farma

Mali farmer iz Zavidovića: Prvo mlijeko naše magarice otišlo je jednoj bolesnoj bebi

20.07.2016
20.07.2016.

Krenuli su od nule i za dvije i po  godine izgradili samoodrživ biznis. Mladi ALEN JUSUPOVIĆ i njegova porodica danas imaju 17 magaraca, 11 odraslih i šest puladi. Prodaju mlijeko, prave balzame za usne-po Alenovoj recepturi, a planiraju još mnogo toga. A sve je krenulo od njegove ideje da napravi farmu magaraca i nagrade koju je za nju dobio 

Piše: Rubina Čengić

Cecini su Cica, Lana i Una; Ministarkin je Medo, Boni je rodila Moni, Mica Cigu, Micka Mašu, Gara Ugu i Sirku, a Milka Milkana. Slatko, zar ne?
E to su magarci iz Zavidovića sa farme "Mali farmer" sa koje magareće mlijeko odlazi u cijeli svijet. 

- Čini mi se da započinjem pisati najljepšu životnu priču, zavidovićku bajku. Počeci su bili jako teški jer smo bili bez znanja i iskustva, bez novca, bez savjeta struke, bez literature, bez objekata za životinje... - bez ičeg. Danas je, nakon skoro četiri  godine ovog neobičnog biznisa,  puno lakše jer  imamo puno toga što na samom početku nismo imali. Naše mlijeko je stiglo do Kanade, Švedske i drugih udaljenih mjesta, a u BiH smo došli u gotovo svako mjesto  – priča Alen Jusupović, osnivač farme "Mali farmer".

Dobra volja i jedinstvena porodica

Sve je počelo kada su Univerzitet u Sarajevu, Američke agencije za međunarodni razvoj ( USAID)  i Centar za istraživanje i studije- GEA u Banjoj Luci organizovali takmičenje pod nazivom " Imam ideju". Prvo su organizirali obuku za izradu biznis-plana, pa razradu ideje, pa odbranu te ideje pred komisijom. Alen je  tada bio na početku magistarskog studija na Poljoprivrednom fakultetu nakon što je dodiplomski završio na sarajevskoj Ekonomiji. Na ideji proizvodnje sokova od zove i drugog voća radio je sa  drugom ali kad je drug odustao, počeo je sam raditi- sada  na ideji za farmu magaraca.   

- Nisam ništa o tome znao, nego sam nešto čitao jer ovakvih farmi ima u Srbiji i Hrvatskoj.  Inače obožavam prirodu i sve što je vezano za nju i stalno nešto čitam, istražujem... Pred odbranu ideje pred komisijom sam pozvao deset drugara s fakulteta da me ispituju baš sve što im padne na pamet. Kada sam došao pred komisiju – nije bilo pitanja koje već nisam čuo. Kasnije, kada je posao krenuo, ljudi iz komisije su mi rekli da uopšte nisu vjerovali u moju ideju, ali da sam je tako srčano branio da su ocijenili da je šteta da mi ne pomognu – priča Alen. Nagrada za ideju  je bila 5.400 KM i to je bio početni kapital za Alenov  biznis koji je sada imao jasno zacrtane pravce rasta i razvoja. No, nije sve teklo po planu. Alen nam priča da je u trenutku kada je dobio novac od nagrade za početak biznisa njegova porodica bila  bez posla i novca, živjeli su od mamine penzije koja je bila oko 300 KM . Novac od nagrade nestao je za tren- za neke trenutne potrebe i vraćanje dugova.

-  Uspjeli smo kupiti jednu magaricu i niša više- kaže Alen. Sada su Jusupovići imali  jednu magaricu, bili bez novca i bez ikakvog znanja o onom što je Alen  zamislio. 

 - Ali imali smo dobru volju i kao porodica bili zaista jedinstveni. Magarica koju smo kupili je rodila mlado 15-ak dana nakon što je došla kod nas, na našoj livadi smo postavili šator, imali smo psa i mama se često šalila i pitala da li mi čuvamo psa ili pas čuva nas. Tada smo, s tim mladim magarencetom, prve pare zaradili od jahanja jer su dolazili ljudi da vide šta mi tu radimo, a djeca su molila da jašu- prisjeća se Alen. Tako su  zarađivali po 10-tak KM dnevno i to je bio sav novac koji su imali za život. Kasnije su uzeli još dva magarca na odgođeno plaćanje, a Alen kaže da su u to doba i  mediji  počeli da ih  posjećuju, da su imali ozbiljnu podršku, ali da u početku nije bilo drugog prihoda nego od tog jahanja njihove magarice. No, djeca koja su dolazila  stalno su propitivala hoće li imati i konja . Alen je tada odlučio-  nabaviće i konja! 

-  U to doba ja dobijem stipendiju i kupimo jednog trkaćeg konja koji je bio u penziji  i to bude bum- počnemo zarađivati po 200 KM dnevno! Osjetili mi pare, dobro nam ide, kupili sijeno za zimu, ali nema mlijeka –  priča Alen.
 Prvo mijeko je otišlo jednoj bolesnoj bebi. 

- Kako nas je bilo u medijima, javila nam se jedna žena čija beba je bila bolesna i zamolila za mlijeko. U to doba mi još ne muzemo, pa mama odluči da proba i tako izmuzemo prvo mlijeko. Mlijeko se praktično krade od ždrijebeta koje sisa i šest do devet mjeseci. Prva tri mjeseca se mlijeko ne smije uzimati od mame jer je mladunčetu neophodno, ali nakon tri mjeseca mu dajemo po malo kukuruza, zobi i druge hrane da mi možemo uzeti mlijeko. Magarica daje oko pola litra mlijeka dnevno i ima dijelova godine kada mlijeka nema uopšte ali, nema tu pravila – priča nam Alen i pojašnjava da magarica mlado nosi oko 12 mjeseci, da nakon poroda u parenje ulazi tek nakon godinu dana i da u 99 posto slučajeva oždrijebi jedno mlado. 


Alen kao vlasnik Nivee


Mlijeko se prodaje u pakovanjima po jedan decilitar kao lijek koji se uzima samo 5 do 10 dana.

- Čim pomuzemo, mlijeko cijedimo kroz sterilnu gazu, sipamo u bočice od po jedan decilitar , zatvaramo ih i šaljemo odmah kupcu- osim ako neko želi veću količinu. Tada zamrzavamo  jer mlijeko može biti svježe do tri dana. Na području BiH ga šaljemo autobuskim linijama u frižiderima i stiže brže nego da ide brzom poštom, ai jefitniji je. Mi plaćamo vozaču za prevoz mlijeka i toje simbolična naknada, a kupac plati vozaču da nama donese novac. Svi se raduju  – smješka se Alen i kaže da su dobacili do Švedske, Francuske, Kanade...  Sa kupcima komunicira telefonom i preko internet i fejsbuk stranice i tvrdi da svakog kupca zna po imenu i prezimenu i bolesti zbog koje je kupovao mlijeko. Ovo mlijeko se kao lijek pije protiv plućnih bolesti, bronhitisa, astme, kašlja hripavca i slično, ali i za jačanje imuniteta i kod problema sa crijevima. 

Alen nam pojašnjava  da jeste tačno da  cijela litra mlijeka  košta 100 KM, ali da se to treba posmatrati ovako: 

- Mi mlijeko prodajemo isključivo kao lijek. Ako znate da ga je potrebno piti 5-10 dana jednom ili dva puta godišnje, sa cijenom do 10 KM za decilitar  govorimo o cifri od nekih 100 KM na godišnjem nivou za prirodni lijek. To nije skupo. Ljudi imaju sliku da se mlijeko prodaje u litrama, ali to nije tačno. Mi  mlijeko pakujemo u bočice od  jedan decilitar  što je dnevna doza koja se koristi, ovisno o potrebi i težini bolesti.  Zbog te cijene, ali i sastava mlijeka, ono se ne prerađuje, pa tako ne pravimo sir ili druge prerađevine jer je tehnologija i receptura jako teška. Za jedan kilogram sira potrebno je 26 litara mlijeka, tako bar kažu ljudi koji ga prave – pojašnjava  Alen. Naglašava da za sada nema ozbiljnih analiza o rezultatima liječenja, ali da se niko ko je probao ne žali da mu se stanje pogoršalo.

Trenutno na Malom farmeru  živi 17 magaraca, 11 odraslih i šest ždrijebadi. 
Mama Sakiba  i tata Hajro rade puno radno vrijeme, brat Adnan studira veterinu u Sarajevu, Alen radi  u jednoj privatnoj firmi u Sarajevu i tokom sedmice pomaže oko distribucije, a zadužen je i za promociju.

 - Sastavimo sav novac koji zaradimo i povlačimo za šta treba.  Sada smo samoodrživi, sami se reprodukujemo, a najvažnije  nam je da mijenjamo mužjake  jer ih moramo imati koliko i ženki. Ako imamo višak mužjaka - postaju agresivni – pojašnjava Alen. 

Osim što prave planove da na farmi naprave mali restoran sa domaćom hranom: mesom, krompirom, jajima, purom, čajevima, sokovima od zove i drugog bilja, voća i povrća, na farmi "Mali farmer " proizvode balzam za usne, sapun, kreme i mlijeko za tijelo na bazi magarećeg mlijeka, a u pripremi je i proizvodnja stik-dezodoransa. 

- Počeli smo s tim balzamom za usne. Čitao sam neki "Bakin kuhar", jednu ogromnu staru knjigu recepata i tu vidim recept za balzam. Pomislim da i ja mogu to napraviti od našeg mlijeka. Uzmem med i mlijeko i napravim u našoj kuhinji sa onim čime raspolaže svaka kuhinja- probam i vidim da je odličan. Sam sam napravio i ambalažu iako je to kod nas teško jer ne možete naći kutijice, tegle... Sve je dosta komplikovano jer  nemate te prateće servise, ali opet se sve nekako riješi. Kada sam napravio i naljepnicu za tu kutiju – obična bezvezna mala bijela kutija je postala dio mog sna. Osjećao sam se kao da sam postao vlasnik Nivee ili ne znam čega već. Dakle ni iz čega sam napravio dodatnu vrijednost i to vlastitim rukama –  ponosno ističe Alen i naglašava da za sada sve sirovine obezbjeđuju sami osim ambalaže i voska koji kupuju u veledrogerijma i kod pčelara.

Ono što im je za sada veliki problem jeste to što nema literature  i drugih koji se bave istim poslom da bi mogli razmjeniti iskustva. 

- Literatura je zaista oskudna, iskustva također, struka nema nekih informacija o magarcima tako da najvećem dijelom učimo iz vlastitih iskustava. Ovo je zaista pionirski projekat koji iziskuje puno truda, strpljenja, zalaganja, odricanja i naravno ljubavi. Znam da u Italiji postoje velike farme magaraca, ima ih i u  Grčkoj, a u okruženju imamo 10-ak farmi u Hrvatskoj i nekoliko u Srbiji.  Plan je da odemo kod njih da vidimo kako i šta oni rade. Sada istražujemo koji je to optimum za broj magaraca da bi imali maksimalan prinos jer možete imati previše grla i da to ne podržava proizvodnju mlijeka  – kaže Alen.

Za magareće mlijeko nema ni standard koji reguliše njegovu kvalitetu , ali su Jusupovići testirali mikrobiološki kvalitet i sada, kako kaže, prirodno postavljaju kao svoj standard.

Inače magarci i mlijeko nisu u programu poticaja za razvoj poljoprivrede u bilo kom programu niti na jednom nivou vlasti, pa su Jusupovići sa svojim biznisom prepušteni sami sebi. 



Gradićemo vlastiti rod

Jedna od Alenovih ideja je osnivanje referentne farme. 
- Sada razmišljamo o uvozu kvalitetnog grla iz Hrvatske jer oni brinu o tome i uspostavljaju rodove- sada imaju istarskog koji je veliki, dalmatinskog magarca koji je mnogo mali i primorsko-dinarski tip magarca. Kod nas to niko ne radi. Ja sam svoje magarce htio da čipujem kao što krave imaju markice. Odem kod veterinara, on mi kaže da stavim markice, ja to platim i tražim neki dokument za to, a on mi kaže da to ne postoji. Zbog toga je moja ideja da osnujem referentnu farmu i da mi polako gradimo vlastiti rod – kaže Alen. 




NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

um
U Bosni sutra umjereno oblačno, u Hercegovini sunčano
21.07.2017

U Bosni će sutra biti malo do umjereno oblačno vrijeme, a u Hercegovini sunčano uz malu oblačnost. Tokom dana, postupno povećanje oblačnosti.

cv
Na Čvrsnici počela padati kiša što će pomoći u gašenju požara
21.07.2017

Akcija gašenja požara je nastavljena i danas sa snagama koje su i jučer djelovale.

bru
Lokalizovan požar na Trebeviću, nema povrijeđenih
21.07.2017

Požar koji je izbio danas oko 12 sati u ugostiteljskom objektu 'Brus' na planini Trebević je brzom intervencijom vatrogasaca lokalizovan, a nije bilo povrijeđenih osoba.