muzej pčelarstva

Čuvari "medene " istorije Balkana

07.06.2016
Novi Sad, 7.06.2016.



Piše: Mevlida Novalić

Početkom marta, u okviru svoje regionalne turneje, princ od Walesa i vojvotkinja od Cornwalla između ostalih zemalja posjetili su i Srbiju. Vojvotkinja  je bila gošća događaja "Food is great"održanom u Sremskim Karlovcima, na imanju koje već dva vijeka čuva tajne proizvodnje  kvalitetnog meda i vina. 

Nemalo poslije toga, ekipa magazina Start BiH je također u dvodnevnoj posjeti, u organizaciji Fijet Srbija (Fédération Internationale des Journalistes et Ecrivains du Tourisme  ) boravila u Novom Sadu, Sremskim Karlovcima i na već pomenutom  imanju, neobičnom i zanimljivom, ne samo za ovaj kraj i Srbiju, već i za cijeli region.


OTAC MODERNOG PČELARSTVA


Šalu na stranu, u velikoj kući sa autentičnim vojvođanskim konakom, u prostranom dvorištu  sa oko dvije stotine košnica i sačuvanih predmeta koje je nekada koristio djed našeg domaćina, smješten je Muzej pčelarstva i vinski lagum porodice Živanović.  

Kada je riječ o muzeju , sve je započelo  1968. godine nakon što je  Borivoje Živanović odlučio da osnuje  mali porodični muzej, te izložio  razne alate koji se danas rijetko gdje mogu vidjeti, a uz zanimljivu priču posjetiocima ovog muzeja omogućio da bar na trenutak osjete miris voska, polena i propolisa iz minulih vremena. No, priča o pčelama i medu u porodici Živanović  krenula  je mnogo ranije.

Davne 1818. godine, ugledni Karlovčanin, filolog i profesor gimnazije Jovan Živanović, počeo je da se bavi proizvodnjom meda. Mnogi eksponati, dokumenti i knjige pričaju o ovom neobičnom čoveku kojeg s razlogom zovu “ocem modernog pčelarstva ovih krajeva ”. Po završetku škole i gimnazije u Karlovcima, Jovan Živanović odlazi u Beč na  studije i završava slavistiku. 

- Po povratku iz Beča napala ga je tuberkuloza, lijekova  nije bilo i njegov prijatelj dr. Đorđe Matošević mu je savjetovao da ode u prirodu, na čist zrak, gdje će najbezbolnije dočekati kraj svog života . Profesor je imao vinograde  i jedan voćnjak, a onda ga  šumar nagovara da počne sa uzgojem voća i to sa pričom: "Imaš voća i ako nema ko to da opraši neće biti plodova ." Tako on počinje da se bavi pčelarstvom- priča profesorov  praunuk Žarko  koji je nastavio porodičnu tradiciju i danas vodi posao oko muzeja posvećenog  ovom starom zanatu.


AMERIKANKA  , A ŽIVANOVIĆKA


  U staklenim vitrinama su pletare, trne ili vrštare  napravljene od pruća, opletene kombinacijom blata i balege koja je održavala temperaturu u samim košnicama . U to vrijeme najveći problem bio je kako izvaditi med. Pčele su se ubijale najčešće sumporom, dimom, a onda se sače zajedno sa medom  kidalo i muljalo. Pčele  su bile stacionirene na jednom mjestu, prinosi su bili jako mali -tokom jedne  sezone  uzimalo se oko četiri  kilograma meda i to samo jedne vrste. 

Poslije prve godine rada sa pčelama , tuberkuloza nestaje. Profesor Živanović sve pripisuje pčeli  i piše  kako mu je pčela podarila novi život , novu energiju za rad.  Počinje  da se dopisuje sa najvećim pčelarima u Evropi , pa tako, između ostalog, i  sa  poljskim naučnikom Đerzenom, dobija   literaturu od njih, konsultuje se sa njima i dolazi na ideju da napravi prvu modernu košnicu. Ona izgleda kao  kućica, a profesor je, uz objašnjenje da sve novotarije dolaze iz Amerike,  naziva  "amerikanka" . 

- Međutim, narod je nazvao "živanovićka" i tako je ostalo i do danas. To je prva košnica sa pokretnim saćem. Prvi put se koristi ram- identično se i danas radi. Profesor na taj način prelazi na humano pčelarstvo, nema više ubijanja pčele, a ta košnica se lako prenosila s paše na pašu. Tako je  bilo moguće uzeti različite tipove meda tokom jedne sezone- s ponosom priča praunuk Žarko. 

Profesor je svoje znanje želio prenijeti i drugima , želio je  da "zapčelari" cijeli narod , pa je na njegovu incijativu   osnovan predmet pčelarstva na Karlovačkoj bogosloviji. Ideja je bila uspješna, pčelarstvo je predavao punih  26 godina, a  poslije njegove smrti mnogi su sveštenici nastavili da njeguju tu tradiciju pčelarstva kao redovni predmet na Karlovačkoj bogosloviji.
Živanović je imao 350 košnica u svom pčelinjaku, kupovao je  sve što je potrebno za obuke, pokazne mape iz 1875 godine u Beču.... Osnivao je i  prvo udruženje pčelara u Srbiji i to 1899. godine u Rumi . 


KOŠNICA RAVANICA


Živio je 75 godina i, da bi se zahvalio pčeli koja  mu je podarila novi život i novu energiju za rad,  pravi crkvicu košnicu, odnosno kopiju manastira  Ravanica, nadaleko poznatog kao mjesto iscjeljenja za mnoge pacijente i bolesti.  

 Pored pčelarstva Živanovići su čuveni i po svojoj vinariji. Njihova vina se spravljaju od najplemenijitih karlovačkih sorti grožđa poput bermeta, ausbruha i rizlinga. Ova vina  su svojevremeno služena na mnogim evropskim dvorovima. Tako se ovdje, pored raznih vrsta meda, može degustirati i vino vrhunskog kvaliteta.

Priču o grožđu i vinu na imanju Živanović , ali i u ovim krajevima ostavljamo za neki drugi put... 





ČUDESNA ZBIRKA 
košnica.jpg

U prostorijama muzeja mogu se vidjeti i košnice čiji su se oblici mijenjali tokom vremena, fotografije, diplome, panoi koji prikazuju anatomiju pčele, posude u kojima su se pravili i čuvali med i ostali proizvodi. U čudesnoj zbirci, koja broji oko stotinjak predmeta, nalaze se i istresaljka iz 1876. godine, parni topionik za vosak iz 1881.godine, dimilica , i mnogi drugi neobični predmeti za koje vjerovatno niste ni znali da postoje. Najatraktivniji eksponat je svakako košnica u obliku crkvice iz 1880. godine. Ona je godinama ukrašavala veliki pčelinjak Jovana Živanovića, a danas joj je, pošto je veoma stara, sigurnije pod krovom.
 
Pošto stalno pristižu novi predmeti što svjedoče o ljudskom bavljenju pčelama kroz istoriju, u planu je modernizovanje i proširenje stalne izložbene postavke. U ovaj muzej, jedinstven u Srbiji, ali i regiji , pored pčelara, često navraćaju studenti, ali i mnogobrojni turisti. 




NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

jokic
Gradonačelnik Kotora gubi crnogorsko državljanstvo
14.08.2017

Postupak je pokrenut nakon što je MUP dobio informaciju da je Jokić postao državljanin Srbije

kan
Pet protupožarnih zrakoplova gasi požar na Kamešnici kod Sinja
11.08.2017

U požaru gori borova šuma i nisko raslinje, a naselja i stambeni objekti nisu ugroženi.

r
Ljajić: Završen carinski rat, sve po starom pravilniku
10.08.2017

Dodao je kako je jedino važno da se osigurao slobodan protok roba što je u interesu ekonomija i gospodarstava zemalja regije, ali i dobrosusjedskih odnosa, navodi Tanjug.