Marija Simanić Arnautović

IZ ARHIVA START-a: Kad novinar uvrijedi

09.12.2016

(Magazin Start BiH i portal www.startbih.info, 5.travanj 2013.)


Novinarka Marija Simanić Arnautović je majka dječaka iz mješanog braka i bila je jako uznemirena nakon što je  u novembru 2012. godine Glas Srpske objavio kolumnu Nikole Pejakovića sa naslovom Miješano meso u kojoj on o mješanim brakovima i djeci iz tih brakova piše na uvredljiv i huškački način.


Pejaković je, između ostalog napisao da su brakovi koji ostanu miješani, u kome se ne zna ni ko je čovjek a ko žena, niti kome Bogu djeca treba da se mole, u kome se, radi mira u kući, ne slavi ni Vaskrs ni Uskrs ni Bajram – samo jedna nesreća i za te zaljubljene i za njihovu djecu... ili pak da su djeca iz tih kombinacija ...malo  ometena po pitanju identiteta i da u dubini oni nisu znali ko su, nisu imali identitet.



 Osim Marijinog, Vijeću za štampu BiH je povodom ovog teksta primilo još niz obraćanja ljudi koji su bili povrijeđeni ovim sadržajem i koji su se potpisali kao građani ili građanke BiH.


Na osnovu Marijine žalbe Vijeće za štampu u BiH (http://www.vzs.ba/, Trampina 8 u Sarajevu,  Tel: 033/272270, fax. 033/ 272271, E-mail: info@vzs.ba) je donijelo odluku da je ovim tekstom višestruko prekršen Kodeks za novinare  (http://www.vzs.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=218&Itemid=9)  koji je praktično lista pravila ponašanje novinara u obavljanju profesionalnih dužnosti, te da tekst sadrži elemente diskriminacije i huškanja i da dio odgovornosti snose i urendici u Glasu Srpske, ali da ove povrede kodeksa imaju dodatnu specifičnu težinu zbog činjenica da je autor teksta javna ličnost koja je promovirala ideje netrpeljivosti koristeći se govorom mržnje.


Ovu odluku nije mogao promijeniti ni odgovor glavne i odgovorne urednice Glasa Srpske, Mirjane Kusmuk koja je u skladu sa žalbenom procedurom Vijeća za štampu u BiH dobila priliku da iznese svoje viđenje cijelog slučaja. Ona je tim povodom izjavila da Glas Srpske nije, niti će, uskraćivati pravo na javnu riječ bilo kojem intelektualcu u ovoj zemlji, jer smatramo da o svim temema, o kojima jedan intelektualac promišlja, može da se povede polemika i da nema zabranjenih tema, te da smatram da je vrijeme verbalnog delikta, stradanja zbog javne riječi,  progona intelektulaca i Tamnog vilajeta davno prošlo.  


Naglasila je da je Pejaković 24. novembra u štampanom izdanju Glasa i  22. novembra na portalu objavio još jednu kolumnu u kojoj se izvinuo svima koje je eventualno povrijedio svojim stavom, te da cijeni da je to bilo dovoljno i da se nada  da Vijeće za štampu BiH neće dozvoliti progon vještica i da zbog prava na mišljenje po komunističkom modelu strada još jedan talentovan čovjek kao što su davno stradali i Andrić i Meša i Tadić i brojni drugi koji su zbog zabrane mišljenja bježali daleko odavde.


Glas Srpske je nakon svega samo povukao sporni tekst sa portala, ali nije i objavio odluku Žalbene komisije  VZŠ BiH koja je kao javni dokument ostala javna sramota.


Direktorica Vijeća za štampu u BiH Ljiljana Zurovac pojasnila nam je  da  govor mržnje i  huškanje imaju nastavak u fizičkim napadima na označene osobe ili ugrožavanje njihovog života ili pozicije.

  



Zurovac je napomenula  da se VZŠ BiH može da obrati svaki građanin i građanka BiH ili stranac koji kao čitalac medija iz BiH ili portala, dakle bilo ko dobija informaciju iz medija u BiH i ko se povodom nekog sadržaja, u građanskom smislu osjeća povrijeđenim ili smatra da je neko uvrijeđen ili povrijeđen ili da bi mogao biti povrijeđen manipulativnom ili pogrešnom informacijom ili huškačkom retorikom iz medija. Zurovac ističe  da je VZŠ BiH brže od sudova jer ima jednostavnije procedure.



 


Pojašnjena radi, Kodeks je izveden iz postojećih evropskih standarda novinarske prakse i ima za cilj da postavi osnove sistema samouređivanja u štampi i online medijima koji će biti smatran moralno  obavezujućim za novinare, urednike, vlasnike i izdavače printanih i online medija. Usvojen od u aprilu 1999. godine od svih  tada postojećih udruženja novinara u BiH, a dopunjavan je  2005., 2006. i 2011. godine i to od Vijeća za štampu u BiH u konsultaciji sa udruženjima novinaru BiH. 


Kodeks sadrži osnovne principe Memoranduma o razumijevanju potpisanog od tada postojećih Nezavisne unije profesionalnih novinara BiH, Saveza novinara BiH, Nezavisnog udruženja novinara RS, Udruženja novinara RS i Sindikata profesionalnih novinara FBiH, a prihvatila ga je i  Udruga hrvatskih novinara u BiH. 


 Urednici i izdavači štampe i online medija su dužni osigurati da se odredbe  Kodeksa u potpunosti poštuju i da svi odgovorni u redakcijama budu upoznati sa ovim dokumentom. Vijeću za štampu se svake godine obraća sve veći broj ljudi povrijeđenih pisanja medija i portala,  odnosno kršenjem kodeksa, a 2012. godine je to bilo 199 prihvaćenih i obrađenih žalbi.  



NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

Trenutno nema dostupnih novosti iz odabrane rubrike.