flaše

Čiste BiH od plastičnih boca

27.09.2016
Vjerovatno najjača fabrika za reciklažu plastične ambalaže u BiH je Omorika Reciklaža iz Doboja. Osnovana je 2007. privatnim sredstvima Dušana Bokana, koji je tada u ovaj projekat uložio oko pet miliona KM. Danas fabrika prerađuje oko 400 tona plastičnog otpada mjesečno.

 PO TONI DO 430 KM 

- Cilj nam je bio da pokrenemo proces reciklaže PET ambalaže u BiH. Danas raspolažemo sa najsavremenijom opremom, a kao prva fabrika ove vrste u BiH i sa postojećom tehnologijom postali smo lider u branši. Posjedujemo kapacitete za reciklažu oko 400 tona mjesečno, ali trenutno radimo sa 70 posto kapaciteta, jer nemamo dovoljan priliv sirovine - kaže izvršni direktor Omorika Reciklaže Mladen Damjanović.

Fabrika ambalažu otkupljuje od komunalnih preduzeća i firmi koje rade sa ovim otpadom, od Sarajeva, Gračanice i Tuzle, do Bijeljine, Prijedora i Gradiške, ali i od privatnih sakupljača kao i od nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirode.

- Kod nas PET boce, nakon sortiranja, mljevenja, pranja i sušenja, postaju PET-flex koji se upotrebljava kao sirovina za proizvodnju R-PET-a, poliester vlakana, PET-traka, ali i nove ambalaže - pojašnjava Damjanović.

PET ambalaža spakovana u bale, u ovoj fabrici ide na traku, pa preko separatora koji je razdvaja po boji, odlazi na mlin koji je melje, potom na pretapanje, pranje i od tog čistog materijala nastaje fleks koji prolazi više faza čišćenja i pranja.

U ovoj fazi PET se odvaja od metala, papira i drugih vrsta plastike, pere u više faza hladnom i toplom vodom, ispire, suši, potom hladno ispire, pa opet suši, ali u centrifugi. Potom se pakuje kao mljevenac koji je u ovom slučaju poluproizvod ili ide na drugu mašinu na kojoj se topi, a odatle na duvaljku koja napuhuju nove boce za vodu, sokove, pivo...

Oprema koju koriste u Omorika Reciklaži je, kažu, nabavljena u Austriji i Njemačkoj i zadovoljava najviše evropske standarde u ovom poslu. U ovom cijelom procesu ima još dosta stranih riječi koje opisuju složene procedure obrade PET ambalaže, da bi od stare, bačene flaše nastala nova, ali je to ipak potrebno samo onima koji se bave ovim poslom.

Fabrika zapošljava dvadesetak ljudi, prerađuje plastične boce od 0,33 do pet litara, a otkupna cijena je od 200 do 430 KM po toni, u zavisnosti od toga da li je ambalaža u bojama, mješavina ili čista i providna.

ZIMSKA ODJEĆA? MOŽE...

 Omorika Reciklaža je od osnivanja sarađivala sa osnovnim školama dobojske i tešanjske regije, ali i šireg područja. Školarci su skupljali boce, a fabrika je jednom mjesečno slala kamion koji je boce dovozio u fabriku na reciklažu i školi plaćala za skupljenu ambalažu.

Danas transportni dio posla obavljaju komunalna preduzeća, ali je Omorika Reciklaža otvorena za saradnju sa svim komunalnim preduzećima, otpadima sekundarnih sirovina, proizvođačima PET ambalaže, ali i proizvođačima sokova, piva i vode koji koriste PETambalažu, te sa deponijama i ekološkim organizacijama, udruženjima i privatnim sakupljačima.

U ovom preduzeću ne kriju da im je cilj da razviju unosan biznis i dobro zarade, ali napominju da ovaj posao pomaže očuvanju prirode i smanjenju zagađenosti. Upravo zbog ovog angažmana o Omorika Reciklaži često pozitivno govore aktivisti nevladnih organizacija koje se bave ekologijom. S druge strane, ekonomisti upozoravaju da je problem za uspjeh ovog biznisa u BiH nedostatak PET ambalaže za preradu, što je i osnovni razlog da nema više fabrika kao što je Omorika.

Ovdje možda nije loše podsjetiti da u susjednoj Hrvatskoj pokret skupljača plastičnih boca veoma jak, da mnogo ljudi živi od toga i da su već određene grupe sakupljača na neki način uspostavile kontrolu određenih kvartova, a država reciklažu subvencionira po kilogramu otpada.

U BiH, pak, postoji veoma mali broj fabrika za reciklažu PET ambalaže ili drugih vrsta otpada poput papir, stakla ili auto guma i ne postoji zakonska obaveza za građane da PET odvajaju od drugog otpada.

Istovremeno, Švedska uvozi otpad iz drugih zemalja, a u zemljama EU je cijena jedne tone nesortirane PET ambalaže oko 350 KM, sortirane oko 580 KM, dok sortirana PET ambalaža samljevena u granule dostiže cijenu od oko 1.500 KM za tonu i više.

Od prerađene PET ambalaže proizvodi se zimska odjeća, prostirke i niz drugih predmeta za svakodnevnu upotrebu, za koje je teško pretpostaviti da su nekada bili plastične boce.


NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

Trenutno nema dostupnih novosti iz odabrane rubrike.