dragan mektic

Dragan Mektić, ministar bezbjednosti u Vijeću ministara BiH, za magazin Start BiH

04.03.2016

(Magazin Start BiH od 08.12.2015.)

 

Svi smo loše radili

 

Na pitanje novinarke magazina Start BiH, ko su oni koji su loše radili na sigurnosti u BiH, ministar Dragan Mektić odgovara: „Generalno svi, i bezbjednosni sektor i tužilaštva.“ Ako nije tako, pita se on, otkud nam ovako visok stepen korupcije i kako to da je država opljačkana i kriminalnom privatizacijom i saradnjom privatnog i javnog sektora. Govori i o selekciji u unutrašnjim redovima - „primali smo policijske službenike i davali im oružje i ovlaštenja da ga upotrijebe, a ne znamo da li su ikada imali ljekarski pregled, pa smo tako imali ubistvo na graničnom prelazu kod Čajniča gdje je policajac ubio policajca“



 

Kako se dogodilo to da u Tužilaštvu BiH u Odjeljenju za terorizam radi samo jedan tužilac?

- To je problem proizašao iz ranijeg ustrojstva Tužilaštva BiH. Oni su od osnivanja imali jedan odjel za organizovani kriminal, korupciju i terorizam, a kako su narasli problemi oko terorizma i mi nismo imali specijalizovane tužioce, došli smo u situaciju da se jedan tužilac bavi i kriminalom i korupcijom i terorizmom, što je dovodilo do problema sa definisanjem optužnica za djela terorizma. A s obzirom na prijetnje, na globalni izazov i stepen radikalizacije u BiH i pojavu nasilnog ekstremizma i terorizma - mi smo u dogovoru sa Tužilaštvom BiH izdvojili poseban odjel samo za ta pitanja i ušli u proceduru osnivanja. Tužilaštvo BiH je pokrenulo proceduru kod Visoko sudskog i tužilačkog savjeta BiH, a mi smo u budžetu za ovu godinu izdvojili novac i mi sve ovo vrijeme čekamo imenovanje da bi uslijedila obuka i edukacija i tužilaca i policijskih službenika koji bi se bavili time.


Postoje nova saznanja o slučaju ubistva u Rajlovcu

 

Ali Vi ste govorili o opstrukcijama, čak ste i neka imena pominjali. Ko su ti ljudi i zašto bi vršili opstrukcije u tako važnom procesu?

- Mi smo u budžetu našli novac za uspostavu tog odjela i godina je evo na izmaku, a novac nije korišten. Osim toga, evo konstatovali smo da ima 60-ak  predmeta u nekoj fazi istrage za krivična djela terorizma, a mi nemamo tog odjela. Meni je predsjednik VSTVBiH Milan Tegeltija rekao da, i pored toga što je konkurs raspisan i završen, u VSTVBiH ima opstrukcije oko tog imenovanja i da to rade neki Nezirović i neki Suljagić, članovi VSTVBiH. Ja ne znam ko su oni i na koji način to opstruišu, neću da ulazim u njihove motive, ne ineteresuju me, ali mi nije jasno zašto ne imenuju tužioce za koje je završena konkursna procedura? Ne mogu oni da zaustavljaju nešto oko čega smo se mi u državi opredijelili i dogovorili. Mi imamo obavezu, to je u interesu svih građana i mene ne interesuje da li oni imaju neke političke, lične ili druge motive - mi smo se opredijelili za tu borbu i stvaramo uslove, našli smo novac koji smo mogli iskoristiti za sto drugih stvari, a nama neko to sada opstruiše. To nije u interesu ove države.


Da li je zabrinjavajući popodatak da se vodi 60-ak istraga oko terorizma ili aktivnosti oko odlaska u Siriju? Naime, kada je svojevremeno bivši direktor OSA-e Almir Džuvo rekao da imamo 3.000 spavača, niko ga ništa oko toga nije pitao.

- Ne treba Džuvu niko ništa pitati. Onaj ko ima podatke da je bilo ko na bilo koji način u vezi sa terorizmom te podatke treba dati nadležnom tužilaštvu ili SIPA-i da se ti slučajevi provjere i procesuiraju. Ne vidim zašto bih ja kao ministar ili bilo ko drugi čekao da me neko nešto pita jer svako ima svoje nadležnosti. Ako imate saznanja da je neko povezan sa terorizmom i zna se ko je nadležan, dostavljate mu dokaze da radi na dokumentovanju tih djela da bi ih mogli pretočiti u optužnicu i dalje procesuirati.


Da li je ovaj broj od 60 istraga zabrinjavajući? Da li je to mnogo?

- Puno jeste jer sa stanovišta prijetnje je, generalno gledano, puno i 20, ali je dobro da ozbiljno uđemo u taj posao i da u najvećoj mjeri obuhvatimo sumnjive slučajeve, da nam na bilo koji način ne prolaze neregistovani i nezapaženi i da  nam se ne desi da nam se kao izvršioci pokažu osobe za koje kasnije utvrdimo da ih nismo imali izdiferencirane, da ih nismo prepoznali i imali u našim bazama. Dakle, ako je i 150 – da ih obuhvatimo i da budu procesuirani.


Da li je osumnjičeni za ubistva u Rajlovcu Enes Omeragić bio u bazi?

- Nije! Nije bio evidentiran kao osoba koja bi mogla biti radikalizovana i opasna, koja bi mogla nastupati sa pozicija nasilnog ekstremizma iako sada, kada se vratimo unazad i vidimo gdje je bio i sa kim je bio u kontaktima i po ponašanju, razumijemo da je trebao biti indiciran kao sumnjiva osoba i to je propust naših agencija koje prikupljaju obavještajne i operativne podatke.  Naime, on je bio u intenzivnoj vezi s osobom koja je sumnjičena i procesuirana na određen način za terorizam i po svim tim naknadnim saznajima - trebao je biti evidentiran kao radikalna osoba.


Da li je onda ovaj slučaj alarm da sličnih osoba ima još i da nisu uočene kao opasne?

- Jeste! Teško ćemo ikada doći u situaciju da uđemo u svaku osobu i evidentiramo svaku potencijalno radikalnu i opasnu osobu, ali ne bismo tebali da dođemo u situaciju da neko ko je očigledno u kontaktu s eksponiranim osobama ne bude evidentiran i prepoznat i pod nekom vrstom nadzora.


Rekli ste da se istraga oko ovog slučaja širi van BiH. Neki detalj oko toga?

- Ne bih sada jer je sve još jako važno sa stanovišta istrage. Postoje nove indicije i saznanja koja provjeravamo, moguće je da istraga ode i van BiH i to je ono što mogu reći sada. Dakle, imamo nova saznanja i nastojat ćemo da to što je moguće kraće traje jer i mi želimo da što prije javnosti saopštimo sve bitne činjenice oko toga šta se desilo u Rajlovcu i šta je pozadina.


Da li stanovnici BiH treba da se plaše terorizma?

- I ja često postavljam to pitanje kada govorimo o opštem stanju sigurnosti u BiH, i na ulici i na bilo kom mjestu i od razbojništva i od drugih krivičnih djela i to jeste važno. Kada je u pitanju terorizam, bezbjednosna situacija se jeste usložila kroz nekoliko terorističkih napada koje smo imali u posljednje vrijeme i gdje smo imali i žrtava, ali ne bih rekao da ima potrebe za strah jer brzo radimo, a radimo i na prekomponovanju i jačanju sistema. Pravimo jedno tijelo koje će se boriti protiv terorizma i koje nije institucionalno, nego ćemo u sve aktivnosti unijeti jaču dozu opredijeljenosti i povjerenja tako da svi djelujemo zajedno i da nađemo način da u bezbjednosnom smislu tu borbu spustimo do zadnjeg policajca na ulici kako bi radili na svim prijetnjama i mislim da stvaramo kapacitet koji će se vrlo ozbiljno suprotstaviti terorizmu. Trebamo biti zabrinuti, to svakako, ali mislim da stvaramo politički ambijent da se osudi terorizam i kvalitetan prostor agencijama da se bore protiv terorizma iako on kao fenomen nije pitanje samo agencija, nego ga treba posmatrati sa šireg i sa naučnog aspekta i znati da, koliko je važno boriti se represivno - važnije je djelovati preventivno u smislu razbijanja radikalne ideologije i rada u radikaliziranim sredinama i stvaranja drugih pretpostavki za borbu protiv terorizma i kroz medije i kroz obrazovne institucije. Naime, protiv ideologije se može boriti samo ideologijom, a ne oružjem.

 

Imamo mi dovoljno dokumenata

 

Kada govorite o jačem povezivanju institucija, da li mislite na zakone i protokole ili neke dogovore?

- Moj prijedlog će biti usvajanje antiterorističkog zakona. Mogu se, naravno, doraditi i postojeći Krivični zakon BiH i Zakon o krivičnom postupku, ali mislim da je najbolje rješenje novi zakona sa dodatnim fleksibilnijim ovlaštenjima za policiju i obavještajni sektor i tužilaštva, kako sa stanovišta praćenja i nadzora, presijecanja i samog dokazivanja, do procesuiranja djela terorizma.


To vas pitam zato što, recimo, Mile Jurić, iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, tvrdi da već dvije godine nema redovnih sastanaka predstavnika policijskih tijela sa tužilaštvima koji su se nekada održavali, a Nikola Špirić cijeni da je sigurnost u BiH pojela politika.

- Znam za taj Špirićev stav i on je to dobro rekao, ali je to trebao da kaže prije deset godina kada je bio ključni nosilac vlasti u BiH, i zakonodavne i izvršne, i kada je mogao mnogo da uradi sa tih pozicija i da doprinese depolitizaciji policije. Sada, kada je u nekoj opoziciji, to je neka naknadna pamet i nije dobrodošla. Činjenica jeste da postoji snažan uticaj politike koji se, prije svega, ogleda kroz imenovanja i ima i drugih vrsta pritisaka. Što se tiče sastanaka, oni postoje i među policijom i među obavještajnim agencijama. Znam i na koje sastanke gospodin Jurić misli - to je bila jedna vrsta sastanaka gdje su direktori policijskih agencija i tužilaštava i drugih tijela išli iz mjesta u mjesto po dva dana i sjedilo se, jelo se, pilo se, muzika svirala, ali se ništa nije uradilo.


A kakva je uloga Oružanih snaga BiH u bezbjednosnim strukturama? Naime, prije neki dan zamjenik ministra Emir Suljagić je govorio da imaju probleme sa SIPA-om, da tamo ne mogu da uključe svog čovjeka...

- Nije ta saradnja na dovoljnom nivou, pogotovo zbog toga što mi kao mala država imamo malu vojsku i tamo nismo stvarali obavještajne niti kontraobavještajne komponente, nego smo za zaštitu Oružanih snaga BiH zadužili druge agencije, prvenstveno OBA-u i SIPA-u. Lično do ovog terorističkog akta u Rajlovcu nisam znao da sve to apsolutno ne funkcioniše, pa ni u smislu onoga što je govorio Suljagić. Mi ćemo u ove koordinacije uključiti OSBiH i tražiti od obavještajnih agencija da to ispoštuju i da se obavještajci i određeni policijski službenici nalaze i među OSBiH i da im daju zaštitu i da i oni mogu od agencija da traže određene podatke ili pomoć i da predlažu rješenja, da se svi ispoštujemo i da to funkcioniše, pa da, ako OSBiH nemaju tu bezbjedonosnu komponentu, mi odradimo taj posao za njih. Nadam se da ćemo to vrlo brzo regulisati.


Kada govorite o toj novoj koordinaciji i pretvaranju udarne grupe u koordinaciju, da li sada postoje neki propisi, pravilnici, jasno regulisane smjernice ko kome šta javlja i kada i uopšte pravila kako se komunicira u tom sektoru?

- Imamo mi dovoljno dokumenata i, uostalom, svaki zakon u nekom dijelu kaže ko koga i u kojoj situaciji kontaktira i ko je za šta nadležan, ali kod nas je problem odgovornost. Ovdje bismo opet mogli govoriti o politici i uticaju kroz imenovanja jer ljudi su zbog tog uticaja gledali da zadovolje partiju koja je stala iza njih i ako bi govorili o saradnji - oni bi gledali da zadovolje političku partiju, a ne interes ili odgovornost koju sobom nosi pozicija na kojoj su.


Možete li ukazati na nekog ko se tako ponaša ili se ponašao?

- Pa svi su loše radili i zato i nemamo dovoljan stepen bezbjednosti!


Svi?

- Generalno svi, i bezbjedonosni sektor i tužilaštva. Ako nije tako, otkud nam ovako visok stepen korupcije? Kako to da je država opljačkana i kriminalnom privatizacijom i saradnjom privatnog i javnog sektora? Nemam dokaza, ali sam siguran da se 95 posto ljudi u javnom sektoru zapošljava putem veza ili para i koga mi hoćemo da uvjerimo da to nije istina? Svi nismo funkcionisali dovoljno dobro i kada bude manji uticaj na policiju i tužilaštva i druge, bit će više borbe i profesionalnosti i manje zaštićenih osoba. Problem je, dakle, to što su najviši politički rukovodioci i dužnosnici bili izbor partija i gledali da zadovolje interes političkih partija i pojedinaca više nego javni interes. Ta saradnja se može i treba uspostaviti na principu odgovornosti tražeći od agencija i rukovodilaca rezultate i odgovornost i za nesaradnju i za neodogovornost, pa neka neko završi kako je završio prošli direktor SIPA-e, s osuđujućom presudom.

 

Osloboditi se onih koji ne zaslužuju da budu čuvari reda i zakona

 

Jesu li u pravu pojedini zastupnici u Parlamentu BiH koji su neki dan upozoravali na, recimo, pomoćnika ministra Vjekoslava Vukovića koji ima pristup tajnim podacima? Jesu li problem takvi pojedinci u institucijama uprave?

- Takvi pojedinci jesu problem. Mi ćemo vrlo brzo morati ući u generalnu analizu kadrova koje imamo. Ubijeđen sam da je to potrebno. Vidjeli ste neki dan u Salakovcu, pripadnik OBA-e baci nešto, nema veze je li to petarda ili nešto drugo, i to u tunelu. Pa to je izvan moga uma i habitusa da to neko uradi, a i to da taj neko radi u javnoj instituciji i još  u obavještajnoj agenciji. Moramo izvršiti selekciju jer mi poslije rata nismo imali kriterija i čak smo primali policijske službenike i davali im oružje i ovlaštenja da ga upotrijebe, a da ne znamo da li su ikada prošli ljekarski pregled, pa smo tako imali ubistvo na graničnom prelazu kod Čajniča, gdje je policajac ubio policajca i to policajac koji nikad nije imao ljekarski pregled. Dakle, mogu da idem dotle da postavim čak i pitanje da li imamo radikalizovanih osoba i to jeste problem naših kadrova i mi što prije moramo ući u analizu kadrova i osloboditi se ne samo onih koji imaju neku krivičnu odgovornost nego i onih koji u smislu moralnosti i etičnosti ne zaslužuju da budu čuvari reda i zakona jer oni treba da budu primjer i da budu daleko iznad nekih stvari.

 

Ne možemo realno govoriti o trećem svjetskom ratu

 

Da li bi izbjeglice iz Sirije mogle doći u BiH i da li ih BiH može primiti?

- Dostupne informacije ukazuju da se priliv izbjeglica na ovoj balkanskoj ruti smanjuje. Postoje indicije da se problem smiruje i rješava, ali mi smo preduzeli niz mjera i aktivnosti da se pripremimo, pa smo spremni za val kakav se dogodio u zemljama okruženja, ali samo da izvršimo tranzit jer nemamo nikakav kapacitet da primimo na hiljade ljudi jer mi nismo ni svoje probleme riješili i nismo ekonomski moćni da podnesemo takvu vrstu tereta.


Bili ste na mnogo međunarodnih sastanaka poslije događaja u Parizu. Hoće li biti trećeg svjetskog rata, trebaju li se ljudi u BiH plašiti?

- Ratovi su prošlih godina odnosili milione žrtava i donosili patnje i sada razmišljati o ratu kao prije 60 godina, sada kada postoji oružje za masovna uništenja, mislim da je to manje izgledna prilika. Sa druge strane, neki konflikt postoji i rješava se na druge načine. Postoje sukobi ograničenog kraktera, ali se nadam da ima toliko pameti da ne možemo realno govoriti o trećem svjetskom ratu.

 

Radikalizam ne pripisujem narodu

 

Kada govorimo o prijetnjama terorizma, govorimo o vehabijama i ne pominjemo teroriste iz drugih vjerskih skupina?

- Nikada kada govorim o radikalnim projektima, ja ne govorim da je to problem jednog naroda. Imao sam i javne polemike kroz neke medije o tome – ne treba se bošnjački narod braniti od vehabizma i terorizma u BiH jer tako na neki način priznaje da je kriv za njegovo postojanje, a vratite se kroz istoriju i vidjet ćete da smo imali Crvene brigade u Italiji, čiji su pripadnici ubili premijera Alda Mora, pa u Njemačkoj 70-tih godina, pa IRA, ETA... Sada imamo taj problem koji imamo i pitanje je za deset godina ko će to biti jer sam ubijeđen da će i za deset godina biti nešto jer ćemo ovo sada prevazići. Dakle, ja radikalizam ne pripisujem nekom narodu, naciji ili religiji nego skupinama koje iz različitih razloga prihvataju radikalne ideologije koje rađaju ekstremizam.

 

Političko profitiranje na priči o terorizmu

 

Koja je definicija terorizma kojom se vi rukovodite?

- Mi koristimo definiciju utvrđenu Konvencijom UN-a za borbu protiv terorizma,  kojoj smo mi pristupili i uvažavamo sve principe i alate koji su propisani tom konvencijom. Uostalom, i UN i Savjet bezbjednosti imaju i Komitet za borbu protiv terorizma i za nas je ta definicija konačan opis.


A ima li zloupotrebe terorizma? Zlatko Dizdarević piše da je terorizam potreba onih koji štite svoje ideologije i da bez priče o terorizmu nema priče o velikom poslu koji valja uraditi?

- Naravno da postoji mogućnost zloupotrebe i mislim da se čak i kod nas, na nižem nivou, zloupotrebljava, da ima političke instrumentalizacije, da služi za dnevnopolitičke svrhe nekih ljudi ili elita koji na terorizmu i pitanjima oko terorizma žele da politički profitiraju u smislu da ukazuju na nekoga.


Ko je to taj ko može profitirati iz priče o terorizmu?

- To su političke grupe i pojedinci, političke elite i strukture koje ne biraju sredstva da u političkom smislu ostvare svoje ciljeve i njima u određenom momentu za ostvarivanja interesa pogoduju teroristički akti i prijetnje.


Je li to priča o mijenjanju teza, skretanju pažnje s određenih problema...?

- Naravno! Može se zloupotrebljavati i zloupotrebljava se da se skreće pažnje s egzistencijalnih pitanja. Građani se spinuju i čak postoji želja da se utjera strah da bi zaboravili krupne životne probleme, a to je naša svakodnevnica - nizak standard, ogromna nezaposlenost, kriminal i pljačka i korupcija, koji su se dogodili jer ako postoji strah od odmazde zbog krupnog kriminala i korupcije - to je način da pokušaju da se spašavaju i u toj situaciji je najbolje proizvesti veće zlo koje će nas zabaviti i utjerati strah. Ali ja mislim da takvo spinovanje i politička demagogija ne može opstati. Možda može kratkotrajno, ali ne i generalno promijeniti ili zaustaviti proces borbe protiv korupcije koji mi želimo da otvorimo isto toliko snažno kao i protiv terorizma jer korupcija je opasna kao i terorizam i pogoduje mu.


 

Ni argumenata, ni dokaza

 

Mediji su izvjestili da će Hrvatska, u koaliciji protiv ISIL-a u kojoj je manji broj članica EU, djelovati kroz obavještajni rad u BiH, a onda je Jutarnji list objavio i kartu BiH u kojoj je markirao gradove u kojima su navodna sjedišta terorista.

- To ne može tako. Mi jesmo dio globalne antiterorističke koalicije, aktivni smo u toj koaliciji i opredijeljeni za borbu protiv terorizma i predsjedavamo dvjema  radnim grupama u okviru te koalicije, ali to ne znači da bilo koja država može doći sa svojim institucijama ovdje i vršiti bilo kakvu vrstu monitoringa ili nekog nadzora, a pogotovo u obavještajnom ili kontraobavještajnom smislu obavljati funkciju institucija BiH. To mogu raditi samo ilegalno.


Ali mediji su puni tekstova o tome kako razne obavještajne službe špartaju Bosnom...

- Vidim ja to, ali ako imate kakve dokaze dajte da vidimo malo gdje, ko i na kojim poljima šta radi. Znam da postoji saradnja između obavještajnih institucija i agencija iz BiH, Hrvatske i Srbije, da razmjenjuju podatke i ukazuju jedni drugima na opasnosti, na terorističke prijetnje i sa tog stanovišta to nije problem.


Dakle nemate ni od obavještajnih ni od kontraobavještajnih agencija u BiH informacija da ima agencija drugih zemalja...?

- Ne! Pogotovo o nekom organizovanom djelovanju neke obavještajne službe iz neke susjedne zemlje, da na bilo koji način uđe u BiH i da u obavještajnom smislu nešto radi.


A može li ova karta BiH iz novina da posluži kao opravdanje da iz te zemlje uđu u BiH?

- Ne može! Ni u kakvoj koaliciji jer koalicija podrazumijeva da se zajedno borimo protiv terorizma. Ne može to tako i rekao bih da su to špekulacije i ne bih se bavio time. Može neko objavljivati mape, skice i slično, ali globalna svjetska koalicije podrazumijeva zajednički rad i djelovanje i zajednički nastup, a ne da jedna zemlja radi posao druge, pogotovo ne u bezbjednosnom i obavještajnom sektoru.


A možete li na osnovu ovih medijskih sadržaja pisati, recimo, diplomatsku notu hrvatskoj i tražiti neko objašnjenje ili više informacija?

- Ne, jer nemam ni jedan dokaz ili ozbiljnu indiciju da se to dešava. Ne mogu to raditi na osnovu medijskih sadržaja, to nije dovoljno. Mediji su najčešće vrlo korisni jer rasvjetljavaju afere, nude dokaze i argumente i to je pozitivno i mi vodimo računa o tome što mediji izvještavaju, ali ne mogu reagovati na nešto što nema argrumente ili dokaze.


 

Direktor SIPA-e nije moj kum

 

Kada govorite o imenovanjima, i Vi ste lično presudili kod imenovanja direktora SIPA-e. Kažu da je to Vaš kum?

- Potpune su špekulacije da je on moj kum, to su insinuacije i ja nemam namjeru da to dokazujem...


Ali je činjenica da nije bio prvi na listi?

- Opredijelilo me to da sam, gledajući biografije svih kandidata, vidio da je to čovjek koji je čitav svoj radni vijek proveo na operativnim poslovima suzbijanja kriminala. Radeći cijeli život u tom sektoru, on je radio u operativnim i organizacionim policijskim jedinicama, rukovodio...


Šta ako se pokaže da ste loše procijenili?

- Pa ja snosim odgovornost.


U čemu se to ogleda? Šta možete uraditi sa tim sutra?

- Imam mehanizme da ga smijenim, da idem pred Nezavisni odbor i kažem da nije zadovoljio, da troše, da nemaju rezultate i da to argumentujem i da tražim da ga smijene.

 

Pristup tajnim podacima ovisi o ishodu postupka protiv ministrice Pendeš

 

Ministrici odbrane Marini Pendeš je oduzet pristup tajnim podacima. Kako se to može odraziti na rad Ministarstva?

- Ne znam šta to znači za vojsku, ali znam da je nadležnost ove institucije da izdaje bezbjednosne dozvole i da ih oduzima u određenim slučajevima koji su  propisani zakonom i mi to činimo. Kako će se to odraziti na rad Ministarstva i  kako će oni to riješiti – to ne znam. Mi to pravo ministrici jesmo oduzeli,

privremeno, jer se vodi istraga i postoji potvrđena optužnica, a sve dalje zavisi od ishoda postupka.

 


Ne vidim šta nisam bio u pravu, šta nije istina

 

Kada ćete se izviniti novinarki RTRS-a kojoj ste rekli da je silikonara ili nešto slično i RTRS-u koji ste uporedili sa javnom kućom?

- Oni od mene traže da se izvinem zbog moje izjave o jednom studentskom kreditu i zbog toga što sam pominjao porodicu jedne novinarke, a ja sam govorio o tome da ona ima kredit koji ne vraća i za mene je to kriminal. Za drugu osobu sam rekao da je nemoralna jer je uzela studentski kredit, a sin joj studira blizu njene kuće. To sam rekao i optužili su me da sam napao nečiju porodicu, a ja sam to pročitao u banjolučkim Nezavisnim novinama koje su objavile i imena tih ljudi i njihove djece i nije bio problem kada objave mediji, nego što sam ja to rekao.


A ovo sa silikonima i RTRS-om?

- Nisam rekao da je silikonara i nisam rekao da su kao javna kuća, ne daj Bože, ali sam rekao da za javni servis treba mnogo više pridonositi i etike i morala, a ne da se određenim osobama od botoksa ne vidi faca. To je meni neprimjereno za javni servis. Nemam ništa protiv toga, neka radi ko šta hoće i rekao sam da im još samo fali crvena boja i ne vidim šta nisam bio u pravu, šta nije istina. Vidite, javni servis doživljavam kao servis koji svi plaćamo i koji treba da edukuje. Uzmite nekadašnje kvizove sa Oliverom Mlakarom - koliko je to bilo obrazovno, a danas u ovom ozbiljnom, informativnom programu mediji su na nivou 1992. Ne promiču pozitivne vrijednosti i toleranciju. Ne može se ukazivati na loše samo tako što pokazujete tuđe dvorište i kažete da nekom dolazi prijetnja.



O jahtama, divljanju domaćih političara

 

Nedavno ste govorili o nekoj jahti, divljanju domaćih političara... O čemu se radi?

- To je predmet jedne šire istrage i o tome ne mogu govoriti više detalja.


NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

Trenutno nema dostupnih novosti iz odabrane rubrike.

Fališ