Lutrija BiH
Dalio Silah

Posjekotine na čelu mirnog demonstranta

29.08.2016

Pišu: Rubina Čengić i Zdravko Čupović



Jedan od četiri demonstranta ispred zgrade institucija BiH koji je uhapšen 7. juna 2013. godine u ranim jutarnjim satima, nakon blokade zgrade, kojem je tokom hapšenja i privođenja rasječeno čelo, zbog čega je imao pet šavova, je Dalio Sijah.


 

Specijalci jako štipaju



On je uhapšen kada su se demonstranti razišli i parlamentarci napustili zgradu.

 

 

No, tu nisu završile njegove nevolje.

 

 

 

Iako je vidno krvario iz čela i nosa, u Kliniku urgentne medicine na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu odveden je par sati kasnije, nakon davanja izjave i potpisivanja zapisnika. Tragovi krvi koji su ostali na zidu od momenta kada je ulazio u zgradu policije, brzo su uklonjeni, prije nego je izašao.


Sada mu policija, kako kaže, ništa ne stavlja na teret, osim prekršajnog naloga za remećenja javnog reda i mira. Od krivične prijave za vrijeđanje policajca su odustali, jer nisu imali dokaza za to i jer Sijah to, kako sam tvrdi, nije radio ni u jednom trenutku, a i u policiji je insistirao na tome.


Te noći je uhapšeno petero ljudi, od kojih je četvero zadobilo fizičke povrede koje su nastale usljed stavljanja lisica, od lomljenja lakta do modrica. Nakon hapšenja i izvještavanja medija o tome, MUP Kantona Sarajevo (www.mup.ks.gov.ba)  je objavio saopštenje za javnost u kojem je, između ostalog, stajalo da je "nakon evakuacija osoba iz zgrada Institucija BiH na ulici ostalo 50-tak osoba koji su, shvativši da je izvršena evakuacija, počeli negodovati i narušavati javni red i mir vikom, galamom i omalovažavanjem ovlaštenih službenih lica."


- Nakon toga policijski službenici su izdali naredbu da prestanu sa takvim ponašanjem i da se mirno raziđu. Veći dio, oko 30 protestanata, je postupilo po naredbi i počeli su se udaljavati sa lica mjesta, dok je manja grupa, oko dvadesetak osoba, većinom u alkoholisanom stanju, počela negodovati, kako prema onim koji su napuštali plato, tako i prema policijskim službenicima. Došlo je i do fizičkog konflikta između ove dvije skupine, te su policijski službenici, u cilju sprečavanja sukoba, ograničenom intervencijom takozvanim poretkom, bez upotrebe sile, iste potisnuli sa platoa i ponovo izdali naredbu da učesnici prestanu sa narušavanjem javnog reda i mira. Manji broj učesnika je na ovu naredbu reagovao bacanjem flaša i drugih predmeta na policijske službenike. Ovom prilikom, a u skladu sa članom 8. Zakona o prekršajima F BiH, zbog narušavanja javnog reda i mira, te nepostupanja po naredbi ovlaštenih službenih osoba, slobode su lišeni: B.B. iz Sarajeva, J.I.J. iz Sarajeva, S.A. iz Sarajeva, Š.Đ. iz Sarajeva, S.D. iz Sarajeva... - saopštila je policija.


U saopštenju stoji i da su kod ovih hapšenja korištena sredstva vezivanja (lisice) i da su dvije osobe pregledane u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, te da je jedna od njih dobila potrebnu pomoć.

 


Kad se sila primjenjuje


 

Uhapšene osobe koje su tokom i nakon hapšenja dobile fizičke povrede će zastupati advokat Zlatko Terzić.


On podsjeća da tokom protesta pred zgradom institucija BiH nije bilo incidenata, osim onog u kom je član obezbjeđenja predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevande napao jednog od demonstranata, te da nije bilo razloga da policija primjenjuje silu.


- Nije bilo nikakvih razloga ili naznaka da bi moglo doći do incidenta i razlog za ovakvo postupanje policije za sada nije jasan. Policija ima ovlaštenja da uhapsi ljude za koje smatra da predstvaljaju potencijalnu opasnost ili da su počinili krivično djelo ili se spremaju da ga počine, ali postoje standardi i propisan je način na koji se to radi, pravila za postupanje prema licima koja su lišena slobode, kako tokom hapšenja, tako i prilikom sprovođenja u policiju i saslušanja u zgradi policije. U ovom slučaju ovih četvero uhapšenih ljudi su iz zgrade policije izašli sa fizičkim povredama i tvrde, a imaju i dokaze za to, da su maltretirani i fizički i psihički. Po svim zakonskim standardima takvo što je nedopustivo i ne smije se dogoditi - kaže Terzić.


Njegov cilj je, tvrdi, da dođe do isitne, ali kaže i da je minimu koji očekuje to da se policija i ministar unutrašnjih poslova izvine za ovakvo ponašanje policije što, opet, neće isključiti dalje postupke u utvrđivanju istine i činjenica.


Nezvanično saznajemo da je policija pokrenula interne postupke protiv svojih uposlenika koje su uhapšeni tokom saslušanja identifikovali kao osobe koje su ih vrijeđale, pljuvale, udarale...


Ponašanje policije je definisano Zakonom o krivičnom postupku FBiH, Zakon o policijskim službenicima u FBiH i internim pravilnikom o unutrašnjoj kontroli i disciplinskom postupku, a nadzor nad radom policije provodi i Ured za žalbe građana na rad policijskih službenika.


U Zakonu o policijskim službenicima u FBiH, u članu 27 koji se zove Uvjeti za upotrebu sile, stoji da "policijski službenik može upotrijebiti silu samo kada je to prijeko potrebno i isključivo u mjeri potrebnoj radi ostvarenja zakonitog cilja; ukoliko nije drugačije određeno ovim Zakonom, sredstva prisile, kao što su fizička sila uključujući borilačke vještine, palica, sredstva za vezivanje, uređaj za prisilno zaustavljanje osoba ili vozila, hemijska sredstva, vatreno oružje, službeni psi, vodeni topovi, specijalna vozila, specijalne vrste oružja i eksplozivne naprave, mogu se upotrijebiti kada je to potrebno za zaštitu ljudskih života, odbijanje napada, savladavanje otpora, te sprečavanje bijega; Prije upotrebe bilo kojeg sredstva prisile policijski službenik dat će upozorenje, osim ako bi to moglo ugroziti sigurnost policijskog službenika ili druge osobe ili bi bilo očigledno neprimjereno ili besmisleno u datim okolnostima. Detaljnije propise o upotrebi sile donosi ministar na prijedlog rukovodioca."


Podsjećanja radi, osim tužbi ili krivičnih prijava nadležnim sudovima i tužilaštvima, osoba koja se nađe u situaciji da bude žrtva primjene sile ili neprofesionalnog ponašanja javnih i/ili državnih službenika može se obratiti instituciji u kojoj ta ili te osobe rade, Ombudsmenima BiH, Fondaciji Cure, Vašim pravima ili sličnoj nevladinoj organizaciji, a u slučaju da je riječ o policajcima koji se ponašaja nedostojno svoje službe, povjerenja i ovlasti koje imaju, pojedinke i pojedinci se mogu obratiti Uredu za žalbe građana na rad policijskih službenika u policijskim tijelima za nivo vlasti na kom se desio incident (BiH, FBiH ili kantona) i koji djeluju kao nezavisna tijela.


Ilustracije radi, tokom 2012. godine Uredu za žalbe u Kantonu Sarajevo se obratilo 450 građana i građanki, a Ured je za 107 žalbi našao da su osnovane.


- Građani ili građanke svoje žalbe mogu podnijeti Odjeljenju za unutrašnju kontrolu MUP-a Kantona Sarajevo ili bilo kojoj drugoj organizacionoj jedinici, odnosno policijskoj stanici, pismeno, usmeno, elektronski i putem sandučića za žalbe građana. Ured za pritužbe na svojim redovnim sjednicama razmatra sve žalbe i preduzima odgovarajuće mjere po svakoj od njih i Odjeljenje za unutrašnju kontrolu obavještava koje mjere treba poduzeti - pišu iz Ureda za žalbe i pojašnjavaju da je u svakoj organizacionoj jedinici ili policijskoj upravi moguće dobiti objašnjenje kako podnijeti pritužbu ili žalbu.



NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

Trenutno nema dostupnih novosti iz odabrane rubrike.