adis

PRIČA ČETRNAEST-Adis Šušnjar: Posljedica klijentelizma u medijima jeste i nedavno gašenje Studentskog eFM radija i printane Slobodne Bosne

11.02.2016

Novinar i koordinator u udruženju Bh. novinari za naš magazin govori o tome šta je klijentelizam u medijima, kakave veze ima sa korupcijom, posljedicama do kojih dovodi, te rezultatima mjerenja indeksa klijentelizma u medijima provedenog u pet zemalja, među kojima je i naša 


 


Nedavno ste kao udruženje Bh. novinari radili na regionalnom istraživanju o klijentelizmu u medijima. Šta je klijentelizam u medijima, možemo li ga povezati sa korupcijom?


- Klijentelizam se najčešće opisuje kao oblik društvene organizovanosti u kojem politički ili ekonomski moćnici osiguravaju svojim klijentima ili podanicima pristup bitnim resursima i pozicijama u zamjenu za političku podršku i zaštitu. Klijentelizam je ustvari sistem koji proizvodi korupciju, ali je istovremeno i najgori oblik korupcije s obzirom da klijentelistički odnosi nisu zabranjeni niti kažnjivi. Na taj način stvara se armija pristalica političkih vođa koji, u zamjenu za povlastice poput povoljnog ugovora, poslova, bitnih pozicija i slično, održavaju položaj postojećih političkih moćnika, proizvode korupciju, onemogućavaju transparentnost u raspodjeli pozicija i resursa i onemogućavaju bilo kakav demokratski napredak. Klijentelizam u medijima podrazumijeva  izvještavanje u korist političkih moćnika, dok je javni interes u drugom planu. To se postiže postavljanjem podobnih kandidata u rukovodstva javnih medija, potkupljivanjem, netransparentnim finansiranjem medija, putem oglašavanja državnih kompanija i drugih povlastica. Od politike se pravi spektakl i sapunica, kritikovati se smiju samo politički neprijatelji, sve je više zabave i marketinga, a sve manje novinarstva. Ovisnost o političkim i ekonomskim moćnicima srozava  novinarsku profesiju, uslovi rada i položaj novinara su sve lošiji, svi su postali lako zamjenjivi i ucijenjeni. U takvoj atmosferi mediji gube moć da budu korektiv društva i da rade u korist javnosti. Posljedica klijentelizma u medijima jeste i nedavno gašenje printane Slobodne Bosne i prelazak na internet Studenskog eFM radija. Ovi mediji nisu pristajali na podanički položaj i zbog toga trpe posljedice jer nemaju jednak pristup sredstvima od oglašavanja javnih kompanija i institucija. Pritisci se vrše i na druge načine, a u slučaju Slobodne Bosne i brojnim tužbama za klevetu i visokim kaznama. U nekim slučajevim su platili velike odštete zbog tvrdnji svojih sagovornika u intervjuima, što je apsurdno. Sredinom decembra prošle godine u pet zemalja, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija i Srbija, predstavljeni su prvi rezultati mjerenja indeksa klijentelizma u medijima (MCI), kojim je po prvi put ostvareno međudržavno poređenje i izvještavanje o stanju klijentelizma i politizacije u medijima, a na temelju empirijskih podataka. Istraživanja u sklopu projekta se nastavljaju, pokrivamo šest zemalja, a lider projekta je Partnerstvo za društveni razvoj iz Zagreba. Cilj projekta „Odgovor građana na klijentelizam u medijima - MEDIA CIRCLE 1“, kojeg finansira EU, jeste da se uspostavi nezavisan, održiv i višeslojan međudržavni mehanizam za aktivno praćenje medijskih politika, zagovaranje i brzu reakciju na probleme u jugoistočnoj Europi.



Do kojih zaključaka ste došli vezano za klijentelizam u medijima u BiH, ali i u regionu i ima li razlike u klijentelizmu u privatnim i u javnim medijima?


- Makedonija i Bosna i Hercegovina su najgore ocijenjene, a najbolje pozicionirana država u mjerenju je Srbija, koja ostvaruje najbolje rezultate u kvaliteti regulatornih i institucionalnih okvira, zapreka klijentelističkim praksama, te solidne dostupnosti i kvalitete podataka koji se bavi pitanjem medija. Hrvatska i Crna Gora dijele drugo mjesto, Rumunjska se nalazi na sredini ljestvice. To ne mora da znači da su medijski sadržaji u Srbiji bitno kvalitetniji nego u drugim zemljama, ali postoji veći potencijal za sprječavanje klijentelizma u medijima. Istraživanje je pokazalo da je situacija u svim  zemljama loša i da ne postoje mehanizmi za sprečavanje klijentelističkih praksi. Ključni problem u BiH je netransparentnost, što je dio klijentelističkih odnosa. Netransparentnost u postavljanju rukovodećih kadrova u javnim medijima, finansiranju medija, donošenju odluka i zakona, netransparentnost vlasništva u medijima, netransparentnost u dostupnosti informacija vezanih za finansiranje i poslovanje medija... Tokom istraživanja ključni problem je predstavljala fragmentirana administrativna struktura BiH. Institucije, agencije za zapošljavanje, zavodi za statistiku, ali i zakoni i propisi su fragmentirani, što otežava prikupljanje informacija, ali i rezultira nedovoljnim podacima o novinarskoj struci i medijskoj industriji u BiH. Također, fragmentiranost administrativne strukture, zakona i propisa jedan je od razloga institucionalne  neodgovornosti u smislu (ne)transparentnosti u dodjeli sredstava medijima, pristupu informacijama, angažovanju stručnih osoba u radne grupe za izradu nacrta zakona ili prilikom izbora u bitna tijela regulatorne agencije i RTV sistema. U takvoj situaciji stvara se izrazito povoljna atmosfera za klijentelizam u medijima, te prikazivanje stvarnosti onako kako to odgovara političkim krugovima i centrima moći.



Šta vi, kao udruženje, možete poduzeti u vezi sa tim, ali i ko bi još trebao da reaguje i na koji način?


- Udruženje Bh. novinari je mnogo puta reagovalo na političke uticaje na medije i Regulatornu agenciju za komunikacije (RAK) i pokušaje postavljanja podobnih kadrova. Značajnije reakcije zadnjih godina jesu  sprječavanje  nezakonite smjene Upravnog odbora FTV-a, a početkom 2013. godine spriječeno je nelegalno imenovanje ad hoc komisije za provođenje postupka izbora kandidata za članove Vijeća RAK-a i nakon toga su, na prijedlog Bh. novinara, u komisiju uključene i stručne osobe. Bh. novinari konstantno pružaju zaštitu novinarima i ukazuju na različite političke i ekonomske pritiske na medije koji su dio klijentelističkih odnosa, zagovara osnivanje ombudsmena za medije i donošenje boljeg zakonskog okvira poput zakona o transparentnosti vlasništva u medijima i Zakona o oglašavanju. Potrebna je ipak šira  angažovanost organizacija civilnog društva i javnosti, ali i međunarodne zajednice. Bez zajedničkog djelovanja na svim poljima u borbi protiv klijentelizma i korupcije neozbiljno bi bilo očekivati bitne promjene u društvu.



Šta mislite o korupciji kao pojavi u jednom društvu i, šta mislite, da li je ona u BiH stvarno toliko prisutna koliko se o njoj govori?


- Korupcija je odavno postala sastavni dio odnosa u ovoj zemlji i niko se više i ne osvrće na vijesti o korupcijskim skandalima. Ako u koruptivnim aferama prednjače predstavnici vlasti, onda to za mnoge postaje legitiman model. Dobar dio koruptivne prakse je dokumentovan u arhivama relevantnih medija, međutim u najvećem broju slučajeva tu i ostaje, arhiviran i zaboravljen. Neke od najvećih koruptivnih afera o kojima su izvještavali mediji nisu nikad procesuirane i pitanje je da li će ikad biti. Klijentelizam i korupcija stvaraju familije i grupe povlaštenih, zaštićene elite koje žive ugodno u nekom paralelnom svijetu u bijednoj zemlji, održavaju takvo stanje i potiču sebičnost i oholost. Sa druge strane, stvaraju i masu frustriranih ljudi koji preživljavaju u ekonomskoj bijedi, sa neizliječenim traumama i u atmosferi konstantne napetosti i straha koje te elite proizvode. Zbog fragmentiranosti vlasti, a samim tim i odgovornosti, takva situacija može da traje predugo. Nakon socijalnih protesta 2014. godine svjedočili smo lažnim obećanjima i nabavci nove opreme za policiju, o čemu su pojedini mediji i RTV-emiteri napravili dirljive priloge. Ljudi koji su izašli na ulice i pokazali svoje nezadovoljstvo i bijes u velikom broju medija su poistovijećeni sa huliganima, dok su profesionalni mediji izvještavali o uzrocima protesta, o problemima ljudi. Tad su se jasno mogli prepoznati klijentelistički odnosi medija i politike, kao i moć vladajućih oligarhija.



Kako je moguće da korupcija postoji u medijima ako su upravo mediji ti koji najviše govore o njoj, a kako je moguće da postoji u bh. društvu u cjelini ako svaki dan čujemo nekoga s odgovonih pozicija ko se kune u borbu protiv korupcije?


- Mediji i novinari koji govore o korupciji bez selekcije trpe posljedice. Primjer je gašenje printane Slobodne Bosne. Mediji koji štite političke moćnike i prešućuju ili iskrivljuju činjenice o korupciji su u klijentelističkom odnosu preko vlasnika medija, rukovodstva i urednika. Oni imaju koristi u tim odnosima, ali uglavnom ne i novinari koji su u položaju ovisnosti, naročito kroz načine zapošljavanja koji ne omogućavaju sigurnost radnog odnosa. Najočigledniji primjer kupovine političke podrške jeste milionsko izdvajanje Vlade RS javnim i privatnim medijima u tom entitetu. Na sličan način se kupuje poslušnost u cijeloj državi, u kantonima i općinama. To što se političari kunu u borbu protiv korupcije ne mora da podrazumijeva i akciju. Koji su rezultati Agencije za prevenciju korupcije?



Ko bi trebalo da se bori protiv korupcije i na koji način?


- Svi nezadovoljni građani. Javnost podržavanjem pojedinaca, organizacija i medija koji se bore protiv korupcije. Ipak, bez promjene Ustava BiH, koji omogućuje vladavinu oligarhija i klijentelizam, borba protiv korupcije će ostati Sizifov posao.



Vjerujete li u angažman NGO koje se bave podizanjem svijesti ljudi o
štetnosti korupcije ili borbom protiv korupcije?


- Podizanje svijesti kod građana nema velikog smisla jer su ti građani u većini slučajeva prisiljeni da budu u koruptivnom lancu. Međutim, angažman ozbiljnih organizacija u dokazivanju korupcijskih afera i zaštiti svjedoka je svakako bitan i potreban. Mnogo je kvalitetnih projekata koji iz nekog razloga ostaju nezapaženi. Također, angažmanom organizacija civilnog društva spriječene su katastrofalne izmjene bitnih zakona, poput Zakona o slobodi pristupa informacijama.



Zašto ljudi koji su doživjeli korupciju ne žele ili se teško odlučuju da govore o tom iskustvu?


- Zato što im niko ne garantuje zaštitu i zato što su uvjereni da je uzaludno. Zato što u klijentelističkom društvu niko ne voli buntovnike, pogotovo u malim sredinama. Zato što su ljudi isprepadani i ucijenjeni.

 (Tekst objavljen 26.01.2016. godine u Magazinu Start BiH, a projekat pod nazivom PROMIJENIT ĆEMO ONO ŠTO NAM SMETA- u okviru kojeg su objavljene ove priče rađen je uz podršku Američke ambasade u BiH. Stavovi izrečeni u ovim intervjuima ne odražavaju nužno i stavove redakcije i uredištva magazina Start Ambasade SAD-a u BiH)



NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

sun
U BiH veći dio dana sunčano
24.03.2017

U Bosni i Hercegovini danas će veći dio dana biti pretežno sunčano vrijeme.

mjesec
Knjiga.ba čitaocima preporučuje nove naslove za proljeće
24.03.2017

Najveća online knjižara Knjiga.ba čitaocima za ovo proljeće preporučuje naslove koji bi trebali da budu zastupljeni u svakoj kućnoj biblioteci.

laj
Lajčak: Htio sam skrenuti pažnju EU na odgovornost koju imamo prema regionu
24.03.2017