dalida

Dalida Burzić: Nastavićemo raditi hladne glave

31.10.2016
 Žalimo se na odluke suda kada nismo zadovoljni, ali nijedna naša žalba podnesena zbog visine kazne nije uvažena. Ne mogu da vjerujem da baš ni u jednoj žalbi nije bilo dovoljno argumenata, pogotovo kada su u pitanju povratnici u kriminal • Da jeste došlo do određenog prekida komunikacije između komesara i mene, jeste! Ali je činjenica da naše institucije dobro sarađuju kada radimo na konkretnim predmetima


(Magazin Start BiH)

  • Da li je bezbjedonosna situacija u Kantonu Sarajevo drastično narušena?
- Ne slažem se da je dramatično narušena, ali sam zabrinuta! Imam osjećaj da je sigurnost ugrožena samim tim što se ljudi ne osjećaju sigurno, iako taj osjećaj  ne mora biti popraćen objektivnim činjenicama. Sam osjećaj je znakovit. U posljednje vrijeme su se zaista desile neke stvari koje su povukle pitanje odgovornosti pojedinaca što je, mislim, neobično za Kanton Sarajevo i to je dodatno uznemirilo građane. I vi novinari ponekad izvodite zaključke koji dodatno uznemire ljude. 
  • Šta se to desilo?
- Desilo se da je neko nekoga pozvao na odgovornost za činjenje ili nečinjenje, a to se ranije nije događalo. To je promjena koja se desila, a koja ne bi smjela biti problematična jer ako ćemo biti u sistemu i poštovati državu, pravni sistem i zakone, ponašat ćemo se u skladu sa tim. To bi trebalo da bude matrica koju svi treba da poštuju. Osim toga, ako nekoga pozovete na odgovornost, to ne znači da je taj neko kriv! To samo treba da bude model ponašanja u kom svi provjerimo da li smo uradili sve što smo mogli. Toga ranije nije bilo, ljudi nisu prozivani da su dužni da urade nešto što nisu uradili i to s argumentima. Mislim da je to promjena koja mora dovesti do boljitka. Osim toga, u nekim medijima su se pojavile ne informacije nego zaključci i to izneseni u naslovima, a tu prije svega mislim na priče o ličnom sukobu između tužiteljice Dalide Burzić i policijskog komesara Vahidina Ćosića, zbog čega trpi rad i saradnja tih institucija.

  • Zaključak Vlade i Skupštine KS je da je narušena saradnja, a premijer Almedin Konaković je bio još konkretniji i rekao je da policijski komesar ne sarađuje sa tužilaštvom?
- Kao legalista ću ispoštovati zaključke i Vlade i Skupštine i Nezavisnog odbora i Komisije za sigurnost, iako se sa njima ne moram slagati. Ne smatram da Tužilaštvo i MUPKS ne sarađuju. To pokazuju rezultati rada jer mi svakodnevno radimo zajedno. Ne slažem se, dakle, sa tim ocjenama, ali je druga stvar što neko pokušava to pretvoriti u lični sukob između nas dvoje. Ja se jesam u jednom trenutku obratila komesaru sa zahtjevom da preduzme određene mjere protiv jedne ovlaštene službene osobe, uposlenika MUPKS, ali to ne treba predstavljati kao lični sukob. Postupila sam u skladu sa zakonom i profesionalnom savješću, postavila pitanja i čekala odgovor. Možda to nije bilo uobičajeno, ali ja sam dobila tražene odgovore i onda se o tome progovorilo u javnosti. Ne mislim da je to loše, ali je loše da se takav oblik komunikacije predstavlja kao sukob dvije institucije jer se u ovom slučaju glavni tužilac samo službeno obratio komesaru policije.

  • Šta ste tražili? Radi se o nekoj osobi koja je promijenila iskaz? 
- Zatražila sam od komesara da preduzme mjere u cilju utvrđivanja eventualne odgovornosti određene službene osobe...

  • Radi se o slučaju smrti Dženana Memića?
- Da. Meni se pismom obratio Dženanov otac, Muris Memić. Mislim da je to pismo porodica i objavila, i ja sam mu, objašnjavajući šta se dešava u tom predmetu, rekla da sam utvrdila da je ovlaštena službena osoba MUPKS dala dva sasvim različita iskaza o istoj stvari i da je to istragu odvelo u pogrešnom pravcu. Zbog toga sam reagovala prema komesaru policije KS. Reagovala sam i u slučaju pretresa osobe osumnjičene za pokušaj paljenja pravoslavne crkve u Novom Sarajevu. Reagovala sam i u trenutku kada sam vidjela da je na jednom web-portalu objavljen zapisnik s ispitivanja svjedoka Denisa Stojnića. To je moja obaveza, dužnost. Ukoliko imam saznanja koja sam stekla obavljajući ovaj posao, a koja ne mogu biti osnov nečije krivične odgovornosti, onda je normalno da od rukovodeće osobe druge institucije tražim da utvrdi ima li elemenata odgovornosti nekog drugog i čije i da se na taj način zaštiti dignitet tako važne institucije kao što je MUP. Pojedinci zbog svojih propusta ne mogu ugrožavati ugled ostalih.

  • Ćosić kaže da Vi lično omalovažavate njegov rad i rad policije?
- Ne želim to komentarisati! Svako od nas ima svoj stil i način ponašanja i izražavanja. On ima demokratsko pravo da kaže šta misli, a to da li se ja slažem sa njim ili ne, moja je stvar. Moj duboki osjećaj, kao tužioca ovog tužilaštva, jeste da su to prejake riječi kojima se pokušavaju zamijeniti teze. Niko nikog ne omalovažava. Trudim se da svako odgovara za ono što je uradio ili nije uradio. Možda je to neobično jer mi do sada nismo razgovarali o profesionalnoj odgovornosti, a lično insistiram upravo na ličnoj odgovornosti koja ne mora biti krivična, ali jeste profesionalna, ljudska. Tako se ponašam i u svojoj kući i u instituciji kojom rukovodim. Mislim da što je pozicija viša, to je i odgovornost veća. Navikli smo da se pozivamo na prava, a niko na odgovornost i pri tom svi govore samo o krivičnoj odgovornosti, a odgovornosti ima mnogo i različitih vrsta.

  • Da se vratimo na ovo ubistvo automobilom pri vožnji nekontrolisanom brzinom! Kako je moguće da osoba sa tako velikim brojem kazni ili prekršaja i dalje može da vozi automobil i bude na slobodi? 
- Treba praviti razliku između prekršajne i krivične odgovornosri. To su dvije različite stvari. To što neko prekršajno odgovara ništa ne znači za eventualnu krivičnu odgovornost i tužilaštvo ne posjeduje podatke te vrste, već MUP. Ono što je komesar iznio na press-konferenciji, a što se odnosi na prekršaje, nema  nikakve veze s ovim tužilaštvom jer prekršaji nisu u našoj nadležnosti. Komesar je rekao da je ovom tužilaštvu podnio 18 prijava protiv Sanjina Sefića i da mi nismo ništa od toga procesuirali osim jednog predmeta koji je završio uslovnom kaznom. To nije tačno! Protiv Sefića smo dobili osam predmeta i to šest dok je bio maloljetan i dva od kada je punoljetan. Svi ti slučajevi su procesuirani. Po maloljetničkim prijavama, Sefić je procesuiran na način da smo nadležnom sudu podnijeli prijedloge kakvi se podnose u slučaju maloljetnih prestupnika, a u dva slučaja od kada je punoljetan smo takođe išli na sud i u jednom predmetu je uslovno presuđen i mi smo se žalili na tu presudu Kantonalnog suda u Sarajevu, a jedan je predmet zatvoren jer nije bio dovoljno dokumentovan od strane policije. Dakle, on jeste jednom osuđen, ali ne za ovo isto djelo. Prekršaji koje je pravio i koji se odnose na brzu vožnju mogu pomoći kod odluke o pritvoru i mogu uticati i na konačnu odluku suda, ali sami po sebi ne znače da je ranije više puta osuđivan.

  • Da li to o čemu govorite ima veze sa vašim ocjenama da je kaznena politika neadekvatna?
- Neću ulaziti u sferu prekršajne odgovornosti jer taj zakon nije u ingerencijama ove institucije. To je poseban zakon koji primjenjuju drugi, ali ono što sam ja primijetila jeste da ovih dana niko ne govori o slučaju u kojem imamo suđenje osobi koja je autom udarila Dženana Memića, koji je smrtno stradao, i Alisu Mutap, kao pješake, i to u pješačkoj zoni i koja je prije toga imala oko 120 prekršaja u saobraćaju, većinom zbog brze vožnje. Iznenađena sam da ovih dana to niko ne spominje jer to je skoro isti slučaj. Optuženi Ljubo Seferović je dobio pritvor između ostalog i zbog toga što je toliko puta registrovan zbog prekršaja i to bi takođe trebalo uticati na visinu kazne, ukoliko ga sud proglasi krivim.
 
  • Kako je moguće da neko sa toliko prekoračenja brzine i dalje vozi automobil?
- Ne mogu to govoriti jer nisam ovlaštena, nemam podatke o tome. Prekršajni postupak i Zakon o prekršajima je nešto čime se ovo tužilaštvo ne bavi. Mi te prekršaje zbog brze vožnje možemo iznijeti pred sud i to može uticati na visinu kazne. Može biti važno i kada tražimo pritvor, ali o tome kao o sistemu i nedostacima mogu govoriti sudije Opštinskog suda, policija i MUPKS i to slušamo ovih dana.

  • A kako komentarišete to što je u ovom nesretnom slučaju neko pogrešno upisao datum rođenja ubice nakon čega je on mogao da pobjegne preko granice?  
- Neposredno nakon tog događaja sam rekla da očekujem da se utvrdi o čijoj odgovornosti se radi i sačekat ćemo da se to sve utvrdi, pa ćemo onda o tome razgovarati.

  • Koliko često se dešava da policija zabrlja i tužioca onemogući da uradi posao? Vi ste i ranije govorili o pogrešnim evidencijama, neadekvatnom odnosu prema dokazima...
- To je pitanje stručnosti ljudi koji rade u MUP-u, edukacije koje možda nije bilo dovoljno, neadekvatnog kadra zaposlenog u MUPKS... Ali, evo, da pokažem kakva je saradnja između Tužilaštva i Policije KS reći ću da smo mi organizovali ciklus edukacija ovlaštenih osoba i tužioci ovog tužilaštva su  besplatno radili i objašnjavali ovlaštenim službenim osobama MUPKS gdje griješe, kako da to poprave da dokazi ne bi bili kontaminirani i mi gubili slučajeve. To je proces koji je pred nama i ja smatram da saradnja između tužioca i policije mora biti tijesna i puna povjerenja i znanja. Mora vladati struka.

  • Ako govorimo o saradnji komesara i tužioca, kako bi ona trebala praktično izgledati? Da se vidite svaki dan na kafi ili...
- Radimo na više paralelnih kolosijeka jer imamo timove tužilaca i radimo sa raznim policijskim agencijama. Da bi tužilac ostvario ulogu koju mu je dao zakon, a to je da otkriva i goni počinioce kriminalnih djela, podrazumijeva se da tijesno sarađuje sa policijom u ranoj fazi postupanja. Prošlo je vrijeme kada je tužilac radio samo po prijavama koje policija napravi u kancelariji i na kojima tužilac nastavi raditi u kancelariji. Ta vremena su prošla jer vrsta kriminala sa kojom se mi hvatamo u koštac traži drugačiji rad i tu mislim na predmete korupcije, privrednog i organizovanog kriminala i sve u cilju što bolje dokumentovanosti optužnice i predmeta i veće ubjedljivosti pred sudom. Zato mislim da policijske agencije moraju tješnje sarađvati sa tužiocima. 
  • Je li ta saradnja sada negdje poremećena, kako je to premijer KS rekao?
- Meni je žao što sam ja, pozivajući rukovodioce nekih institucija da utvrde odgovornost pojedinaca u tim institucijama, dovela nekoga do zaključka da mi ne sarađujemo. Ja sam kao legalista koristila raspoložive mehanizme jer sam duboko uvjerena da pojedinci ne mogu i ne smiju ugrožavati rad i ugled institucije u kojoj rade. MUPKS i Tužilaštvo imaju prirodnu i neophodnu saradnju i da je nema u Kantonu Sarajevo bi bio haos. Mi svakodnevno radimo bez ikakvih problema, ali onog trenutka kada sam ja uočila problem koji nama stvara poteškoće u radu, reagovala sam i to ne bi smjelo da bude prihvaćeno na način da je to omalovažavanje nekoga ili da nema saradnje, a ovih dana sam čitala takve medijske natpise u kojima se čak govori i o sujetama i ko zna čemu sve ne.

  • Da li komesar MUPKS sa Vama komunicira ili ne? 
- Komesar nije bio na jednoj važnoj sjednici Vlade KS u situaciji kada je trebao da daje odgovore na određena pitanja u pogledu sigurnosne situacije u KS, ali je činjenica da naše institucije dobro sarađuju kada radimo na konkretnim predmetima. Nije nam bitna forma, najvažnije je da se slučaj riješi uspješno. Da jeste došlo do određenog prekida komunikacije između komesara i mene - jeste, ali ja ne mogu govoriti zašto. Važno je da su institucije radile i da posao nije trpio zbog toga jer postoje i drugi ljudi osim komesara. Osim toga, kakvu mi poruku šaljemo javnosti ako to kažemo ili ako pozivanje nekoga na odgovornost tumačimo kao narušene odnose između institucija? Time  pravimo još veći haos, a ne znam da li to iko želi. Osim toga, da su ti odnosi narušeni mi ništa ne bismo uradili, a evo na predmetu Sefić radimo punom parom. Sefić je pronađen i bit će izručen, uhapšene su četiri osobe koje su mu pomagale, a osim toga imali smo i ubistvo u Džamijskoj ulici koje smo riješili i mnoge druge stvari, samo što nam jedan problem poništi sve dobre rezultate.

  • Logično je da više govorimo o onom što nije dobro urađeno!
- Logično je da govorimo o onom što nije ili što je loše  urađeno, ali i da utvrdimo zašto je bilo tako! Ako nekoga pozovemo na odgovornost i da objasni zašto je to bilo tako ili da u svojoj kući utvrdi odgovorne, to nije sukob između institucija ili prvih ljudi tih institucija. To bi trebalo da je uobičajeno ponašanje i na to bi trebalo da se naviknemo. To treba biti normalna stvar. 

  • Gdje je problem u komunikaciji Tužilaštva sa javnošću? Često Vam se prigovara da nema rezultate, neki dan su Vas i zastupnici u Skupštini KS napali da ne radite, na internet-forumima Vas građani takođe prozivaju....
- Svjesna sam da će ova institucija uvijek biti na udaru. Iako je, i prema mojoj i prema procjeni drugih ljudi, mnogo urađeno, to ne znači da smo zaštićeni od udara javnosti. Transparentnost za koju se ja zalažem i koja ranije nije bila prisutna pokazuje upravo to: obavještavamo javnost o važnim stvarima koje su urađene, o optužnicama koje su podignute u predmetima organizovanog kriminala, korupcije, privrednog kriminala i potvrđene i objavljene na našoj web-stranici, o imovini koju smo zamrzli osumnjičenim licima, o pritvorima koje smo izdjejstvovali, o našoj upornosti i istrajnosti u važnim slučajevima na kojima radimo... Često ukazujemo i na probleme koje imamo, ali ja ću opet prihvatiti svaku argumentovanu kritiku, pogotovo ako je data konstruktivno. Komentare građana po forumima i portalima ne želim da komentarišem, ali mogu novinarima skrenuti pažnju da u nekim stvarima možda griješe jer nisu svjesni kakve posljedice mogu da proizvedu senzacionalističkim pristupom i zaključcima koje donose. Moj rad je izložen kritici i svaku kritiku ću rado prihvatiti i svaku grešku ću priznati, ali samo ako je argumentovana.

  • Jeste li napravili skoro kakvu grešku?
- Kada su nas prozivali da ne radimo dobro na predmetu Memić, pozvala sam Tužilaštvo FBiH da izvrši nadzor nad našim radom u tom predmetu i oni su rekli da smo dobro radili. Podnijela sam i prijavu Uredu disciplinskog tužioca i to je završeno, a čula sam da će sada i komesar podnijeti istu takvu i to je sve sastavni dio posla koji radimo.   

  • Prema informacijama ljudi koji su imali posla sa Tužilaštvom KS, Vi ste lično pred njima preuzeli odgovornost za neke odluke svojih tužilaca koje ste ocijenili kao pogrešne!? Odgovorili ste na ogroman broj žalbi ljudi koji podnose tužbe i koji nisu zadovoljni tužilačkim odlukama... 
- Na sebe sam preuzela odgovornost za sve u ovoj instituciji od 28. decembra 2014. godine, a za ono ranije neću! U tom kontekstu, ja jesam, od kako sam došla, poslala brojne prijave disciplinskom tužiocu protiv tužilaca ovog tužilaštva jer ne želim i neću probleme gurati pod tepih, nego ću priznati da postoje i pozvati sve one za koje mislim da mogu da ih riješe.

  • Koliko prijava ste poslali?
- Mislim oko 30.

  • Koliko često poništavate tužilačke odluke svojih kolega, kako motivirate ljude da rade profesionalnije i savjesnije?
- Reagujem kada uočim greške tužilaca, reagujem i na pritužbe koje upućuju građani nezadovoljni tužilačkom odlukom. Važno je da ljudi znaju da se i na moje odluke mogu žaliti Tužilaštvu FBiH. Što se tiče nadzora nad radom tužilaca, Tužilaštvo KS je kolektivni organ, nadzor nad radom tužilaca provodimo ja i moje zamjenice, a u odjelu za privredni kriminal svaka tužilačka odluka mora proći kolegij u kom sjede 23 čovjeka i više se ne može desiti da jedan tužilac sam zatvori neki predmet i da se za to ne zna. Svaki tužilac mora predstaviti svoju odluku i dokaze i nije mali broj slučajeva kada tužilac promijeni  odluku nakon mišljenja Kolegija. Ovo isto radimo i za kompleksnije predmete na odjelu za opšti kriminal. Nadalje, jako insistiram na individualnoj odgovornosti i promoviram rad i struku koji bi trebali da budu jedino mjerilo o nečijem radu.


  • U Skupštini KS ste rekli da možete posredno uticati na sigurnost! Kako ako tužioci samo napišu optužnicu, a sudovi izriču blage ili nikakve ili uslovne kazne?
- Žalbama! Žalimo se na odluke o visini kazni kada nismo zadovoljni, ali moram naglasiti da nijedna naša žalba podnesena zbog visine kazne nije uvažena.

  • Kako to razumijete? Bili ste sutkinja, znate kako se vaga krivica.
- Ne mogu da vjerujem da baš ni u jednoj žalbi nije bilo dovoljno argumenata i dovoljno podataka u spisu, pogotovo kada su u pitanju povratnici u kriminal, da drugostepeni sud ne izrekne težu kaznu, ali ne želim to komentarisati. Sudske odluke se moraju poštovati. Kao tužilac mogu samo koristiti žalbe i tako uticati na kaznenu politiku. Mislim da je kaznena politika u kantonu Sarajevo loša i da je dala svoj doprinos u odašiljanju poruke da se kriminal isplati. Sa jačom kaznenom politikom, jer kazna je poruka da se nešto ne isplati, u kantonu Sarajevo bi sigurnosna situacija bila bolja. To sam rekla i u Skupštini i to je činjenica.

  • Da li je utješno to što u Sarajevu nema masovnih ubistava i terorizma? 
- Naravno da nije kao što ne mogu tvrditi da jednog dana kriminala neće nikako biti. Naš cilj je da se svi osjećamo sigurno i moramo sve učiniti da ta sigurnost bude bolja. Upravo zbog toga sam i otišla na sjednicu Skupštine KS na kojoj je tema bila sigurnosno-bezbjedonosna situacija iako to nije u našim ingerencijama jer mi ne možemo djelovati preventivno, ali razumijem da možemo na to uticati posredno. Naš zadatak je otkrivanje i gonjenje i mi se trudimo da to radimo i tako utičemo na sigurnost. Ne možemo znati gdje se okupljaju kriminalci, ko su trkači... To nije posao tužilaštva, nego policije koja, kada ima saznanja o tome, poziva i uključuje tužilaštvo.  

  • Slažete li se sa ocjenom da je policija lijena, nezainteresovana za svoj posao!? Nema racija, presretanja tih trkača na ulicama...
- O tome mogu govoriti samo kao obični građanin, ne kao glavni tužilac. Žao mi je što mnoge stvari generalizujemo, te i o policiji govorimo da nije organizovana i da ne radi, a ja zagovaram da ne smijemo dozvoliti da pojedinci narušavaju ugled cijele institucije. Smatram da rukovodioci moraju utvrditi svačiju pojedinačnu odgovornost i kada se počnemo tako ponašati svako će svoj posao raditi odgovornije i savjesnije. Tu je i javnost koja treba da prati rad i argumentima ukaže šta nije dobro. 


  • Zastupnici su bili vrlo kritični prema Vama, neki su Vas optužili da ne radite?
- Slušajući diskusije sklona sam zaključiti da su zastupnici neobaviješteni, a mi zaista istupamo prema njima, dajemo informacije, spremni smo da sarađujemo i sa njima i sa medijima, čak i zajedno otkrivamo neka krivična djela, ali opet, bez obzira na to, imam osjećaj da su ljudi površno informisani i da vole diskutovati o stvarima o kojima nisu obaviješteni. A tu su i politike...

  • Prozivaju Vas da niste uhapsili nikoga iz SDA, nego samo iz opozicije?
- Nije tačno! U pritvoru imamo Esada Džananovića, direktora Elektrodistribucije Sarajevo, koji je ne samo član SDA nego član GO SDA. Dakle, sve su te ocjene paušalne i ne želim reći da su zlonamjerne kao što ne želim reći ni da su pritisak na tužilaštvo. Uopšte ne želim  da razmišljam o tom terminu za koji vidim da ga obilato prihvataju i pojedini nosioci pravosudnih funkcija. Ako prihvatim da pritisak postoji i da može uticati na nas, dovest ću u pitanje našu neovisnost. Mi ćemo nastaviti raditi hladne glave.

  • Često se govori o nezakonitostima u javnim preduzećima, dugovima, revizorski izvještaji su puni podataka! Šta možete uraditi sa tim? 
- Možemo reagovati, ali tužilac ne može razumjeti revizorski izvještaj, nego bi revizori, kada prepoznaju krivično djelo, trebali reagovati prema nama. Tužilac ne može shvatiti izvještaj bez pomoći revizora ili vještaka, kao stručnih osoba i to ne možemo riješiti bez saradnje. Dakle, to je mnogo ljudi u lancu i, po mom mišljenju, revizorski izvještaj bi trebao dolaziti u tužalaštvo kada se utvrde elementi krivičnog djela, a revizori su dobro obučene osobe i oni to znaju prepoznati. 
  • Šta je teže biti, tužilac ili sudija? 
- Mnogo je teže biti tužilac. Tužilačko zvanje je puno izazova i iskušenja i traži puni angažman. Ovo je fizički i intelektualno naporan posao, ali to nije prepoznato - tužilaštvima ide najviše kritika, ali iako su tužioci dobrim dijelom odgovorni za to, ne mogu oni biti jedini odgovorni za stanje u društvu jer mi se uvijek bavimo samo lošim posljedicama. Previše su izražene kritike i optužbe na račun tužilaca i mislim da su i pojedinci u našim redovima tome jako doprinijeli.

  • Ranije ste govorili o intenziviranju rada na starim predmetima poput ubistva Leutara i slično. Kako to ide? 
- Kada budemo imali nove detalje, javnost će biti upoznata. Konkretno, u slučaju Leutar radimo ozbiljno, ali vrijeme je veliki neprijatelj tužiocu jer je  predmete vremenom sve teže rješavati. Mnogo je predmeta koji su ovdje dugo stajali i na njima se ništa nije radilo. Prošle godine Tužilaštvo BiH nas je prosto zapljusnulo neriješenim slučajevima koji su kod njih stajali, a ja sam obećala odluku, kada i kakvu ne znam, ali će biti završeno.



NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

Trenutno nema dostupnih novosti iz odabrane rubrike.