sinisa

PRIČA DEVETNAEST-Siniša Bojović: Moj cilj je da zaustavim daljnu krađu para

23.03.2016

Ekonomista iz Bileće Siniša Bojović godinama se svim legalnim sredstvima bori protiv zloupotrebe novca za gradnju vodovoda u 15 sela u okolini Bileće i sada, pošto je shvatio da njegove krivične prijave i tužbe niko ne shvata ozbiljno, kopije tih dokumenata lijepi po banderama u gradu jer vjeruje da su i bandere neka vrsta medija


 

Imate neka vlastita iskustva sa korupcijom i o čemu se radi?

- Prije nekoliko godina je nas dvanaest iz Bileće pokrenulo inicijativu da se izgradi vodovod za 15-ak sela sa oko 250 porodica u okolini Trebinja. Sve je počelo 2009. borbom protiv gradnje cementare u selu Plavno, pored Bileće,  kada smo zaustavili gradnju, krenuli smo sa tim oko vodovoda. Bilo je sa nama i nekih lokalnih političara i privrednika, kao što je Branko Tupajac i vlasnik mljekare Pađen... To je projekat vrijedan oko dva milion KM i uključili su se i Vlada Republike Srpske i opština Bileća i Vlada Federacije BiH i  Savjet ministara BiH i Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj (IFAD) i bila je to jedna skroz dobra priča. Lokalno stanovništvo je takođe dalo svoje priloge, ali ja sam 2010. ocijenio da će se taj novac pokrasti jer su počele neke kombinacije sa javnim pozivima, tenderima i bojim se da je do sada pokradeno između 450 i 500 hiljada KM. U početku sam se izokola bunio jer sam smatrao da je to projekat od velike koristi za to područje i da je šteta da propadne, ali su me svi posmatrali kao da sam lud. Tada ja nisam bio upućen u te stvari - oni valjda cijene da ko ne ukrade nije normalan. Udruženje sam napustio 2011.  godine iako su to bili moji prijatelji, rođaci i poznanici, ali ja i dalje to pratim, tražim dokumentaciju. Uspio sam da dokažem krađu jednog malog iznosa, iako su mi do sada više puta odbili dati traženu dokumentaciju. Moj cilj je da zaustavim daljnju krađu para jer do sada su, bez obzira na sve, sve cijevi položene još 2011. godine, ali 13 sela još nije dobilo vodu. Mislim da sam nedavno čuo da je načelnik Bileće na televiziji rekao da je Vlada RS odobrila milion za završetak tih radova, ali da novac valjda još nije operativan ili tako nekako. Bilo je i neko poslaničko pitanje u Narodnoj skupštini RS, ali nisam nikada čuo da je stigao i odgovor. Moja želja je i da jedan od aktera cijele priče, Slavko Aleksić, bilo kome da neku izjavu o tome, policiji ili tužilaštvu. Nadao sam se da je on toliko sujetan da neće izdržati prozivke i da će otići u policiju da kaže da nije uzeo on i da će reći ko je, ali za sada se to nije desilo.


Šta ste vi poduzeli u vezi sa tim?

- Prije više od dvije godine podnio sam krivičnu prijavu zbog pronevjere u vezi s izgradnjom vodovodne mreže. Prijavio sam policiji da je novac nestao između Slavka Aleksića, Mulitina Tupajića i Nenada Vukoje. Nisam rekao ko je pokrao pare, ali jesam da su nestale u tom krugu. Policija je uzela izjave od nekih od njih, od projektanta vodovoda i još nekih ljudi, ali ne od svih. Oni su mislili da ja neću imati hrabrosti da nastavim da radim na ovom jer je Aleksić četnički vojvoda, ali ja sam nastavio. U posljednjih par godina podnio sam više krivičnih prijava, komandira policijske stanice sam prijavio unutrašnjoj kontroli u Trebinju jer nije htio da primi moju prijavu nakon što sam dobio jednu od  prijetećih poruka. U tim porukama je pisalo:  „Prosućemo ti mozak (...) Čekam da mi se namestiš već neko vrijeme (...)  Mujo, neki dan je bilo zamalo, ali namestićeš se, neće biti sahrane jer će te verovatno naći za nekih 50 godina čobani, ako iko bude čuvao ovce tada, vreme je da se ovaj narod oslobodi kukolja.“  Istražnim i sudskim postupkom utvrđeno je da je pošiljalac Branko Ilije Aleksić, nastanjen u selu Bogdašići, u opštini Bileća, a on je inače brat Slavka Aleksića kojeg sam naveo kao potencijalnog izvršioca krivičnog djela pronevjere u Udruženju korisnika voda Plana. Onda mi je u kuću upala policija, napravila pretres i oduzela telefone uz obrazloženje da sam napravio krivično djelo lažno predstavljanje. Vjerovali su da ću ja prestati pričati. Sada ja non-stop podnosim neke krivične prijave, ali pošto sam siguran da ih niko ne procesuira ja ih lijepim po banderama u Bileći jer računam da su i te bandere neki medij, neko će ih tamo vidjeti i pročitati. Nadali su se da ću ja prestati jer mi prijete, roditelje su mi o jadu zabavili, sasvim sam izolovan... Uzeo sam bio jednog advokata i kada je on sve pregledao rekao je da sam u pravu, ali je kasnije odustao. Početkom maja prošle godine su me opet hapsili, neki dan su me uhapsili i dva sata držali sa lisicama u Stanici javne bezbjednosti, ali ja sam odlučio da ovo izganjam do kraja. 


Koliko uopšte znate o korupciji, o njenoj prisutnosti u BiH, da li je ima više iil manje od onog koliko se priča o njoj?

- Korupcija u BiH je, po mom mišljenju, dostigla neki nivo koji prelazi u sfere o kojima bi trebalo da raspravljaju neki vrlo stručni ljudi koji se dobro razumiju u tu tematiku. Naravno, to ne trebaju biti političari, ekonomisti ili pravnici, već filozofi ili teolozi. Mislim da je korupcija zahvatlla svaku poru našeg društva i da je očigledna svakom stanovniku BiH. Lično sam opčinjen razmjerama i sveprisutnosti tog lopovluka, pohlepe i ugrađivanja svake moguće vrste, opčinjen naravno u negativnom smislu. O korupciji naravno da se govori, ali sve se svodi na tračanja, ogovaranja i na neke prazne priče po kućama, kafanama i na ulici i sve se završi nekim dubokoumnim zaključcima tipa: „Sram ih bilo, treba ih pohapsiti, lopovi.“ Ili ponekom psovkom.


Kako je moguće da korupcija postoji ako se gotovo svaki dan u javnosti pojavi neko od političkih autoriteta i obećava, skoro pa se kune u borbu protiv korupcije?

- Politika po definiciji nije časna profesija nigdje, pa ni ovdje. Problem našeg društva je u tome što je zasnovana na sistemu koji savršeno funkcioniše, ali sam opet ironičan. Iz vlastitog iskustva, pošto sam upoznao mnogo ljudi koji se bave politikom na području istočne Hercegovine, mogu da tvrdim da je ogromna većina političara ili inih funkcionera došla na ta mjesta na osnovu beskrupuloznosti, mediokritetstva, poltronstva i ostalih sličnih osobina što čovjeka čine čovjekom. Opet ironija, naravno.


Ko bi se trebao boriti protiv korupcije u BiH?

- Policija, tužilaštva i sudovi, u normalnoj zemlji. Međutim, kod nas te tri institucije su upravo najveća logistička podrška našim političarima, tajkunima i svim ostalim lopovima visokog ranga koji su potpuno izuzeti od zakona. Svrha ove tri institucije u BiH je održavanje javnog reda i mira, te rješavanja slučajeva tipa obijanja trafika i tome slično. Hoću reći, svrha im je da nas obične ljude kao  stoku drže u pokornosti.


Vjerujete li u angažman nevladinih organiazcije koje nastoje da podignu nivo svijesti običnih ljudi o štetnosti korupcije?

- Ne vjerujem. Te nevladine organizacije su uglavnom implantirane ovdje kod nas sa Zapada i mislim da njihov način djelovanja nije prilagođen našem društvu i našim potrebama. Njihovo djelovanje se svodi na neke akademske opservacije i na neko vrlo apstraktno ukazivanje na kriminal i korupciju.


Zašto se ljudi teško odlučuju da govore o korupciji čak i kada su sami bili žrtve?

- Ja sam progovorio, ali onda doživite da vas proglase luđakom, da vas omalovažavaju na svaki mogući način, da vam prijete smrću i još to ozbiljno misle, ucjenjuju vas, prijete vam da ćete ostati bez posla, ostanete potpuno usamljeni, čak bez podrške i najbliže porodice, navučete na vrat policiju, tužilaštvo, sud, političare, tajkune i kriminalce i kuntu i pantu. To vas očekuje, pa eto, šta znam, mogu samo biti ironičan: udarite na kriminal i korupciju, uspjeh je zagarantovan!

(Tekst objavljen 08.03.2016. godine u Magazinu Start BiH, a projekat pod nazivom PROMIJENIT ĆEMO ONO ŠTO NAM SMETA- u okviru kojeg su objavljene ove priče rađen je uz podršku Američke ambasade u BiH. Stavovi izrečeni u ovim intervjuima ne odražavaju nužno i stavove redakcije i uredištva magazina Start i Ambasade SAD-a u BiH)





NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

premij
Svjetska premijera prvog bh. animiranog filma 'Birds Like Us' u Stuttgartu
28.04.2017

Film "Birds Like Us" inspirisan je knjigom "Govor ptica" Farida al-Din Muhamaad Attara, a režiju je potpisao Faruk Šabanović.

stola
Stolačka tarča 19. i 20. svibnja
28.04.2017

Treće izdanje srednjovjekovnog sajma Stolačka tarča održat će se 19. i 20. svibnja, a pripreme za jedini sajam s tematikom srednjeg vijeka u Bosni i Hercegovini u punom su jeku.

vri
Prognoza vremena za Bosnu i Hercegovinu 28.4.2017.
28.04.2017

U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme. U noći na subotu se očekuje kiša. Jutarnja temperatura zraka oko 12°C, a najviša dnevna oko 21°C.

Fališ