Lutrija BiH
zatvor

START U ZATVORU: U bosanskom Alcatrazu robija 150 ubojica

24.05.2016
Više od 20 osoba služe kaznu dužu od 20 godina. Jedna od njih „leži“ dvije takve kazne. Kada mu se zbroje, odležat će 54 godine zatvora. Trenutno je na izdržavanju kazne oko 740 osuđenika. A bilo je godina kada je zatvor bio popunjen i do 115%



Piše: Zdravko Čupović (zdravko@startbih.info)
Foto: Mevludin Mekić

Odlazak u zatvor, pogotovu onaj u Zenici, nikome nije vijest za muštuluka, čak i ako tamo idete po novinarskom zadatku. S obzirom da je autoru ovih redaka ovo prva posjeta bosanskoj verziji „Alcatraza“, čuvenog američkog zatvora, ohrabruje informacija da je kolegi fotografu ovo već četvrta posjeta. Do sada se svaki put vratio. Prvi vizualni kontakt ne govori puno o namjeni ove institucije. Nova, tanka žičana bijela ograda, visoka oko dva metra, „ne vuče“ na zatvorsku. 
Čeoni dio zatvora opasan je visokim drvoredom. No, ponegdje probijaju visoki zidovi čije vrhove „krase“ kolutovi bodljikave žice. 

ZABRANJENO SLIKATI: - Prvi put dolazite? - s osmijehom nas pita jedan od uposlenika dok nas uvodi u zgradu Uprave. Direktor Hidajet Jabandžić je na odmoru, pa je u odboru „za doček“ njegov zamjenik Ivica Dujmović, pomoćnik direktora za poslove odogoja tretmana u Kazneno-popravnom zatvoru zatvorenog tipa Zenica (KPZZT) Samir Delić, te Elvir Nesimović, zamjenik pomoćnika direktora za sektor osiguranja.
- Slikanje spoljnih zidova zatvora je iz sigurnosnih razloga zabranjeno. Izjave osuđenih možete dobiti samo uz njihov pristanak i potpisanu izjavu - već na početku Dujmović oficirski ozbiljno ustanovljava pravila koja će nas pratiti tokom posjete.

PREBUKIRANO: Zatvor, priča Delić, ima 771 krevet. Uzgred, Federacija BiH raspolaže sa oko 22 hiljade raspoloživih kreveta za turističke namjene. U slučaju ove institucije, u strukturi „korisnika“, kao i u dužini njihovog boravka, nema baš ništa „turistički“. 
- Popunjenost je uglavnom od 95 do 100%. Bilo je godina kada je zatvor bio popunjen i do 115%. U međuvremenu, otvoren je još jedan paviljon. Sada je na izdržavanju kazne oko 740 osuđenika. Broj osuđenika varira. Podrazumijeva samo one koji su trenutno u Zavodu, plus 40 osoba koje izdržavaju kaznu kućnog zatvora pod elektronskim nadzorom - navodi Delić naglašavajući da u sklopu Zavoda postoji i Odjeljenje pritvora, koje ima 42 mjesta, Odjeljenje maloljetničkog zatvora, sa 28 kreveta, čija je popunjenost uglavnom ispod polovine.

STARAČKI KOLEKTIV: - Trenutno šest osoba izdržava kaznu maloljetničkog zatvora, no, u ovom momentu nijedna od njih više nije maloljetna. Kazna maloljetničkog zatvora se može izreći starijim maloljetnicima, od 16 do 18 godina. Toliko najčešće i imaju u trenutku počinjenja krivičnog djela pa dok presuda postane pravosnažna obično postanu punoljetni, ali kaznu moraju izdržavati u maloljetničkom odjeljenju. Raspon kazni im se kreće od jedne do 10 godina. Imamo i „starački“ kolektiv u koji upućujemo osobe starije od 50 godina, a tamo ih ima nekoliko sa 80 godina. Starački kolektiv ima kapacitet 60 mjesta i uvijek je popunjen - detaljan je Delić.
Raspon kazni u zatvoru se kreće od jedne do 40 godina, a trenutno imaju više od 20 osoba koje služe duže od 20 godina.

ČISTE, RIBAJU, POLIRAJU: - Imamo i slučaj osobe koja izdržava dvije takve kazne. Kada mu se zbroje, ima ukupno 54 godine kazne, a veliki dio je već odslužio. Najveći krivični broj djela se odnosi na krađe, narkotike i ubistva. Od ovih oko 740 zatvorenika, njih više od 150 je osuđeno za ubistvo - kaže Delić.
Postotak onih koji se, nakon odležane kazne, ponovno ogriješe o zakon i vrate u zatvor je veći od 60 posto. Polovina osuđenika je radno angažovana; čiste, peru veš, poslužuju... U zatvoru postoje i metalski pogon, privredna jedinica Novi život i livnica. Aktivnosti radno angažovanih zatvorenika regulisane  su „u minutu“. Ustaju u šest sati. 
Između obroka ne može proći više od pet sati. Na spavanje svi idu u 22.00 sata! Kada se igra neka značajnija utakmica, može i kasnije. Osuđenici imaju mogućnost da rade u sekcijama, mogu minimalno dva sata dnevno šetati unutar zatvorskog kruga. 

SEKS I ŠKOLOVANJE: - Mnogi u našoj livnici rade već i po 10 godina. Radno angažovani mogu zaraditi od 80 pa do 250 KM mjesečno. Plate su redovne. Osuđenici u zatvoru mogu završiti osnovnu ili srednju školu. Osuđenici su podijeljeni u grupe: A, koja je nabolja, B i C, najlošija. Procjene se rade svaka dva mjeseca i od toga zavisi količina pogodnosti na koje imaju pravo unutar i van Zavoda. Imamo restoran u kojem osuđenici, o svom trošku, mogu boraviti do dva sata sa članovima najuže porodice. Tu pogodnost imaju oni u grupi A. Oni iz B grupe to mogu jednom u dva mjeseca. Grupa A ima mogućnost na dvije intimne posjete mjesečno sa supružnikom, a B grupa jednom. Čak i ovi u C grupi po Zakonu imaju pravo na jednu mjesečnu posjetu sa članovima porodice i jednu intimnu posjetu ukoliko su u braku jer se i kod njih mora ispoštovati neki vid održavanja kontakata sa porodicom - ističe Delić, čija statistika kaže da je 70% osuđenih u A grupi, 20-25% u B grupi, a 5-10% u C grupi.

DUGE CIJEVI: KPZZT Zenica je inače jedini zatvor u FBiH koji ima kule sa stražarima koji nose „duge cijevi“. O sigurnosti brinu 224 čuvara. Za čuvare su, objasnit će Nesimović, najopasnije pobune osuđenika. Zadnja pobuna bila je 2003. godine. Tada su uvedeni i novi kontrolni mehanizmi zatvorenika. 
- Zatvorenici su dobar dio dana zajedno, komuniciraju. No, dobro smo pripremljeni. Sektor osiguranja stalno prati ponašanje zatvorenika, ko se sa kim druži. Trudimo se djelovati preventivno - dodaje Nesimović.
Za one koji se ne pridržavaju zatvorskog pravilnika i discipline, postoji i 20-ak samica. Prostorija za izdvajanje. U Zenici ih imaju dvije vrste. Najprije, prolazne sobe koje koriste u situacijama kada iz sigurnosnih razloga nekoga treba izdvojiti iz kolektiva.
- Samica je disciplinska mjera. Ima poseban režim. Nema televizije, pušenja... - pojašnjava Delić.

SAMICA: Kaže, za najteže disciplinske prekršaje predviđena je kazna do 20 dana u samici. Za tom kaznom uprava često poseže. Izriče se za tuču, konzumiranje narkotika... Za ostale povrede Pravilnika predviđene su novčane kazne.
- I oni u samici imaju pravo na dvosatnu šetnju. Prije ulaska u samicu zatvorenik ima pravo da se javi porodici, a nakon toga nema pravo ni na telefonske kontakte. Ljekar svakodnevno prati njihovo stanje pa ako se zdravstveno stanje pogoršava samica se može i prekinuti do oporavka, a onda se nastavlja - kaže Delić.
Prolazimo kroz detektor metala. Vrijeme je za obilazak zatvora. Vodič nam je Nesimović, a imamo i pratnju čuvara. Prolazimo prvu, potom drugu zatvorsku kapiju. Unutrašnjost čini kompleks paviljona. Između njih su prolazi koje razdvajaju visoke željezne kapije sa bodljikavom žicom na vrhu. 

K'O U FIS-u: Kako smo se približavali industrijskom dijelu zatvora, postalo je živahnije. Uprkos kiši koja pada, nekoliko starijih zatvorenika u plavim kombinezonima šeta po rukomentom terenu. Stolove za stoni tenis okupirali su mlađi zatvorenici. Dobacuju nam! Spremni su za poziranje i fotografisanje. Na zatvorski vrt su svi ponosni. Ulazimo u kuhinju. Prazna. Obradovala bi se novom inventaru. Ipak, higijenski uslovi djeluju zadovoljavajuće.
U sklopu kuhinje je prodavnica, ispred koje smo zatekli nekoliko osuđenika. Prodavnica je relativno dobro snabdjevena. Osim hrane, u ponudi je i nešto garderobe.
- Sve na jednom mjestu. Ko u FIS-u - duhovito komentariše jedan od čuvara iz naše pratnje.

IZVOZ: Neposredno pred prolazak kroz kapiju koja vodi u industrijski dio prolazimo pored obnovljenog objekta stacionara. Radno angažovani zatvorenici su oni sa najprimjerenijim ponašanjem. Slobodno se kreću, mnogi sami traže da se fotografišu. Pažnju nam privlači zamišljeni pogled kroz prozorske rešetke čovjeka u plavoj odori. Molimo za izjavu. 
- Ja sam civilno lice - kratko nam odgovara. 
Pratnja pojašnjava da je dio civilnih lica angažovan u radu s osuđenicima. Dopire do nas zvuk brusilice. Radove nadgleda Semir Patković, jedan od civilnih stručnjaka.
- Proizvodi iz livnice se ovdje bruse! Prave se spojnice za osovine i razne prirubnice. Zatvorenici su produktivni. Ko hoće, može na slobodu kao majstor! Izvozimo 80% proizvoda u Norvešku, Srbiju, Italiju... - kaže Patković.

ŠENTILJ: Zatvorsku turu nastavljamo posjetom livnici, u kojoj je prilično bučno i prašnjavo. Radni uslovi nisu idealni, ali od čuvara saznajemo da je ovdje i plata najveća. Opet prolazimo kroz zatvorsku kapiju, ko zna koju po redu. Nešto je drugačija od prethodnih. Pored nje se nalazi stražarska kućica, a svi koji ulaze podliježu detaljnom pregledu. Od Nesimovića saznajemo da ovu kapiju interno nazivaju „Šentilj“. 
- „Šentilj“ je popularni naziv za kontrolu osuđenika koji izlaze iz industrijskog dijela zatvora prema paviljonima i obratno. Rade alatom i detaljno ih pretresamo da ne bi prošvercali alat koji bi se mogao zloupotrijebiti - pojašnjava on.

STO, STOLICA, ĆEBE: Kako god, uspjeli smo pronaći petoricu osuđenika spremnih na razgovor. Ulazimo Paviljon II. Sagrađen je prije stotinu godina. Na spratu nas dočekuju čuvari zaduženi za ovaj objekat, koji nas uvode u disciplinski dio.
- Sa lijeve strane su samice, sa desne prolazne prostorije. Osvjetljenje u samicama mora biti prirodno i dovoljno da se unutra može čitati bez dodatnog svjetla. Samice imaju 10 kubika prostora po osobi ili četiri kvadratna metra. U nekim samicama imaju i dva kreveta pa mogu biti i dva zatvorenika. Tu su sto, stolica, krevet, jastuk, pokrivač, pribor za higijenu i sanitarni čvor - opisuje Nesimović, a ubrzo i sami ulazimo u jednu samicu. Tegoba.

ONI POVEZALI, JA PRIZNAO: Oslobađaju nam čuvari jednu od prolaznih prostorija, gdje ćemo u prisustvu čuvara i obaviti razgovor. Zeničanin Jasmin Ibraković (36) u zatvoru je od oktobra 2014. Prvu godinu je proveo u pritvoru, a od prošlog novembra je u zatvoru.

- Osuđen sam na godinu dana zatvora i 50.000 KM kazne za organizovani kriminal, tačnije međunarodnu trgovinu drogom. Bio sam vlasnik transportne kompanije, a u mom kamionu je pronađena određena količina droge, spida, u Hrvatskoj. To su povezali sa mnom, a ja sam priznao.  Dobro mi je ovdje. Danas mi je prvi radni dan - počinje priču. 
Dan mu, kaže, počinje doručkom, nakon čega slijedi šetnja, pa dnevni boravak, igranje šaha, a onda opet soba i odmor do ručka. Poslijepodnevni sati su mu rezrevisani za šetnju i poligon.

- Ovo mi je prvi put da sam u zatvoru. Ima dana kada osjećate veliku tjeskobu, nedostaje supruga, djeca... O njima najviše razmišljam. Ali i o firmi. Po izlasku planiram je ponovo pokrenuti. Imam još jednu kaznu, sve ukupno 44 mjeseca. Na slobodi bih se trebao naći u julu 2018. - dodaje on, uz važnu napomenu da je već izvukao najvažniju pouku iz dosadašnjeg boravka iza rešetaka. 
Kriminal mu više ne pada na um!

NIKAD VIŠE: - Pojavila se prilika za lakom zaradom! Sada se preispitujem kako, zašto!? Siguran sam, nikad više iza rešetaka. Izreka da zdrav čovjek ima hiljadu želja, a bolestan samo jednu, može se i na zatvor primijeniti. Jedina želja mi je da budem slobodan. Poruka svima je: držite se normalnog posla jer ne znate koliko znači sloboda dok ne zavirite iza rešetaka - poručuje Ibraković.
Već 20 mjeseci iza rešetaka je i Zeničanin Selvedin Porča, koji je osuđen na dvije godine zatvora. Godinu je bio u pritvoru.
- Osuđen sam zbog provale u tri-četiri firme. Prisluškivan mi je telefon i tako sam uhvaćen. Krali smo pretežno novac. Nakon izlaska planiram ići u inostranstvo jer sam već ranije bio vani. U zatvoru sam već bio. Prije osam-devet godina, odrobijao sam godinu zbog pokušaja ubistva. Bio sam napadnut - kaže on.
Nakon njega, svoje priče su nam detaljno ispričala i ostala trojica koji su osuđeni za auto-kriminal, a njihove ispovijesti čitajte u narednom broju magazina Start BiH. Vrijeme za naš boravak je isteklo. Sad, kad smo van zidina zatvora, shvatamo da je sloboda potcijenjena. Ko ne vjeruje, neka pita one što su u zatvoru. 

zatvor 2.jpg


SAMI TRAŽE ZENICU: Ono što nas je svakako iznenadilo jeste informacija da mnoga osuđena lica, nakon što po ispunjavanju određenih kriterija dobiju pravo na premještaj, u neki od zatvora gdje su bliži svojim porodicama, nakon određenog vremena sami traže povratak u Zenicu.

- Naime, skučene su mogućnosti malih zatvora u FBiH, tako da ovdje imaju veću slobodu u smislu kretanja nego, recimo, u Mostaru. Mogu šest do osam sati dnevno provesti vani i to im puno znači. U manjim su zatvorima, osim dva sata garantovane šetnje, veći dio dana zatvoreni - pojašnjava Delić.

TJELESNE ŠUPLJINE: U mnogim evropskim zatvorima zatvorenici nemaju pravo na intimne posjete pa je apstinencija vid kazne. U Zenici smatraju da je ova praksa, naslijeđena iz prošlog sistema, bitna zbog održavanja porodičnih veza. No, intimne posjete nose i određeni rizik.

- Po zakonu, ne možemo pregledavati tjelesne šupljine čime se povećavaju mogućnosti unošenja nedozvoljenih stvari. Međutim, ako sumnjamo, možemo angažirati ljekare i medicinski tim da to provjeri - kaže Dujmović. On dodaje da je kontrola i sigurnost dovoljno poznata pa mnogi ne žele rizikovati beneficije pokušajem krijumčarenje nedozvoljenih supstanci i predmete. Stoga su i zapljene rijetke, a uglavnom se radi o narkotičkim sredstvima.

IMA I SVINJETINE: Delić napominje da su Zakonom i pravilnikom o ishrani jasno propisana minimalno tri obroka, broj kalorija i jača ishrana za maloljetnike, a u sedmičnom kreiranju jelovnika učestvuju i osuđenici. Na liniji su bar dva jela, a za one kojima je ljekar propisao dijabetičku ishranu, postoji prilagođen program.
- Imamo i program sa proizvodima od svinjskog mesa koji je izolovan! To drugi zatvori nemaju. Toj kuhinji može pristupiti ko god hoće od osuđenih lica - ističe Delić.

PRVO PENZIJA, PA POSJETA: Imajući na umu broj zatvorenika, u posjetu u Zatvor svakodnevno dolaze desetine članova porodica, prijatelja i poznanika.
- Primijetili smo da je frekvencija posjeta najveća u prvoj polovini mjeseca, kada se prime plate i penzije. Krajem mjeseca jenjava obim posjeta. Tokom posjete postoji barijera od pleksiglasa, uz naravno otvore za komunikacije - kaže Dujmović.

PAZI, DRON! :Sve popularniji i jeftiniji dronovi predstavljaju novi izazov čuvarima u sprečavanju unošenja zabranjenih materija i predmeta.
- Dronovi su nova zadaća za nas. Svaki dio zatvora je u svakom trenutku pod nadzorom i redovno se vrše pregledi i kontrole. Imali smo slučajeva gdje je dron primijećen u okolini zatvora, ali nikada nije prelazio zidine. Čuvari na kulama to sve redovno prate i evidentiraju - kaže Nesimović.

NO COMMENT: Nedavni incident u kojem je, navodno, na Vaskrs pretučeno nekoliko zatvorenika srpske nacionalnosti, u Upravi nisu željeli komentarisati.
- Tužilaštvo i MUP vode istragu. To je sve što mogu reći - kazao je Dujmović.

zatvor 3.jpg



NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

Trenutno nema dostupnih novosti iz odabrane rubrike.