Lutrija BiH
đapo

Edita Đapo: Ko je najveći zagađivač okoliša, a ko ne poštuje uslove okolišne dozvole?

13.07.2016
Broj stranih turista koji su posjetili BiH u 2015. znatno je povećan u odnosu na prethodnu godinu i prvi put je premašio magični broj od milion posjetilaca u jednoj godini. No, stvarni broj turista, računajući i one čiji boravak nije prijavljen, neuporedivo je veći i, prema nekim procjenama, premašio je broj od 1,6 miliona 



13.07.2016. 
Razgovarala: Rubina Čengić  

Kako biste opisali turističku ponudu FBiH ove sezone? 

- BiH je u prva tri mjeseca 2016. posjetilo 7,8 posto turista više u odnosu na isti period prošle godine. Zabilježeno je 7,1 posto noćenja više nego u prva tri mjeseca 2015. Turisti u našoj zemlji uživaju u turističkoj ponudi koja uključuje kulturno-historijska mjesta, planine, gastronomske specijalitete. Trudimo se da svaka turistička destinacija na teritoriji FBiH postane primamljiva turistima. Sarajevo od početka godine bilježi povećan broj turista i ide ka tome da postane top-destinacija. Tu je i  Neum, kao jedini bh. grad na obali Jadranskog mora. U turističku ponudu uključena su u Tuzlanskom kantonu slana jezera Panonike. Ruralni turizam nudi planinarenje, posmatranje ptica, kampiranje, vožnju kajakom, ribolov, lov, fotografiranje prirode, ronjenje, posjete parkovima i , farmama. FBiH obiluje raznovrsnim pejzažom sa spektakularnim planinama, šumama, rijekama, jezerima, jedinstvenim nacionalnim parkovima. Mnogi dijelovi naše zemlje i prirodne atrakcije pružaju izvrsno okruženje za različite blaže ili teže avanturističke aktivnosti - rijeka Una, Tara, Neretva, Drina... Time naša zemlja iz godine u godinu postaje sve poželjnija turistička destinacija domaćih i stranih turista.


 U BiH 300.000 STRANIH TURISTA


Sve informacije govore da broj posjetilaca raste, ali da kratko ostaju. Kako produžiti boravak turista u BiH? 

- Jedan od trendova u svjetskom turizmu je porast kratkih putovanja, uglavnom prema lako dostupnim gradovima. Različiti povezani faktori su doprinijeli takvom ponašanju putnika: promjene u načinu života, nesigurnost radnih mjesta i nedostatak vremena. Zbog toga ljudi obično biraju one destinacije do kojih se može doći lako i brzo. Iako broj inostranih dolazaka u BiH konstantno raste, u posljednjih deset godina 5-7 posto godišnje, njen udio u okviru zemalja Jugoistočne Evrope je relativno mali. BiH privlači nešto više od 300.000 stranih posjetilaca godišnje što je, naprimjer, samo 0,4 posto od ukupnog broja stranih turista u susjednim zemljama. U Hrvatsku dolazi 9,5 miliona ljudi, u Srbiju 950.000 i Crnu Goru 2,5 miliona stranih turista. BiH ovisi o susjednim tržištima jer više od 50 posto ukupnog broja stranih turista dolazi iz susjednih zemalja. Primjetan je nedostatak pouzdanih statističkih podataka o kretanjima i aktivnostima posjetilaca u BiH, kao i o prihodima ostvarenim u sektoru turizma. Kretanja posjetilaca i njihove aktivnosti nisu redovno statistički praćene. Dugoročno, cilj je u brediranju naše zemlje kao jedinstvene turističke destinacije s izgrađenom turističkom infrastrukturom, zemlje kao spoja ekologiju, kulture, tradicije, inovativnosti i avanture, gdje turisti iz cijelog svijeta treba da dolaze zbog  jedinstvene prirodne, kulturne i historijske znamenitosti. BiH mora ponuditi paket turističkih usluga koji će turistu koji dođe u našu zemlju zadržati pet-šest dana. Ovdje je bitna saradnja turističkih subjekata i povezivanje različitih regija kako bi, naprimjer, turista u Hercegovini dobio posjetu Mostaru, Međugorju, Vjetrenici, Konjicu, Hutovom Blatu... 

Svake godine broj turista je sve veći, ali prihod ne raste istom dinamikom. Zašto je tako? Ako se uporedimo sa drugim sličnim zemljama ili gradovima, poput Praga, Budimpšete i slično, kod njih je prihod mnogo veći. 

- Broj stranih turista koji su posjetili BiH u 2015. znatno je povećan u odnosu na prethodnu godinu i prvi put je premašio magični broj od milion u jednoj godini. No, stvarni broj turista, računajući i one čiji boravak nije prijavljen, neuporedivo je veći i, prema nekim procjenama, premašio je broj od 1,6 miliona. Zbog rasprostranjene sive ekonomije nije moguće precizno utvrditi ukupni prihod ostvaren od turizma, a procjenjuje se na više od dvije milijarde KM godišnje, računajući i prihod ostvaren u sivoj zoni.


DVA MILIONA KM ZA RAZVOJ TURIZMA


Koliko sarađujete sa nevladinim sektorom? Prema dostupnim informacijama, nevladin sektor je, recimo u Jajcu, napravio bum!  

- Sarađujemo kroz sastanke, upite, dajemo im smjernice ukoliko se obrate Ministarstvu. Osnovna saradnja se ogledala kroz transfere za razvoj turizma koje dodjeljujemo kroz javni poziv na koji mogu aplicirati i dobiti određena novčana sredstva za projekte koje kandidiraju.

Koliko Vlada FBiH ili Ministarstvo uopšte mogu ulagati u razvoj turizma? 

- Ministarstvo ima male mogućnosti ulaganja u razvoj turizma. Uglavnom se to vrši putem transfera za razvoj turizma, koji se dodjeljuju svake budžetske godine odabranim programima koji pristignu na javne pozive. Zbog toga je važno privući strane investicije, koristiti IPA-fondove i razvijati javno-privatno partnerstvo kako bi se povećala ulaganja u razvoj turizma. Razvoj podrazumijeva velika investiciona ulaganja, a time i brže zapošljavanje. Boljim organiziranjem naša zemlja bi zasigurno postala atraktivnije mjesto za ulagače. Vlada FBiH, kroz strateške projekte za ekonomski razvoj BiH, planirala je putem međunarodnih kreditora investirati u četiri turistička objekta u FBiH ukupno 305 miliona KM. U planu je u Sarajevu izgradnja tržnog centra - kompleksa Korea, hotela Skenderija i obnova hotela Igman, u Mostaru planirana obnova hotela „Neretva“. Ovi projekti su i dio plana Ministarstva turizma i okoliša koji će znatno ojačati turističke kapacitete. Oni omogućavaju pokretanje velikih javnih i infrastrukturnih projekata i radova, te otvaranje novih radnih mjesta.

Koliko ste, recimo, uložili 2015. godine, a koliko ove? 

- U 2015. Ministarstvo nije realiziralo transfer za razvoj turizma u iznosu od miliona KM zbog poznatih događanja u radu Vlade FBiH, a transfer za razvoj turizma u 2016. iznosit će dva miliona KM. Ministarstvo je u fazi odabira programa i izrade kriterija po kojima će se dodjeljivati ova sredstva.

Sa terena ima primjedbi da su kriteriji za grantove nedovoljno konkretni, da grantovi kasne... Može li se to unaprijediti i kako? 

- Ministarstvo radi na analizi prethodno dodijeljenih sredstava i rezultata njihove realizacije, smjernica revizije i povratnih informacija od aplikanata, a sve u cilju unapređenja i uređenja ove oblasti. Nažalost, FBiH nema strategiju razvoja turizma koja bi dala smjernice za ulaganja u dugoročni rast i razvoj turističkog sektora. 

Kako unaprijediti i ujednačiti kategorizaciju objekata u kojima borave i koje posjećuju turisti? 

- Ministarstvo kategorizira ugostiteljske objekte na osnovu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti iz 2009. godine i 16 podzakonskih akata, kao i elemenata o kategorizaciji koji su za svaki objekat utvrđeni i objavljeni na web-stranici Ministarstva. Kategorizacija je unaprijeđena i ujednačena sa zemljama iz okruženja, ali problem su objekti koji nemaju kategorizaciju i rade na crno, a sami stavljaju zvjezdice i promoviraju se putem društvenih mreža. Potrebno je pojačati inspekcijski nadzor nad radom ugostiteljskih objekata, posebno onih koji se razvrstavaju u kategorije koje im nisu doznačene niti primjerene. U toku su pripreme za izradu radne verzije zakona o ugostiteljskoj djelatnosti i poseban akcenat ćemo staviti na smanjenje rada na crno, pojačane kaznene odredbe i harmonizaciju propisa od lokalnog, kantonalnog do federalnog nivoa, kao i sa propisima Ministarstva iz Republike Srpske.


USKORO ZAKON O TURIZMU


Kako unaprijediti educiranost zaposlenih u turizmu?

- Edukaciju stručnog osoblja treba organizovati po normama EU imajući u vidu da unutrašnje tržište EU obuhvata područje bez granica koje podrazumijeva slobodu kretanja roba, osoba, usluga i kapitala, što znači slobodu pružanja turističkih usluga. Sada je EU, recimo, izjednačila obrazovanje vodiča na način koji je prihvaćen širom Evrope. Vodičku službu ćemo urediti prema novom zakonu o turizmu FBiH, koji je u pripremi, ali imajući u vidu i norme EU.

Šta od zakona nedostaje da zakonski okvir vezan za turizam bude potpun?

- Ministarstvo u svojim programima i planovima rada  priprema donošenje novog zakona o turizmu u FBiH. Njime će se urediti finansiranje turizma i poticajne mjere, uslovi i način obavljanja turističke djelatnosti, turističke agencije, vodiči... Zakon o boravišnoj taksi u FBiH, koji uređuje obavezu plaćanja i visinu boravišne takse, potom zakon o ugostiteljskoj djelatnosti. Aktivno prisustvo države se pokazuje kao najbolja garancija za privlačenje investicija, jednako u mjesta sa razvijenim turizmom i u mjestima u kojima se tek stvaraju osnove za razvoj turizma.

Ima li saradnje među entitetima i u čemu se ogleda, da li je moguće unaprijediti je?  

- Da, postoji saradnja između entitetskih ministarstava. Ogleda se u razmjeni iskustava u izradi propisa iz oblasti turizma i okoliša kako bi se  poboljašli i harmonizirali sa direktivama EU. Imamo i sastanke radne grupe za turizam na čelu sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u kojoj naša ministarstva imaju stalne članove. Saradnja se ogleda i kroz projekte koje finansiraju donatori. 

BiH i entiteti u ovom trenutku nemaju strategiju za razvoj turizma. Da li će je uskoro biti i ko će raditi na njoj? 

- Strategija razvoja turizma FBiH za period 2008-2010 je bila izrađena, ali je izvršna vlast nije usvojila. Za očekivati je da će u narednom periodu strategija biti usvojena. Novi zakon o turizmu u FBiH predviđa donošenje važnih planskih dokumenata, a jedan od njih je i strategija razvoja turizma za teritoriju FBiH. Strategijom će se biti određeni srednjoročni ciljevi planiranja i razvoja turizma u skladu s ukupnim ekonomskim, socijalnim, ekološkim i kulturno-historijskim razvojem. 


SUVENIRI


Govori se kako BiH nema autohtone suvenire. Da li je to pitanje tržišta i maštovitosti pojedinca ili bi institucije trebale reagovati? 

- BiH ima autohtone suvenire koje izrađuju naše vrijedne zanatlije kao čuvari naših starih zanata, recimo na Baščaršiji u Sarajevu koja je ostala jedno od malobrojnih mjesta na kojem se još mogu vidjeti radnje sa starim zanatima i suvenirima. Mnogi zanati su odavno izumrli, a rijetke zanatlije i udruženja za zaštitu nasljeđa bore se da ovo malo što je ostalo ne padne u zaborav. Zato moramo pomogati male proizvođače, zanatlije, udruženja mladih, udruženja žena... Izrada suvenira može biti isplativa, ali je neophodna pomoć države bez čije akcije ništa nije moguće. Država mora imati više osjećaja za nešto što je tradicija i suvenir jer turizam u BiH je u stalnom porastu i to zahtijeva razvoj tržišta i promovisanje suvenira proizvedenih u BiH, te jačanje njihove pozicije na tržištu, kao i pružanje podrške malim proizvođačima i njihovoj zanimljivoj ponudi proizvoda.

Pratite li ankete koje su ranije provodile turističke zajednice među stranim turistima i koliko su primjenjivi i inspirativni rezultati tih anketa?

- Turističke zajednice  nisu bile u obavezi da provode ankete. Radit ćemo na tome kako bismo prikupili kvalitetne statističke podatke sa terena.



 
VIA DINARICA POVEZUJE ŠEST DRŽAVA

Međunarodne organizacije pomažu razvoj turističke ponude u BiH  kroz projekte poput Vinske centre ili Via Dinarika. Kolika je korist od tih projekata? 

- Korist od razvojnih projekata međunarodne zajednice je velika, jer su svi projekti koncipirani tako da budu samoodrživi. Via Dinarica ili platforma za održivi razvoj turizma i lokalni ekonomski rast je razvojni program Ujedinjenih naroda i Agencije za međunarodni razvoj Sjedinjenih Američkih Država. Projekt Via Dinarica prirodno povezuje šest država, među kojima je i BiH. To je koncept razvoja avanturističkog i planinskog turizma koji podrazumijeva planinarenje, biciklizam, rafting, ribolov... BiH ima veliki potencijal zbog prirodnog i kulturno-historijskog naslijeđa. Tim projektom će biti uspostavljen koridor Via Dinarica kao turistički proizvod u vlasništvu zajednice koji nudi održivu egzistenciju širokom spektru subjekata. 



UKIDA SE TURISTIČKA ČLANARINA 

Šta je sa zakonom o turističkim zajednicama, ima li aktivnosti na njegovoj izradi i u kom bi pravcu moglo ići to novo rješenje? 

- Ministarstvo je, u skladu sa ažuriranim akcionim planom za FBiH za realizaciju Reformske agende za BiH, zaduženo je da pripremi i izradi nacrt zakona o turizmu u FBiH. Predloženo je ukidanje turističke članarine. Novim zakonom se uvodi obaveza da se svi subjekti koji obavljaju turističko-ugostiteljsku djelatnost registruju i plaćaju boravišnu taksu. 



ODMOR U NEUMU 

Gdje ćete Vi provesti ljeto? 

- Ostat ću u BiH. Posjetit ću Neum na nekoliko dana i onda obići planine i naša jezera kako bih se upoznala na terenu sa ponudom, a i razgovarala sa turistima koji u tom trenutku budu tamo. 

Koja je Vaša omiljena turistička destinacija u BiH? Trebinje, u kojem ste rođeni, ili neki drugi lokalitet? 

- Teško je razlučiti i odabrati omiljeno mjesto jer cijela BiH nudi atraktivnu prirodu, historijsko-kulturna dobra, gastronomiju, predivna jezera, planine, rijeke. Osjećam se izvrsno u Sarajevu, Mostaru, Bihaću, Tuzli, Neumu, olimpijskim planinama, mada ipak sve počinje i završava u Trebinju.

Šta bi bio vaš omiljeni suvenir iz BiH? Šta biste poklonili prijateljima u drugim državama? Šta kao suvenir poklanjate prilikom zvaničnih susreta? 

- Izdvojila bih naše domaće proizvode kao što su sokovi od ruže, zove, drenjak, sireve, med, zatim drvenu rezbarija iz Konjica, ali i pletene, tkane i heklane rukotvorine kao što su bosanski ćilimi, te tradicionalne zanatske proizvode... 



CRVENE LISTE

BiH je potpisnica međunarodnih akata koji govore o zaštiti prirode u cjelini ili pojedinih biljnih i životinjskih vrsta. Koliko se ti akti poštuju, provode, ko to nadzire i na koji način? 

- BiH poduzima aktivnosti na promicanju nacionalnih politika za očuvanje i zaštitu prirode, te osiguranju zaštite staništa i vrsta divljih životinja i biljaka u planskim i razvojnim politikama. Oba entiteta su usvojila zakone o zaštiti prirode. U FBiH je 2013. donesena Crvena lista ugroženih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva, a u RS 2012. godine Crvena lista zaštićenih vrsta flore i faune. Uredba NATURA 2000 - zaštićena područja u Europi usvojena je u FBiH 2010. i u RS 2011. U periodu 2012-2015. uspješno je implementiran projekat Natura 2000 u BiH u okviru kojeg su definirana 122 područja koja mogu biti obilježena kao lokaliteti Natura 2000. Urađen je vodič kroz tipove staništa u BiH, odabrana tri pilot područja za Natura 2000 - Vranica, Orijen-Bijela Gora i Tišina. 



SPISAK ZAGAĐIVAČA

Ko je najveći zagađivač okoliša, a ko ne poštuje uslove okolišne dozvole? 

- Veći zagađivači u FBiH su Termoelektrana Kakanj i Termoelektrana Tuzla, ArcelorMital Zenica, Aluminij Mostar, Gikil Lukavac, Natron Hayat Maglaj, Sisecam Soda Lukavac, Fabrika cementa Lukavac, Tvornica cementa Kakanj, B.S.I. Jajce. Od većih zagađivača mjere propisane okolišnom dozvolom ne provodi i ne dostavlja izvještaje o mjerenju na način propisan monitoring-planom tvornica GIKIL (Global Ispat Koksna Industrija Lukavac). Osim toga, ova tvornica ne unosi podatke u elektronski Registar o postrojenjima i zgađivanjima koji vodi Ministarstvo.



DIVLJE DEPONIJE

Nevladine organizacije upozoravaju na ilegalne deponije, problem uništavanja otpada!?

- Ovaj problem će se umanjiti povećanjem pokrivenosti komunalnim uslugama svih naseljenih područja kako bi se omogućilo građanima da propisno odlažu otpad. Izgradnja regionalnih centara za upravljanje otpadom, što je strateško opredjeljenje FBiH, značajno doprinosi sanaciji postojećih ilegalnih odlagališta.



KAKO DO DOBRIH PROJEKATA

Da li je moguće unaprijediti rad Fonda za okoliš FBiH i na koji način? 

- Fond za zaštitu okoliša FBiH osnovan je radi prikupljanja i distribucije finansijskih sredstava za zaštitu okoliša na teritoriji FBiH. Započeo je svoju misiju 2010. On ima uspostavljene finansijske mehanizme, dovoljno resursa da kvalitetno obavlja zadatke. Fond prikupljena sredstva raspoređuje putem javnih poziva, gdje se kroz evaluacioni ciklus biraju projekti, te se prikupljena sredstva dodjeljuju odlukom Upravnog odbora Fonda. Pitanje kako doći do dobrih projekata jeste veliki izazov. Na tome će Fond raditi u budućem periodu, između ostalog, tako što će javnosti prezentirati svoju misiju i mogućnosti dobijanja sredstava i slično. U fokusu će biti i pojačan nadzor utroška sredstava i efektivnost realiziranih projekata sredstvima Fonda. Izazov jeste praćenje efektivnosti sredstava koje Fond distribuira kantonima, a to je 70 posto ukupno prikupljenih sredstava. Takođe je, sa ciljem unapređenja rada Fonda, potrebno revidirati postojeće zakonske i podzakonske akte. 



 OTPAD I OPERATORI SISTEMA  

Problem je i pravilnik za ambalažni otpad. Preduzeća koja su radila na tome kažu da praktično moraju prestati postojati. Kako ćete to riješiti?

- Operateri sistema nisu bili ti koji su fizički prikupljali otpad. Oni su bili odgovorni za organizaciju subjekata koji su registrovani da se bave sakupljanjem, transportom i obradom otpada. Prestanak važenja dozvole za operatera sistema ne znači da subjekti koji imaju dozvole za upravljanje otpadom ne mogu i dalje skupljati, transportovati i obrađivati otpad za privredne subjekte, kako su to činili i do sada, samo bez posredništva operatera sistema. U narednom periodu ovo ministarstvo će predložiti određene podzakonske akte kojima će se urediti i način stimulacije skupljača da i dalje obavljaju ovaj posao.



ŠUMSKE STAZE I BOGAZE

Kako spriječiti šumokradice ili legalna šumska preduzeća da uništavaju planinarske staze i turistički atraktivne lokacije? 

- Potrebna je brza akcija, nadzor i kontrola inspekcije na svim nivoima vlasti, u saradnji sa nadležnim institucijama koje su zadužene za očuvanje i zaštitu planinskih staza i turističkih lokacija. Pored nadzora i kontrole, potrebno je primijeniti i određne sankcije kao oblik preventivnih mjera za ovu vrstu prekršaja koju učini pravni subjekt ili fizičko lice.



NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

nov
Novalić: Vlada je provela dvije trećine planiranih reformskih mjera i aktivnosti
23.10.2017

bbi
Uručene nagrade dobitnicima drugog kruga nagradne igre BBI Banke i Mastercarda
23.10.2017

Nagrade otišle u ruke dobitnika iz Livna i Sarajeva

bj
Na planinama se očekuje snijeg
23.10.2017

Prijepodne je u Bosni i Hercegovini bilo oblačno sa kišom u većem dijelu BiH. Na planinama je padao i snijeg.