muzej pčelarstva

Čuvari "medene " istorije Balkana

07.06.2016
Novi Sad, 7.06.2016.



Piše: Mevlida Novalić

Početkom marta, u okviru svoje regionalne turneje, princ od Walesa i vojvotkinja od Cornwalla između ostalih zemalja posjetili su i Srbiju. Vojvotkinja  je bila gošća događaja "Food is great"održanom u Sremskim Karlovcima, na imanju koje već dva vijeka čuva tajne proizvodnje  kvalitetnog meda i vina. 

Nemalo poslije toga, ekipa magazina Start BiH je također u dvodnevnoj posjeti, u organizaciji Fijet Srbija (Fédération Internationale des Journalistes et Ecrivains du Tourisme  ) boravila u Novom Sadu, Sremskim Karlovcima i na već pomenutom  imanju, neobičnom i zanimljivom, ne samo za ovaj kraj i Srbiju, već i za cijeli region.


OTAC MODERNOG PČELARSTVA


Šalu na stranu, u velikoj kući sa autentičnim vojvođanskim konakom, u prostranom dvorištu  sa oko dvije stotine košnica i sačuvanih predmeta koje je nekada koristio djed našeg domaćina, smješten je Muzej pčelarstva i vinski lagum porodice Živanović.  

Kada je riječ o muzeju , sve je započelo  1968. godine nakon što je  Borivoje Živanović odlučio da osnuje  mali porodični muzej, te izložio  razne alate koji se danas rijetko gdje mogu vidjeti, a uz zanimljivu priču posjetiocima ovog muzeja omogućio da bar na trenutak osjete miris voska, polena i propolisa iz minulih vremena. No, priča o pčelama i medu u porodici Živanović  krenula  je mnogo ranije.

Davne 1818. godine, ugledni Karlovčanin, filolog i profesor gimnazije Jovan Živanović, počeo je da se bavi proizvodnjom meda. Mnogi eksponati, dokumenti i knjige pričaju o ovom neobičnom čoveku kojeg s razlogom zovu “ocem modernog pčelarstva ovih krajeva ”. Po završetku škole i gimnazije u Karlovcima, Jovan Živanović odlazi u Beč na  studije i završava slavistiku. 

- Po povratku iz Beča napala ga je tuberkuloza, lijekova  nije bilo i njegov prijatelj dr. Đorđe Matošević mu je savjetovao da ode u prirodu, na čist zrak, gdje će najbezbolnije dočekati kraj svog života . Profesor je imao vinograde  i jedan voćnjak, a onda ga  šumar nagovara da počne sa uzgojem voća i to sa pričom: "Imaš voća i ako nema ko to da opraši neće biti plodova ." Tako on počinje da se bavi pčelarstvom- priča profesorov  praunuk Žarko  koji je nastavio porodičnu tradiciju i danas vodi posao oko muzeja posvećenog  ovom starom zanatu.


AMERIKANKA  , A ŽIVANOVIĆKA


  U staklenim vitrinama su pletare, trne ili vrštare  napravljene od pruća, opletene kombinacijom blata i balege koja je održavala temperaturu u samim košnicama . U to vrijeme najveći problem bio je kako izvaditi med. Pčele su se ubijale najčešće sumporom, dimom, a onda se sače zajedno sa medom  kidalo i muljalo. Pčele  su bile stacionirene na jednom mjestu, prinosi su bili jako mali -tokom jedne  sezone  uzimalo se oko četiri  kilograma meda i to samo jedne vrste. 

Poslije prve godine rada sa pčelama , tuberkuloza nestaje. Profesor Živanović sve pripisuje pčeli  i piše  kako mu je pčela podarila novi život , novu energiju za rad.  Počinje  da se dopisuje sa najvećim pčelarima u Evropi , pa tako, između ostalog, i  sa  poljskim naučnikom Đerzenom, dobija   literaturu od njih, konsultuje se sa njima i dolazi na ideju da napravi prvu modernu košnicu. Ona izgleda kao  kućica, a profesor je, uz objašnjenje da sve novotarije dolaze iz Amerike,  naziva  "amerikanka" . 

- Međutim, narod je nazvao "živanovićka" i tako je ostalo i do danas. To je prva košnica sa pokretnim saćem. Prvi put se koristi ram- identično se i danas radi. Profesor na taj način prelazi na humano pčelarstvo, nema više ubijanja pčele, a ta košnica se lako prenosila s paše na pašu. Tako je  bilo moguće uzeti različite tipove meda tokom jedne sezone- s ponosom priča praunuk Žarko. 

Profesor je svoje znanje želio prenijeti i drugima , želio je  da "zapčelari" cijeli narod , pa je na njegovu incijativu   osnovan predmet pčelarstva na Karlovačkoj bogosloviji. Ideja je bila uspješna, pčelarstvo je predavao punih  26 godina, a  poslije njegove smrti mnogi su sveštenici nastavili da njeguju tu tradiciju pčelarstva kao redovni predmet na Karlovačkoj bogosloviji.
Živanović je imao 350 košnica u svom pčelinjaku, kupovao je  sve što je potrebno za obuke, pokazne mape iz 1875 godine u Beču.... Osnivao je i  prvo udruženje pčelara u Srbiji i to 1899. godine u Rumi . 


KOŠNICA RAVANICA


Živio je 75 godina i, da bi se zahvalio pčeli koja  mu je podarila novi život i novu energiju za rad,  pravi crkvicu košnicu, odnosno kopiju manastira  Ravanica, nadaleko poznatog kao mjesto iscjeljenja za mnoge pacijente i bolesti.  

 Pored pčelarstva Živanovići su čuveni i po svojoj vinariji. Njihova vina se spravljaju od najplemenijitih karlovačkih sorti grožđa poput bermeta, ausbruha i rizlinga. Ova vina  su svojevremeno služena na mnogim evropskim dvorovima. Tako se ovdje, pored raznih vrsta meda, može degustirati i vino vrhunskog kvaliteta.

Priču o grožđu i vinu na imanju Živanović , ali i u ovim krajevima ostavljamo za neki drugi put... 





ČUDESNA ZBIRKA 
košnica.jpg

U prostorijama muzeja mogu se vidjeti i košnice čiji su se oblici mijenjali tokom vremena, fotografije, diplome, panoi koji prikazuju anatomiju pčele, posude u kojima su se pravili i čuvali med i ostali proizvodi. U čudesnoj zbirci, koja broji oko stotinjak predmeta, nalaze se i istresaljka iz 1876. godine, parni topionik za vosak iz 1881.godine, dimilica , i mnogi drugi neobični predmeti za koje vjerovatno niste ni znali da postoje. Najatraktivniji eksponat je svakako košnica u obliku crkvice iz 1880. godine. Ona je godinama ukrašavala veliki pčelinjak Jovana Živanovića, a danas joj je, pošto je veoma stara, sigurnije pod krovom.
 
Pošto stalno pristižu novi predmeti što svjedoče o ljudskom bavljenju pčelama kroz istoriju, u planu je modernizovanje i proširenje stalne izložbene postavke. U ovaj muzej, jedinstven u Srbiji, ali i regiji , pored pčelara, često navraćaju studenti, ali i mnogobrojni turisti. 




NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

podg
Pobjeda: DF odustao od samostalnog organizovanja referenduma
24.03.2017

Opozicioni Demokratski front (DF) zvanično je odustao od inicijative da sam organizuje "narodni referendum" o članstvu Crne Gore u NATO, piše danas podgorička Pobjeda.

kon
Američki senat iduće sedmice odlučuje o članstvu Crne Gore u NATO-u
24.03.2017

McConnell je u Senatu najavio da će se proceduralno glasanje održati u ponedjeljak navečer, što bi trebalo osloboditi put ka konačnoj ratifikaciji kasnije tokom sedmice.

falis
Poznati podržavaju FALIŠ: Budi veći domoljub od Hasanbegovića
22.03.2017

Među prvima su svoje poruke poslali glazbenik i kantautor Mile Kekin – i to nakon što je Hladno pivo prijateljski ustupilo glazbu za službeni spot kampanje, glumica Nina Violić, njen kolega Damir Markovina, te umjetnik Siniša Labrović