Lutrija BiH
adis

PRIČA ČETRNAEST-Adis Šušnjar: Posljedica klijentelizma u medijima jeste i nedavno gašenje Studentskog eFM radija i printane Slobodne Bosne

11.02.2016

Novinar i koordinator u udruženju Bh. novinari za naš magazin govori o tome šta je klijentelizam u medijima, kakave veze ima sa korupcijom, posljedicama do kojih dovodi, te rezultatima mjerenja indeksa klijentelizma u medijima provedenog u pet zemalja, među kojima je i naša 


 


Nedavno ste kao udruženje Bh. novinari radili na regionalnom istraživanju o klijentelizmu u medijima. Šta je klijentelizam u medijima, možemo li ga povezati sa korupcijom?


- Klijentelizam se najčešće opisuje kao oblik društvene organizovanosti u kojem politički ili ekonomski moćnici osiguravaju svojim klijentima ili podanicima pristup bitnim resursima i pozicijama u zamjenu za političku podršku i zaštitu. Klijentelizam je ustvari sistem koji proizvodi korupciju, ali je istovremeno i najgori oblik korupcije s obzirom da klijentelistički odnosi nisu zabranjeni niti kažnjivi. Na taj način stvara se armija pristalica političkih vođa koji, u zamjenu za povlastice poput povoljnog ugovora, poslova, bitnih pozicija i slično, održavaju položaj postojećih političkih moćnika, proizvode korupciju, onemogućavaju transparentnost u raspodjeli pozicija i resursa i onemogućavaju bilo kakav demokratski napredak. Klijentelizam u medijima podrazumijeva  izvještavanje u korist političkih moćnika, dok je javni interes u drugom planu. To se postiže postavljanjem podobnih kandidata u rukovodstva javnih medija, potkupljivanjem, netransparentnim finansiranjem medija, putem oglašavanja državnih kompanija i drugih povlastica. Od politike se pravi spektakl i sapunica, kritikovati se smiju samo politički neprijatelji, sve je više zabave i marketinga, a sve manje novinarstva. Ovisnost o političkim i ekonomskim moćnicima srozava  novinarsku profesiju, uslovi rada i položaj novinara su sve lošiji, svi su postali lako zamjenjivi i ucijenjeni. U takvoj atmosferi mediji gube moć da budu korektiv društva i da rade u korist javnosti. Posljedica klijentelizma u medijima jeste i nedavno gašenje printane Slobodne Bosne i prelazak na internet Studenskog eFM radija. Ovi mediji nisu pristajali na podanički položaj i zbog toga trpe posljedice jer nemaju jednak pristup sredstvima od oglašavanja javnih kompanija i institucija. Pritisci se vrše i na druge načine, a u slučaju Slobodne Bosne i brojnim tužbama za klevetu i visokim kaznama. U nekim slučajevim su platili velike odštete zbog tvrdnji svojih sagovornika u intervjuima, što je apsurdno. Sredinom decembra prošle godine u pet zemalja, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija i Srbija, predstavljeni su prvi rezultati mjerenja indeksa klijentelizma u medijima (MCI), kojim je po prvi put ostvareno međudržavno poređenje i izvještavanje o stanju klijentelizma i politizacije u medijima, a na temelju empirijskih podataka. Istraživanja u sklopu projekta se nastavljaju, pokrivamo šest zemalja, a lider projekta je Partnerstvo za društveni razvoj iz Zagreba. Cilj projekta „Odgovor građana na klijentelizam u medijima - MEDIA CIRCLE 1“, kojeg finansira EU, jeste da se uspostavi nezavisan, održiv i višeslojan međudržavni mehanizam za aktivno praćenje medijskih politika, zagovaranje i brzu reakciju na probleme u jugoistočnoj Europi.



Do kojih zaključaka ste došli vezano za klijentelizam u medijima u BiH, ali i u regionu i ima li razlike u klijentelizmu u privatnim i u javnim medijima?


- Makedonija i Bosna i Hercegovina su najgore ocijenjene, a najbolje pozicionirana država u mjerenju je Srbija, koja ostvaruje najbolje rezultate u kvaliteti regulatornih i institucionalnih okvira, zapreka klijentelističkim praksama, te solidne dostupnosti i kvalitete podataka koji se bavi pitanjem medija. Hrvatska i Crna Gora dijele drugo mjesto, Rumunjska se nalazi na sredini ljestvice. To ne mora da znači da su medijski sadržaji u Srbiji bitno kvalitetniji nego u drugim zemljama, ali postoji veći potencijal za sprječavanje klijentelizma u medijima. Istraživanje je pokazalo da je situacija u svim  zemljama loša i da ne postoje mehanizmi za sprečavanje klijentelističkih praksi. Ključni problem u BiH je netransparentnost, što je dio klijentelističkih odnosa. Netransparentnost u postavljanju rukovodećih kadrova u javnim medijima, finansiranju medija, donošenju odluka i zakona, netransparentnost vlasništva u medijima, netransparentnost u dostupnosti informacija vezanih za finansiranje i poslovanje medija... Tokom istraživanja ključni problem je predstavljala fragmentirana administrativna struktura BiH. Institucije, agencije za zapošljavanje, zavodi za statistiku, ali i zakoni i propisi su fragmentirani, što otežava prikupljanje informacija, ali i rezultira nedovoljnim podacima o novinarskoj struci i medijskoj industriji u BiH. Također, fragmentiranost administrativne strukture, zakona i propisa jedan je od razloga institucionalne  neodgovornosti u smislu (ne)transparentnosti u dodjeli sredstava medijima, pristupu informacijama, angažovanju stručnih osoba u radne grupe za izradu nacrta zakona ili prilikom izbora u bitna tijela regulatorne agencije i RTV sistema. U takvoj situaciji stvara se izrazito povoljna atmosfera za klijentelizam u medijima, te prikazivanje stvarnosti onako kako to odgovara političkim krugovima i centrima moći.



Šta vi, kao udruženje, možete poduzeti u vezi sa tim, ali i ko bi još trebao da reaguje i na koji način?


- Udruženje Bh. novinari je mnogo puta reagovalo na političke uticaje na medije i Regulatornu agenciju za komunikacije (RAK) i pokušaje postavljanja podobnih kadrova. Značajnije reakcije zadnjih godina jesu  sprječavanje  nezakonite smjene Upravnog odbora FTV-a, a početkom 2013. godine spriječeno je nelegalno imenovanje ad hoc komisije za provođenje postupka izbora kandidata za članove Vijeća RAK-a i nakon toga su, na prijedlog Bh. novinara, u komisiju uključene i stručne osobe. Bh. novinari konstantno pružaju zaštitu novinarima i ukazuju na različite političke i ekonomske pritiske na medije koji su dio klijentelističkih odnosa, zagovara osnivanje ombudsmena za medije i donošenje boljeg zakonskog okvira poput zakona o transparentnosti vlasništva u medijima i Zakona o oglašavanju. Potrebna je ipak šira  angažovanost organizacija civilnog društva i javnosti, ali i međunarodne zajednice. Bez zajedničkog djelovanja na svim poljima u borbi protiv klijentelizma i korupcije neozbiljno bi bilo očekivati bitne promjene u društvu.



Šta mislite o korupciji kao pojavi u jednom društvu i, šta mislite, da li je ona u BiH stvarno toliko prisutna koliko se o njoj govori?


- Korupcija je odavno postala sastavni dio odnosa u ovoj zemlji i niko se više i ne osvrće na vijesti o korupcijskim skandalima. Ako u koruptivnim aferama prednjače predstavnici vlasti, onda to za mnoge postaje legitiman model. Dobar dio koruptivne prakse je dokumentovan u arhivama relevantnih medija, međutim u najvećem broju slučajeva tu i ostaje, arhiviran i zaboravljen. Neke od najvećih koruptivnih afera o kojima su izvještavali mediji nisu nikad procesuirane i pitanje je da li će ikad biti. Klijentelizam i korupcija stvaraju familije i grupe povlaštenih, zaštićene elite koje žive ugodno u nekom paralelnom svijetu u bijednoj zemlji, održavaju takvo stanje i potiču sebičnost i oholost. Sa druge strane, stvaraju i masu frustriranih ljudi koji preživljavaju u ekonomskoj bijedi, sa neizliječenim traumama i u atmosferi konstantne napetosti i straha koje te elite proizvode. Zbog fragmentiranosti vlasti, a samim tim i odgovornosti, takva situacija može da traje predugo. Nakon socijalnih protesta 2014. godine svjedočili smo lažnim obećanjima i nabavci nove opreme za policiju, o čemu su pojedini mediji i RTV-emiteri napravili dirljive priloge. Ljudi koji su izašli na ulice i pokazali svoje nezadovoljstvo i bijes u velikom broju medija su poistovijećeni sa huliganima, dok su profesionalni mediji izvještavali o uzrocima protesta, o problemima ljudi. Tad su se jasno mogli prepoznati klijentelistički odnosi medija i politike, kao i moć vladajućih oligarhija.



Kako je moguće da korupcija postoji u medijima ako su upravo mediji ti koji najviše govore o njoj, a kako je moguće da postoji u bh. društvu u cjelini ako svaki dan čujemo nekoga s odgovonih pozicija ko se kune u borbu protiv korupcije?


- Mediji i novinari koji govore o korupciji bez selekcije trpe posljedice. Primjer je gašenje printane Slobodne Bosne. Mediji koji štite političke moćnike i prešućuju ili iskrivljuju činjenice o korupciji su u klijentelističkom odnosu preko vlasnika medija, rukovodstva i urednika. Oni imaju koristi u tim odnosima, ali uglavnom ne i novinari koji su u položaju ovisnosti, naročito kroz načine zapošljavanja koji ne omogućavaju sigurnost radnog odnosa. Najočigledniji primjer kupovine političke podrške jeste milionsko izdvajanje Vlade RS javnim i privatnim medijima u tom entitetu. Na sličan način se kupuje poslušnost u cijeloj državi, u kantonima i općinama. To što se političari kunu u borbu protiv korupcije ne mora da podrazumijeva i akciju. Koji su rezultati Agencije za prevenciju korupcije?



Ko bi trebalo da se bori protiv korupcije i na koji način?


- Svi nezadovoljni građani. Javnost podržavanjem pojedinaca, organizacija i medija koji se bore protiv korupcije. Ipak, bez promjene Ustava BiH, koji omogućuje vladavinu oligarhija i klijentelizam, borba protiv korupcije će ostati Sizifov posao.



Vjerujete li u angažman NGO koje se bave podizanjem svijesti ljudi o
štetnosti korupcije ili borbom protiv korupcije?


- Podizanje svijesti kod građana nema velikog smisla jer su ti građani u većini slučajeva prisiljeni da budu u koruptivnom lancu. Međutim, angažman ozbiljnih organizacija u dokazivanju korupcijskih afera i zaštiti svjedoka je svakako bitan i potreban. Mnogo je kvalitetnih projekata koji iz nekog razloga ostaju nezapaženi. Također, angažmanom organizacija civilnog društva spriječene su katastrofalne izmjene bitnih zakona, poput Zakona o slobodi pristupa informacijama.



Zašto ljudi koji su doživjeli korupciju ne žele ili se teško odlučuju da govore o tom iskustvu?


- Zato što im niko ne garantuje zaštitu i zato što su uvjereni da je uzaludno. Zato što u klijentelističkom društvu niko ne voli buntovnike, pogotovo u malim sredinama. Zato što su ljudi isprepadani i ucijenjeni.

 (Tekst objavljen 26.01.2016. godine u Magazinu Start BiH, a projekat pod nazivom PROMIJENIT ĆEMO ONO ŠTO NAM SMETA- u okviru kojeg su objavljene ove priče rađen je uz podršku Američke ambasade u BiH. Stavovi izrečeni u ovim intervjuima ne odražavaju nužno i stavove redakcije i uredištva magazina Start Ambasade SAD-a u BiH)



NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

sun
U BiH sutra sunčano
20.10.2017

U Bosni i Hercegovini sutra se očekuje sunčano vrijeme, ponegdje uz malu do umjerenu oblačnost.

vlada fbih
Danas telefonom održana 88-ma hitna sjednica Vlade FBiH
20.10.2017

Nogometnom/Fudbalskom savezu BiH 150.000 KM, Rukometnom savezu BiH 60.000 KM i Asocijaciji sjedeće odbojke BiH 60.000 KM.

ko
Agrokor - Uloženi iznimni napori u stabiliziranje poslovanja Konzuma u BiH
20.10.2017