Enver Begović

Iz Arhiva START-a: Opština me šalje po socijalnu pomoć!

19.08.2016

Pišu: Rubina Čengić i Zdravko Čupović


Nakon 40 godina rada u GP Bosna d.d. iz Sarajeva, u aprilu 2012. godine Enver Begović je dobio rješenje za penziju od direktora preduzeća, ali ne i od Zavoda PIO/MIO FBiH, pa samim tim ni penziju, jer mu preduzeće nije platilo penziono osigiranje za više od 11 godina. To je, preračunato u novac, oko 20.000 KM, bez kamata.


Nezgodno je to



Begović se više puta obraćao direktoru i računovodstvu u preduzeću i svaki put su mu rekli da nemaju novca ili da nije trenutak i da nemaju prostora. Vidio je oglas da prodaju dio imovine preduzeća i izgrađene stanove, pa se nada da bi možda od tog novca mogli izmiriti dugove radnicima.

Ako se to ne desi, Begović ne zna više kome da se obrati, jer sada ne zna ni ko su vlasnici preduzeća, a pribojava se i mogućeg stečaja. Priča da mu svašta pada na pamet: i da direktora uhvati za vrat i da mu zaplijeni automobil, ali da bi se teško odlučio da tuži preduzeće u kom je radio 40 godina, stekao sve što ima i iškolovao djecu.

Išao je Enver Begović u više nevladinih organizacija tražeći savjet, podršku ili pomoć i nadu je našao u Helsinškom komitetu za ljudska prava u BiH u kojem su uvidom u dokumentaciju utvrdili da mu doprinosi nisu plaćeni od 1992. do 1995. godine i od 2004. do donošenja rješenja o penzionisanju. Njegovu i sličen situaicje pojašnjava Božana Kordić iz pravne službe Helsinškog komiteta.

 

 

U Savezu samostalnih sindikata BiH (http://www.sssbih.com.ba) kažu da se Begović trebao obratiti sindikatu u preduzeću čim je prvi put vidio da mu penziono nije plaćeno.

- Po našim podacima, u FBiH više od 50.000 ljudi ima neuvezan staž. Procjene o tome koliki je ukupan dug penzionom fondu su različite, od 450 miliona KM, koliko je naša procjena, do milijardu KM, koliko tvrde u Zavodu. Mi nemamo podatak o tome koliko je ljudi koji imaju preduslove za penziju a ne uživaju je zbog neplaćenog penzionog osiguranja, ali znam za mnogo pojedinačnih slučajeva poput četrdesetak radnika Željezare iz Vareša. Oni su danima štrajkovali glađu ispred vlade Ze-Do kantona još kada je Nedžad Branković bio premijer FBiH i mislim da su do sada samo neki od njih riješili svoj status. Mislim da imamo prilično nelogičnu situaciju da na jednoj strani vlast usvaja zakon o povoljnijem penzionisanju, a na drugoj strani imamo hiljade ljudi iz realne proizvodnje koji ne mogu otići u penziju sa 40 godina radnog staža - priča predsjednik Saveza Ismet Bajramović.

Jedna radna grupa pripema zakon o uvezivanju staža, ali se Bajramović pribojava da će on teško biti usvojen iako bi bilo dragocjeno da se zakonom reguliše da taj dug mora biti izmiren.

U Zavodu PIO/MIO FBiH (http://www.fzmiopio.ba)  nemaju pouzdane podatke koliko ljudi u FBiH ima uslove za penziju, ali je ne prima jer im preduzeće, dok su radili, nije plaćalo penziono osiguranje. Zavod, naime, rješenje za penizonisanje izdaje tek onda kada su izmirena sva dugovanja.

- Po našoj evidenciji koja nije potpuna jer neki zaposleni nikada nisu prijavljeni kod nas, dug za neuplaćene doprinose do kraja 2010. godine iznosio je 1,1 milijardu KM, a po podacima koje je Vlada FBiH prikupila putem Javnog poziva za evidenciju registriranog radnog staža za koji nisu uplaćeni doprinosi, taj dug je, na osnovu prijava 17.588 fizičkih i 807 pravnih osoba, 373,6 miliona KM, što je svakako daleko od procijenjenog stvarnog duga. Dugovanja nastala nakon 2010. godine evidentira Poreska uprava FBiH sukladno Zakonu o jedinstvenom sustavu registracije, kontrole i naplate doprinosa - kaže glasnogovornik Zavoda PIO/MIO FBiH Tomislav Kvesić.

 

Gdje će ako ih otpuste?

 

Po podacima Poreske uprave FBiH (http://www.pufbih.ba), koji se stalno mijenjaju, oko 1.800 preduzeća za doprinose i poreze duguje ukupno oko 1,44 milijardi KM. Među njima je i GP Bosna sa oko 2,4 miliona KM duga.

S penzijom ili bez nje, dodatni problem za Envera Begovića su i zdravstveno osiguranje i knjižica, jer bez penzije i bez zdravstvenog osiguranja nema ni odlaska kod ljekara, a on ima dijabetes i svakog dana mora dobiti inzulin. Sreća je, kaže, što prima male doze inzulina, pa ono što je dobio prije dvije godine kada je bio u bolnici još uvijek razgađa, ali napominje da ni to neće trajati još dugo. Jedna doza lijeka košta 156 KM.

Tražeći neko rješenje obraćao se i opštini Centar u kojoj živi.

 

 

U GP Bosna (www.gpbosna.ba) direktor Uglješa Kisić potvrđuje da postoji dug radnicima i da ih za sada ima osam koji su dobili rješenje za penziju, ali je nisu počeli primati.

- Dug radnicima po osnovu osiguranja postoji i to nije tajna, a plan je da to riješimo reinvestiranjem, odnosno prodajom dijela imovine i već na tome radimo. Ovi koji čekaju penziju su nam prvi na redu. Situacija je, na žalost, takva kakva je. Već neko vrijeme nema investicija, mi smo stara firma sa starom radničkom klasom. Od 250 zaposlenih imamo 100 invalida sa 40 postotnom invalidnošću i to nam godišnje pravi gubitak od oko dva miliona KM, ali ne mogu te ljude otpustiti jer gdje će onda - kaže Kisić.

Zaposleni u ovom preduzeću su sredinom aprila protestovali s obrazloženjem da platu nisu primili od augusta 2012., da preduzeće samo jednoj banci duguje oko četiri miliona KM, da ne znaju koliko ih je bez uvezanog staža i da desetak radnika duže vrijeme čeka uplatu doprinosa da bi mogli otići u zasluženu penziju. Po dostupnim informacijama, u toku je prodaja imovine ovog preduzeća, 26 duluma zemlje u sarajevskom naselju Briješće. Od tog novca mogli bi, računa se, biti pokriveni svi dugovi, a za 6. maj je zakazana Skupština preduzeća koja bi trebala donijeti ključne odluke za budućnost preduzeća.

Inače, Građevinsko preduzeće Bosna d.d. je dioničko društvo sa oko 260 zaposlenih, cijena jedne dionice na Sarajevskoj berzi (www.sase.ba) je 5,80 KM, ali posljednjih nekoliko godina nema njihovog prometa. GP Bosna je osnovana 1947. i dugo je bila jedna od vodećih građevinskih kompanija u BiH koja je izgradila više od 20.000 stanova i kuća, veliki broj škola, bolnica, hotela, fakulteta, poslovnih i javnih objekata, sportskih i olimpijskih objekata, industrijskih i objekata za specijalne namjene, cesta, pruga, tunela...

Aktuelni dioničari su ZIF MI-GROUP iz Sarajeva sa 24,99 posto, ZIF BIG Investiciona grupa iz Sarajeva sa 17,69, ZIF EUROFOND-1 iz Tuzle sa 16,09, DZS DD sa 11,79, Raiffeisen BANK d.d. sa 11,35, Mustafa Ibišević sa 6,76, VINCENT S.A. HOLDING sa 6,39, Prevoz radnika Kreka d.d. iz Tuzle sa 1,31, Niko Zovkić sa 0,45 i NLB Banka d.d. iz Tuzle sa 0,44 posto vlasništva kapitala.

Upravu preduzeća čine generalni direktor Kisić, te Erol Džebo kao predsjednik Upravnog odbora čiji članovi su Anis Aganović, Milan Šešelj, Aida Kapetanović i Džafer Prevljak.

*

Enver Begović je penziju počeo primati 2015. Godine.

 

(Priča je dio projekta koji je finansiran sredstvima Ambasade SAD u BiH. Stavovi izneseni u tekstu nisu stavovi Ambasade)



NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

Trenutno nema dostupnih novosti iz odabrane rubrike.