom mjestu.

- Iako je dvorišni krug oko stanice ograđen, jednom prilikom, dok sam radio noćna očitavanja za depešu u 22.00 sata, osjetio sam kako je nešto veliko proletilo jako blizu mene i tada sam jedini put osjetio strah. Iako sam znao da je tu ograda, nije mi bilo svejedno. Mislim da je u pitanju bila divlja svinja. Sitne životinje sam sretao često, a u blizini ima dosta lovišta - kaže Tucaković.

 POČELO JE S AUSTROUGARIMA: Stanicu na Ivan-Sedlu formirala je Austro-Ugarska davne 1892. godine. Nije radila u periodu 1941-1951, dok je od 1951. do 1956. bila izmještena u Bradinu. Od 1956. do 1963. nalazila se na lokaciji Brdo. U periodu 1963-1977. nalazila se na lokaciji današnjeg Fenološkog vrta. Na aktuelnoj lokaciji se nalazi od 1977. godine, uz napomenu da zbog ratnih dešavanja nije radila u periodu 1992-1997.


USLUGE ORUŽANIM SNAGAMA BiH i SUDOVIMA: Za usluge stanice povremeno su zainteresovane i neke druge službe.
- Imao sam situaciju kada je u jednoj saobraćajnoj nesreći u Bradini povrijeđeno nekoliko putnica. Policajac je u izvještaju naveo da je bio mokar kolovoz, a povrijeđene putnice su tvrdile da nije, što je bilo važno zbog naplate osiguranja. Ja sam ih, naravno, uputio na Zavod za podatke - priča nam Mirza.

Napominje da ima ovlaštenje za direktno davanje podataka Oružanim snagama BiH. 
- Jedine podatke koje mogu dati direktno, jeste helikopterskoj jedinici OS BiH iz Rajlovca, koji me često direktno kontaktiraju i traže informacije o oblačnosti, vjetru i vidljivosti. To je regulisano sa Zavodom tako da imam dozvolu da im dajem te informacije. To je aktuelno tokom onih velikih požara u Jablanici. Oni pitaju za preporuku, odnosno da li smiju poletjeti, ali ja to ne smijem niti mogu reći. Moje je samo da im dam tačne podatke, ali ne i preporuku - navodi Tucaković.


 MADE IN CZECHOSLOVAKIA: Dvorište stanice je ispunjeno nizom uređaja koji mjere različite parametre.
• Temperatura se mjeri termometrima. Prema međunarodnim standardima, temperatura se mjeri u hladu na visini od dva metra. Da bi se spriječilo prodiranje sunčevih zraka, ulaz u meteorološke kućice je uvijek sa sjeverne strane. Osim toga, mjeri se i temperatura na visini od pet centimetara iznad tla, gdje se „hvata“ mraz;
• Vlažnost zraka;
• Pritisak, koji se mjeri barometrom;
• Jačina vjetra;
• Količina padavina za protekla 24 sata, što se radi kišomjerom. Kišomjer je promjera 15,7, ali kada se skupljene padavine naliju u menzuru njene mjere su tako baždarene i izračunate da se dobija količina padavina po kvadratnom metru;
•  Ombrograf daje pisani zapis količina padavina, ali se on skida kada počnu minusi;
• Visina snijega koja se mjeri fiksnim snjegomjerom (metalna šipka), ali i pokretnim, kojim se mjeri visina snijega na tri različita mjesta da bi se dobio relevantan podatak. Površina gdje se mjeri mora biti travnata i prostor na kojem nije poremećena struktura snijega;
• Osunčanje se mjeri heliografom u koji se svaki dan postavlja nova crna traka označena podiocima koji obilježavaju svaki sat. Sunce, kada ga ima, proprži traku, a po podiocima se može precizno pratiti u koje doba je sunce grijalo. Heliograf ima kuglu kroz koju prolaze sunčeve zrake i prže trake. Na ovom urezano je 'made in Czechoslovakia', ali je, prema Mirzinim riječima, njegova preciznost i pouzdanost neupitna; 
• Temperatura tla se mjeri geotermometrima na dubinama od dva, pet, 10, 20, 30 i 50 centimetara; ovi podaci su naročito bitni poljoprivrednicima.

PRIJE RATA VIŠE STANICA: U FBiH postoje 22 meteorološke stanice, prvog i drugog reda u zavisnosti od broja zaposlenih. Neke su u potpunosti automatizirane. Toliki je okvirno i broj stanica u Republici Srpskoj, što je znatno manje u odnosu na predratni broj kada ih je bilo više od stotinu. S obzirom na materijalnu situaciju teško je vjerovati da će taj broj ikada biti ponovo dostignut.








NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

salko
Bukvarević ponovo pozvao borce na pregovore
21.08.2017

U pripremi je izrada kriterija po kojem će biti raspodjeljivana sredstava za rješavanje prioritetnih pitanja boračkih kategorija, a koja bi trebala biti raspoloživa od septembra ove godine

skola
Popusti na školski pribor i odjeću sa Debit Mastercard UniCredit karticama
21.08.2017

Nove školske obaveze se približavaju, a da bi ih spremno dočekali UniCredit zajedno sa svojim partnerima pobrinuo se za odlične popuste i ugodnu kupovinu.

voda1
Viškove vode koje proizvodi ViK Istočno Sarajevo mogli bi se plasirati KS-u
21.08.2017

Nadam se da će nakon povratka premijera KS s puta doći do sastanka jer ovo nije kratkoročni problem i nije problem koji možemo tretirati sa aspekta nestašice vode ove godine