Raiffeisen
šerif

Šerif Isović: Nismo svi jednaki pred zakonom

22.03.2016
22.03.2016.

Porezna uprava je u cilju pravedenijeg oporezivanja, povećanja porezne baze, povećanja  prijave radnika, sprečavanja raznih vidova zloupotreba, dovođenja poreznih obveznika u ravnopravniji položaj, povećanja javnih prihoda i smanjenja doprinosa na plaće, predložila nekoliko inicijativa čiji učinci na porast javnih prihoda mogu biti preko 110 miliona maraka



Koliki je ukupan porezni dug u FBiH , na šta se odnosi najveći dio duga?
- Prema službenim evidencijama Porezne uprave FBiH, saldo duga na dan 31. januara  2016. godine sa obračunatim zateznim kamatama iznosi 2.324.934.567,95 KM. Najveći dio duga, 80 posto se odnosi na dug po osnovu doprinosa, za PIO/MIO, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti.

Da li je tačno da brojna javna preduzeća i administracije poput opština ili zdravstvenih ustanova ne plaćaju poreze i doprinose?
- Više od 50 posto duga se odnosi na dug javnih preduzeća i ustanova i oni su veliki teret PU FBiH  jer su najveći dužnici. Ovi dužnici obavljaju djelatnost za širu društvenu zajednicu i zapošljavaju veliki broj radnika i prema njima se vodio tolerantan odnos, gledalo im se kroz prste, nije se blagovremeno vodio postupak prisilne naplate i dug se nagomilao na više od 1,1 milijarde KM. U ovim slučajevima se nisu blagovremeno koristili instrumenti naplate poreza jer se, primjera radi, nije mogla blokirati bolnica, dom zdravlja, GRAS, Željeznice, rudnici, neka općina, vodovod... jer bi to imalo šire negativne posljedice. Ova pravna lica su ostvarene prihode uglavnom usmjeravali na isplate plaća, a doprinosi su ostajali neuplaćeni. Iz godine u godinu dugovanja ovih poreznih obveznika su se uvećavala i za iznose zateznih kamata. Ovi porezni obveznici su i prije pokretanja postupka prinudne naplate već bili nelikvidni, a imovina nekih od njih je ranije opterećena hipotekama po osnovu kredita u bankama. Po visini duga najveći dužnici su: JP Željeznice FBiH, KJKP GRAS, rudnici Kreka, Kakanj, Breza, RMU Zenica, Željezara Zenica, Hidrogradnja, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Agrokomerc i tako dalje. Mislim da bez učešća Vlade FBiH, odnosno bez novog zakonskog uređenja, nije moguće riješiti problem dugovanja jer i osnivač duguje ovim poreznim obveznicima zbog čega su, između ostalog, djelom i dospjeli u situaciju da imaju velika dugovanja. Međutim, i pored svega smatram da se prema stanju ovog duga treba konačno odrediti  i zakonski ga riješiti. U tom pravcu PU FBiH je inicirala i nadležnim organima dostavila određene prijedloge....   

POSTUPAK NAPLATE JE SLOŽEN

Kako razumijete to da neko ko se finansira iz budžeta ne izvršava svoje obaveze prema budžetu?
- To znači da menadžment ne poštuje zakon, da je nekompetentan jer je novac usmjerio u nekom drugom pravcu. Ali možda nije presudno samo ponašanje uprave, nego likvidnost. Ako nemate dovoljno novca - vi linijom manjeg otpora plaćate radnike da ne biste imali bunt u firmi, a nezadovljstvo prenosite na one koji vam nisu na očima, na penizonere ili neke druge kategorije.

Da li to znači da imamo dugova koji su nužno zlo?
- Pa u principu svaki dug je nužno zlo. Dug od više od 2,2, milijarde KM je dug koji je dospio za prinudnu naplatu, a imamo procjene da je dug koji još nije prispio za prinudnu naplatu  dodatnih milijardu KM. Ovo remeti harmoniju i destabilizira sistem, ali imate veliki broj dužnika kojima država duguje. Zavod za zdravstveno osiguranje recimo duguje preduzećima za bolovanje duže od 42 dana, a te firme duguje za doprinose i to treba urediti zakonom tako da se može kompenzirati tamo gdje postoje međusobna potraživanja  jer to je ogroman novac. 

Kako je moguće da neko preduzeće nagomila dug od više desetina miliona KM? Da li za to mora imati barem prećutnu saglasnost iz neke institucije vlasti?
- Postupak naplate duga je složen i kompleksan. Ova složenost je, između ostalog, proizvod nelikvidnosti dužnika, neblagovremenog poduzimanja svih mjera i postupaka za naplatu, donošenja zakona o regulisanju duga kojim su se stvari vraćale na početak prisilne naplate ili je ovaj postupak neizvjesno prekinut, nejednakog postupanja u PU FBiH, nerealizovanih hipoteka od kojih neke stoje i više od 10 godina i na koje su se u međuvremenu konstituisali i novi povjerioci koji su pokrenuli postupak po Zakonu o izvršnom postupku. Tu su i problemi s nedostatkom dovoljnog broja zaposlenih u Upravi, problemi u vezi sa zastupanjem Porezne uprave kod sudova odsustvom učešća pravobranilaštva u sudskim postupcima stečaja i likvidacije, postojanje tri zakona kojima se na različit način uređuju redoslijedi naplate. U proteklim godinama doneseno je pet zakona sa ukupno pet izmjena kojima se pokušalo, putem određenih olakšica, pomoći ovim i drugim poreznim obveznicima, međutim bez velikog rezultata. No i pored svega navedenog, u proteklim godinama Uprava je u postupku prinudne naplate donijela 356.938 rješenja o pokretanju postupka prinudne naplate koja obuhvataju rješenja o zabrani transakcija preko računa, rješenja o naplati iz pokretne i nepokretne imovine, rješenja o naplati iz vrijednosnih papira i slično. Uprava je organizovala i izvršila prodaju imovine u 3.027 slučajeva, okončala 49.076 predmeta u prisilnoj naplati. 

Ali da li je moguće nagomilati dug bez političke podrške za takvo ponašanje? 
- Ne mislim da se tu radi o političkoj saglasnosti ili podršci. Prije će biti da se radilo na fonu da se zadovolje neke unutrašnje potrebe kao plaće radnika jer je to osjetljivo pitanje. Politika neplaćanja poreza sprječava socijalni bunt jer da se s platama plate i  doprinosi - plate bi bile u zaostatku i  preduzeća bi bila izložena unutrašnjem buntu. 

Kako uopšte naplatiti dug?
- Prema važećim zakonima Porezna uprava je nadležna za naplatu direktnih poreza i doprinosa, PIO, zdravstvstvenog osiguranja i osiguranja od nezaposlenosti. Međutim polazeći od postojeće organizacije, kadrovskih, materijalnih i finansijskih resursa, velikog obima posla, te činjenice da postoji 118.439 registrovanih poreznih obveznika  i više od 2 miliona fizičkih lica koji su obveznici poreza po raznim osnovama, Porezna uprava se teško nosi sa obavezama i zadacima koji stoje pred njom. Takođe ovo je zapušteni dug u čijoj strukturi su najveći dužnici obveznici koji su u većinskom vlasništvu organa vlasti u FBiH i Porezna uprava će primijeniti sva sredstva, mjere i aktivnosti da se ovaj dug naplati i od toga neće i ne može odustati sve dok za to postoje uslovi i razlozi.  Međutim, veliki je problem što  ovi subjekti imaju lošu likvidnost i siguran sam da svoj dug neće moći platiti u rokovima i na način propisan postojećim zakonima. Jedini način da se ovaj dug riješi jeste da se podvuče crta, donese zakon kojim bi se uredilo pitanje ovog duga, da se proglasi moratorijum za plaćanje duga na neko vrijeme, grejs period bez kamata ili propiše rok plaćanja na rate na duži period, da se na ovaj dug ne obračunavaju kamate od 14,6% godišnje, da se neki dio duga otpiše i dr. Porezna uprava je u tom pravcu Vladi FBiH i Ministarstvu finansija dostavila inicijativu. Međutim, kakva god bila zakonska rješenja, ona neće biti pravedna, jer su obveznike koji su izvršavali svoje obaveze stavili u podređen-diskriminirajući položaj u odnosu na ove dužnike. Također se može postaviti pitanje šta je alternativa ovim prijedlozima? Alternativa je blokada računa i prisilna naplata što zasigurno dovodi do nesagledivih posljedica koje bi se odrazile na ekonomiju u cjelini, na javne prihode, zaposlene i sve građane. Međutim, uz svako rješenje uslov treba biti da ovi dužnici moraju plaćati tekuće porezne obaveze. 

MI UTVRĐUJEMO STANJE

Jesmo li svi jednaki pred zakonom?
- Teoretski jesmo, praktično nismo.

Ko je jednakiji?
- Očitoje da su ovi koji nisu izmirivali obaveze i za koje je država u pet navrata donosila zakon da regulišu dug, pa nije ništa uradila u nekom povlaštenom položaju. Država je donijela pet propisa kojima je pokušala smanjiti dug, ali on nije smanjen jer su zakoni imali nedostatke i kao posljedica toga je da se dug povećao jer je i dalje tekla kamata na te obaveze, 0,04 posto za dan ili 14,6  za godinu, a generator je postojeća nelikvidnost - sve dužnike odlikuje to da nemaju novca da izmire obaveze.
 
Koliko često inspekcija ide kod dužnika?
- Mi ne provodimo prisilnu naplatu nego utvrđujemo stanje.  Jedna od generatora ovakvog stanja jeste i činjenica da PU FBiH nema dovoljno zaposlenih. Mi se ne možemo sa ovakvom organizacijom i brojem zaposlenim i rješenjima i materijalnotehničkim sredstvima i zakonskim rješenjima koja ne sprječavaju neke pojave izboriti sa problemima. Nemoguće je sve uraditi u kratkom roku ako nemate adekvatan pravni okvir koji sprječava određeno ponašanje. U onom sistemu nije bilo nepalećnih doprinosa jer je bio Zavod za platni promet i niste mogli isplatiti platu bez poreza. 

Zar sada banke nemaju obavezu...
- Ne. Mi sada predlažemo da se banke obavežu da onemoguće isplate plata bez doprinosa i da se PU FBiH on-line poveže sa bankama kako bi brzo imala informacije i preuzimala potrebne mjere.

Kako određujete kome idete u inspekciju? 
- Jedan dio na osnovu softvera koji na bazi kriterija generiranih u informacioni sistem daje preporuke za kontole, jedan  dio radimo na osnovu prijava građana i treći dio na osnovu drugih analitičkih postupaka. 

Šta je PU FBiH najpotrebnije za bolju naplatu duga?
- Potrebne su aktivnosti, ali i sredstva da se obezbjede pretpstavke i mogućnosti da se dug u budućnosti ne povećava, da se može  preventivno djelovati, a ne baviti se samo posljedicama. Prije svega treba otkloniti sve uzroke koji su do sada dovodili ili imali uticaja na nastajanje duga, odnosno neplaćanje javnih prihoda. Mišljenja sam da pet ključnih uzroka dovode do neplaćanja javnih prihoda: pravni okvir, ljudski, materijalni i finansijski resursi i dobro osmišljena i provodiva strategija operativnih aktivnosti kontrole obračuna i naplate javnih prihoda. O svakom od ovih uzroka može se više toga reći, ali najkraće: zakonom treba onemogućiti isplatu plaća bez istovremene uplate poreza i doprinosa na plaće. Ovdje banke mogu imati značajnu ulogu ukoliko se zakonom obavežu da ne dozvoljavaju realizaciju naloga o isplati plaća bez plaćanja doprinosa. Zakonom treba propisati da Porezna uprava sa bankama ima on-line vezu, kako bi Uprava imala promptan uvid u promete računa i tako mogla brzo i učinkovito da djeluje u naplati javnih prihoda, ali i u kontroli novčanih tokova. Nužno je donijeti propis o poreznom knjigovodstvu koji je značajan preduslov za tačno stanje obaveza i učinkovitiju naplatu poreza. Također, zakone i podzakonske akte kojim se reguliše naplata i prisilna naplata treba dograditi, te njihovom dopunom, jasno i nedvosmisleno propisati postupke i rokove za provođenje aktivnosti, a naročito: ko, kako, kada i u kom roku treba izvršiti određene aktivnosti.  Potreban je bolji informacioni sistem pomoću kojeg će se uspostaviti značajno unapređenje uredskog nadzora, promptno dobijanje informacija o nastanku duga ali i informacija potrebnih za druge aktivnosti. Treba značajno unaprijediti i uslove rada, smještajne kapacitete... Za realizaciju zakonom propisanih nadležnosti Uprave pa i naplate javnih prihoda je neophodan veći broj zaposlenih, a naročito osposobljenog stučnog kadra. U tom smislu ubrzo ćemo početi sa edukacijom zaposlenih koja ubuduće  treba biti  stalna. Neophodno je formirati timove na svim nivoima Uprave koji će sinergijski raditi. 

KLADIONICE

U posljednje vrijeme se ponovo mnogo govori o kladionicama, pojavila se i informacija da je njihov dug 50 ili 150  miliona KM - da li je to tačna informacija i kako je moguće da je taj dug dostigao taj iznos- kako naplatiti taj dug?
- Prema evidencijama Porezne uprave ukupan dug kladionica koji je u postupku prinudne naplate, na dan 31.01.2016. godine iznosi 44.262.801,86 KM, od čega se na glavni dug odnosi 29.091.038,91 KM, a na zatezne kamate 15.171.762,95. Ono što je karakteristično za ovaj dug je to što neki subjekti koji duguju nisu aktivni, više ne obavljaju djelatnost i što je u ovom dugu sadržan i dug po osnovu komunalnih taksi koje su propisivali kantoni, odnosno općine. Naime  kantoni i općine su pokušali da uređuju „poreznu“ politiku u ovoj  djelatnosti, koja je rezultirala donošenjem sudskih presuda na način što su neke odluke proglašene neustavnim, a neke obaveze presudama sudova poništene u korist kladionica. Zbog propisa kantona i općina i obveznici i Uprava su imali i još imaju značajne troškove, izgubljeno je dosta vremena, a sudovi su se bavili ovim, umjesto drugim predmetima. Sigurno je da su i donosioci ovih propisa imali troškove. Kad sve sumiramo jasno je da  je napravljen veliki društveno-ekonomski trošak, a Porezna uprava se našla između dvije vatre, s jedne strane vlast sa različitim interesima, a s druge kladionice čiji je interes profit....Rješenje je da se zakonom na nivou Federacije, uz učešće kantona i općina urediti ova oblast.  Međutim bez obzira na sve rečeno Uprava treba,  uz preduzimanje svih mjera i aktivnosti, nastaviti sa naplatom svih dugova pa i dugova kladionica.


Da li možda ima pritisaka iz Ministarstva finansija kao drugostepenog organa oko naplate duga, prvenstveno kladionica?
- Nemam takvih iskustava i ne znam izvore tih informacija. Ministarsvo finansija je naš drugostepeni organ i na toj relaciji se ti odnosi završavaju. U ovih pet mjeseci nisam imao takvih iskustava,  ne samo sa kladionicama, nego bilo kojih obveznika.  Imamo vrlo korektnu saradnju i  nismo imali takvih slučajeva. 


Kako naplatiti dug od kladionica?
- Svaki je slučaj kompleksan jer imamo različitu strukturu obaveza. Za svaki slučaj treba ući u analizu jer između ostalog imamo i neke komunalne takse koje je Ustavni sud FBiH proglasio neustavnim. Ali generalno imamo problem jer je jedan broj obveznika prestao da radi i sada pokušavamo da dug naplatimo iz imovine, tražimo povezana lica i mi ćemo u narednom periodu koristiti te mehanizme. Oni koji rade će lakše platiti dug jer sada su obavezni da imaju i bankovnu garanciju, pa su problem ostali samo oni koji su prestali da rade i nemaju nikakve imovine.
 
Koliko uopšte kladionica ima u FBiH? Kako su uopšte kladionice raspoređene po FBiH, da li ih negdje ima više ili je to ipak ranvomjerno ili je neko kladioničko preduzeće najače sa najvećim brojem kladionica ili najvećim prometom...
- Sa stanjem na dan 29.02.2016. u FBiH ima ukupno 13 registriranih privatnih pravnih lica čija je djelatnost priređivanje igara na sreću i klađenje. Posmatrano po Kantonima, po 4 pravna lica su registovana u Hercegovačko- neretvanskom i Srednjobosanskom kantonu, po 2 u Zeničko- dobojskom i Zapadno-hercegovačkom kantonu i jedno pravno lice u Sarajevskom kantonu. Ovih 13 pravnih lica ima ukupno registovanih 2.442 poslovnice, odnosno uplatna mjesta. Po kantonima, uplatnih mjesta je najviše registrirano u Kantonu Sarajevo 430, zatim u Tuzlanskom kantonu 404, u Srednjobosanskom kantonu 375, Hercegovačko-neretvanskom 359,  Zeničko-dobojskom 358, Unsko-sanskom 231, Zapadno-hercegovačkom 110, Livanjskom kantonu 88, Posavskom 54 i Bosansko-podrinjskom kantonu 33.

Da li je tačno da kladionice imaju neki oblik političke zaštite?
- Ne znam da li kladionice imaju političku zaštitu bilo pojedinaca ili političkih partija. Međutim ako se sagledaju i analiziraju zakonska rješenja koja regulišu obavljanje ove djelatnosti i porezna politika za ovu oblast, te ako se zna da su zakoni posljedica politike, onda se s pravom može postaviti i takvo pitanje, pa i sumnja da toga ima. Nasuprot vašem pitanju ili promišljanju, postavlja se pitanje  šta je alternativa? Alternativa može biti i da su takva rješenja posljedica iskoraka u odnosu na prijašnje stanje, odsustva informacija ili neznanje. Porezna uprava je predložila određena rješenja pa ako je u pitanju odsustvo informacija ili neznanje, tada je za očekivati prihvatanje prijedloga Porezne uprave i brze izmjene zakona. S duge strane, ako se radi o političkoj zaštiti, tada će izmjene ići teško, a realno mogući prihodi se neće ostvariti...  
Da li postoji nešto zajedničko za sve kladionice u FBiH -  vlasnik ili slično?
- Ne znam ko su vlasnici kladionica personalno i da li se eventualno iza upisanih osnivača stvarno krije neko drugi. Za Poreznu upravu ne treba da bude važno ko je personalno vlasnik nekog preduzeća, već da to preduzeće blagovremeno i tačno plaća svoje zakonom propisane obaveze. 

PET INICIJATIVA

Sigurno postoji načini da se poveća porezni prihod - ima li negdje curenja poreznog novca usljed nepoštivanja zakona, discipline ili slično?
- Za povećanje poreznih prihoda realno postoje značajne mogućnosti. Mogućnosti postoje u više područja.  Prvo područje u kojem se mogu povećati porezni prihodi je smanjenje sive ekonomije. Prema procjenama siva ekonomija iznosi ccc 30% društvenog bruto proizvoda. Prema procjenama smanjenje sive ekonomije za 1%, može imati za rezultat nove javne prihode za oko 30 miliona maraka. Sprečavanje sive ekonomije zahtijeva sistemsko i sinergijsko djelovanje više subjekata i faktora. Siva ekonomija se može uspješno rješavati sinhronizovanim djelovanjem svih kontrolnih organa i sudova s jedne strane i donošenjem zakona koji ne podstiču sivu ekonomiju. Bitni faktori za smanjenje sive ekonomije su: dobar pravni okvir, dobra kontrola granica, uvoza, smanjenje gotovine u platnom prometu i učinkovitiji rad kontrolnih-nadzornih organa i sudova. Pomoć u sprečavanju sive ekonomije pružaju i mediji koji objektivno izvještavaju o aktivnostima koje provodi Porezna uprava i drugi kontrolni organi. Drugo područje je uspostava pravedenije porezne politike, odnosno uspostave boljeg i pravedenijeg pravnog okvira. Porezna politika se, prema mom mišljenju, treba zasnivati na tri ključna parametra i to: ekonomskoj snazi i bogatsvu obveznika, profitabilnosti djelatnosti i da porezna politika ima razvojnu ulogu za društvo. Mišljenja sam da je nepravedeno da porezi i doprinosi na plaće iznose preko 70%, da poslodavci plaćaju na svoj teret doprinose od 10,5%, čime su na izvjestan način kažnjeni što upošljavaju radnike, dok neki prihodi nisu uopće oporezovani ili su oporezovani nesrazmjerno niskim poreznim stopama - dobici od igara na sreću, isplata divdende, ugovori o djelu i slično.  Treće područje predstavlja efikasniji i učinkovitiji rad Porezne uprave, kontrolnih-nadzornih organa i sudova. Kad je u pitanju Porezna uprava istu treba reformisati, kadrovski i materijalno je osposobiti i učiniti je pravedenijom, racionalnijom i efikasnijom. U tom smislu postojeći Zakon o Poreznoj upravi treba promijeniti, te u novom zakonu otkloniti sve stvari koje Upravu čine manje učinkovitom. Porezna uprava treba biti samostalan organ uprave, izvještaj o radu Porezne uprave treba da usvaja Parlament FBiH, Poreznu upravu treba on-line vezom povezati sa bankama, drugostepeni upravni postupak treba voditi u Poreznoj upravi, Porezna uprava treba da učestvuje i ima aktivnu ulogu u donošenju zakona i propisa koje će primjenjivati u svom radu, u Poreznoj upravi treba uspostavi internu kontrolu, Porezna uprava treba da ima kombinovani sistema finansiranja, Budžet FBiH i vlastiti prihodi. Curenje novca, odnosno izbjegavanja plaćanja poreza zasigurno ima, jer to pokazuju i naše kontrole koje provodimo. Potvrda tome je i siva ekonomija kao i nemogućnost naplate poreza. Siguran sam da bi se regulisanjem naprijed navedena tri područja postiglo da ukupno društveno ekonomsko blagostanje bude značajno bolje. 

Vladi FBiH i Ministarstvu finansija ste uputili određene inicijative – o čemu se radi i kakvi efekti se mogu očekivati ?
- Porezna uprava je u cilju pravedenijeg oporezivanja, povećanja porezne baze, povećanja  prijave radnika, sprečavanja raznih vidova zloupotreba, dovođenja poreznih obveznika u ravnopravniji položaj, povećanja javnih prihoda i smanjenja doprinosa na plaće, predložila nekoliko inicijativa čiji učinci na porast javnih prihoda mogu biti preko 110 miliona maraka. Prva inicijativa se tiče oporezivanja isplata dobitaka od igara na sreću do 100,00 KM na način da se na ove dobitke obračuna porez na dohodak kao i dr. prihode  po stopi od 10%, čime bi se samo po osnovu ove inicijative na godišnjem nivou javni prihodi povećali za ccc 45 miliona maraka. 

Druga inicijativa se odnosi na oporezivanje, odnosno izmjene zakona u smislu da se na ugovore o djelu plaćaju doprinosi kao i na plaću (31%). Prihvatanjem ove inicijative na godišnjem nivou  javni prihodi bi se povećali za ccc 26 miliona maraka. 

Treća inicijativa se odnosi na oporezivanje toplog obroka i regresa i isplatu naknada na lične račune kod banaka. Prihvatanjem ove inicijative javni prihodi bi se povećali za više miliona maraka.  Četvrta inicijativa se odnosi na jednako oporezivanje uplata igara na sreću tj. klađenja zasnovana na snimljenim i stvarnim događajima. Ako bi se prihvatila inicijativa i prijedlog da se na sve igre plaća postojeća naknada od 5%, tada bi efekat u odnosu na postojeća zakonska rješenja bio veći za više od 10 miliona maraka. Međutim, ako bi se umjesto stope od 5%, propisala stopa od 10%, tada bi efekat na godišnjem nivou u odnosu na postojeći Zakon bio preko 40 miliona maraka. 
Peta inicijativa koja je u međuvremenu prihvaćenja i upućena u parlamentarnu proceduru odnosi se na prijavu radnika prije nego što počne da radi. 
Iz samo pet ovih incijativa koje bi dovele do pravedenijeg sistema oporezivanja se vidi da postoji prostor za povećanje javnih prihoda na godišnjem nivou za više od 110 miliona maraka. Ako mi nudimo 100 miliona,a neko se slikaza donaciju od 50.000 KM, jasno je šta bi značila ova inicijativa. Po mom  mišljenju ovo je donji prag i efekat može biti veći od ovog što smo mi pedložili  jer smo neke stvari dali sa zadrškom. 

Kako se može povećati  disciplina i za koliko bi prihod mogao biti povećan na taj način?
- Disciplina se može postići efikasnim nadzorom, pravednom, odmjerenom i brzom sankcijom. Međutim, ja mislim da na podizanje discipline veoma važnu ulogu ima podizanje ukupne svjesti poreznih obveznika i građana o njihovoj obavezi da prijave i plate porez. U tom kontekstu pored efikasnog i učinkovitog nadzora, veoma je važna uloga javnosti, odnosno medija i svjest građana da prijavljuju Poreznoj upravi sve nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju poreznih obveznika. Porezna uprava je objavom brojeva telefona: 061 724 610, 080 020 333 i e-maila:  sivaekonomija@fpu.gov.ba i primjedbe@fpu.gov.ba omogućila građanima da uz punu diskreciju mogu izvršiti svoju građansku dužnost i prijaviti sve uočene nepravilnosti.  

U okviru reformske agende najavljene su i neke izmjene porezne politike - šta bi po vašem mišljenju bilo najpotrebnije i najvažnije uraditi?
- Urediti porezni pravni okvir, da bi bio pravedeniji,   jasniji, obuhvatniji, zasnovan na: ekonomskoj snazi i bogatstvu obveznika, profitabilnosti djelatnosti i da ima razvojnu ulogu za društvo. Reformisati i osposobiti Poreznu upravu da bude učinkovitija....  

Da li ste uopšte uključeni u razgovore o poreznoj reformi i ako jeste - koliko se vaše sugestije slušaju?
- Nisam uključen u razgovore o poreznoj reformi. Međutim, samoinicijativno i po službenoj dužnosti dajem inicijative i prijedloge za reformu i unapređenje poreznog sistema i spreman sam učestvovati u svim procesima koji se odvijaju u ovom pravcu.  



Umjesto 29 platili bi 100 miliona KM

Kako uopšte kontrolisati  kladionice?
- To je vrlo kompleksno, ali tako je zakonom napravljeno.  Da bi ste napravili kontrolu morate dobro znati propise, morate biti dobar informatičar i u momentu kada radite nadzor morate imati igrača koji se kladi. Osim toga sada dobici do 100 KM nisu oporezovani imi smo predložili da se zakon izmjeni tako da se svi dobici oporezuju sa 10 posto jer ako može moja plata – zašto ne bi i dobitak? Prema podacima koje mi imamo – prošle godine je više od 440 miliona KM isplaćeno na dobitke manje od 100 KM i ako samo od toga uzmete 10 posto -  to je 44 miliona KM dodatnog prihoda i to prihoda koji ne opterećuje nekog ko je već opterećen i to nije mjera na štetu kladionica nego za onog ko dobije novac od klađenja. Osim toga imamo saznanja da se dobitak veći od 100 KM dijeli na manje da bi se izbjeglo plaćanje poreza. Uvođenjem poreza 10 posto na sve dobitke bismo smanjili zloupotrebe i dobili prihod, a porez od tih malih dobitaka bi mogli plaćati sedmično direktno u Fond PIO/MIO. Uz to smo pedložili da se sve vrste klađenja oporezuju na isti način jer sada je klađenje na stvarnom događaju oprezovano sa 5 posto na prihod, a klađenje na kompjuterski generirane podatke  oprezovano sa 300 KM paušala mjesečno. Kada bi sve bilo 5 posto – prihod bi bio veći za 10 miliona na godišnjem nivou, a  ako bi stopa bila 20 posto -  40 miliona. Vlast treba da ocijeni koja je to realna stopa. Zamislite da 13 kladionica koje su imale prihod 597 miliona KM plaća PDV? To bi bilo 100 miliona KM PDV-a, a ovako su sve poreze i diprinose platili 29 miliona KM. To su stvari koje su egzaktne i lako dokazive i izračunljive, samo je pitanje volje da to uradimo. 





Nedostaje nam ljudi

Koliko bi vam ljudi trebalo i koliki bi to bilo novca i u kontekstu troškova, ali i povećanja prihoda?
- Ne volim govoriti bez obuhvatne analize, ali mi smo dobili odluku da zaposlimo 97 ljudi, ali smo zbog mirovine ili smrti ostali bez 83 čovjeka i ove godine nam u mirovinu idu 23 čovjeka. Naša sistematizacija predviđa 1.740 ljudi, a mi imamo 1.136 i  jasno je koliko nam ljudi nedostaje. Mi nismo tražili svih tih 500,  nego ono što nam je otišlo prirodnim odlivom, ali ta nepopunjenost je  jedan od razloga da mi ne izvršimo sve obaveze koje bi trebeli izvršiti. Mogli bi uraditi mnogo više posla.


Važno je da radim dobro

Osjećate li se ponekad usamljeno jer vi govorite o milionima novih prihoda, a neko se, kao što rekoste, slika sa deset hiljada KM donacije ili ne prati vaše ideje oko mogućih dodatnih prihoda?
- Nastojim da radim profesionalno. Na meni je da dajem ideje i prijedloge, a kakva će biti realizacija - na to ne mogu uticati.  Držim se svojih ovlasti i mogućnosti da predlažem šta mislim da je najbolje i važnije mi je da ponudim dobra i kompetentna rješenje, a hoće li ih neko prihvatiti -  nije do mene iako mi je drago da se nešto prihvati.  Za sada je prihvaćene inicijativa da se radnici ne prijavljuju retroaktivno. Dakle ne osjećam se usamljen, radim neopterećen pitanjem hoću li ovo raditi mjesec, godinu ili 15 godina, važno je da sada radim dobro.



Otvoreni za komunikaciju

Postoji li plan ili potreba da se radi na edukaciji stanovništva o značaju poreza?
- Ne samo stanovništvam negoi  zaposlenih u PU FBiH. Da bi neko bio računovođa mora imati 40 sati edukacije ,a zaposlenik u PU FBiH nema kontinuirane obavezne edukacije i mi ćemo u narednom periodu raditi na edukaciji ne smao obveznika, nego i zaposlenih u Upravi,. Poreskim obveznicim smo olakšali jer smo sve zakone stavili na našu web-stranu i to prečišćene tekstove. Seminari i slično iziskuju novac, prostor, ljude.. Radili smo i informativne kamapanje, pozivali obveznike da koriste svoja prava, ali to nije uvijek dovoljno. No mi smo otvorili informativne linije  i sasvim smo otvoreni za komunikaciju sa poreskim obveznicima.




NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

Trenutno nema dostupnih novosti iz odabrane rubrike.