Raiffeisen
mirza dautbasic

Promocija hortikulture i pejzažne arhitekture

08.10.2015
BiH, 08.10.2015.
Objavljeno u Magazinu START, 10. juni 2014.




Priroda je baština svih nas


Zbog poplava i katastrofe u BiH, nekako nezapažene su prošle vijesti da je Šumarski fakultet u Sarajevu, osim angažmana studenata i uposlenika na postradalim područjima, u maju proveo i dva značajna projekta - bio domaćin LE: NOTRE Foruma, te predstavio Urbani koncept zelenih površina kroz introdukciju bioloških elemenata.


Dekan Šumarskog fakulteta Univeziteta u Sarajevu prof. dr. Mirza Dautbašić priča za Start BiH da je toj visokoškolskoj instituciji sredinom februara 2014. godine stigla inicijativa od Harisa Piplaša, koji radi doktorat u Cirihu, da se pokuša organizovati 3. LE: NOTRE Forum u Sarajevu.


Forum za master

 

- Piplaš je, inače, završio Šumarski fakultet u Sarajevu na odsjeku za hortikulturu. Prva dva foruma održana su u Rimu i u Antaliji. Kolege iz Evrope bili su skeptični da u tako kratkom roku možemo pripremiti LE: NOTRE Forum na onakav način kako se to zahtijeva po procedurama, po određenim pravilima i na određeni način. To znači da moramo imati dio rada u učionicama, kabinetskog rada sa prezentacijama i dio terenskog rada i terenskih prezentacija i aktivnosti, ali koji se odnosi na pejzažnu arhitekturu i tradicionalno uređenje lokaliteta na kojima se Forum održava. Naravno, na oduševljenje svih, uspjeli smo. Predsjednik Foruma, prof. Richard Stiles, koji predaje na univerzitetu u Beču, imao je samo riječi hvale - priča nam prof. Dautbašić.


LE: NOTRE Forum održan je u periodu od 25. do 28. maja ove godine. Šumarski fakultet u Sarajevu ugostio je više od 60 učesnika Foruma, kako nam rekoše, svu kremu evropske pejzažne arhitekture iz Minhena, Beča, Ljubljane, Zagreba, Ciriha...


Inače, LE: NOTRE, Landscape Education: New Opportunities for Teaching and Research in Europe, napravljen je u čast Andréa Le Notrea (1613-1700), poznatog francuskog pejzažnog arhitekta, koji je stvorio parkove i vrtove poput Vaux Le Vicomteom i Versailles. Ova mreža danas okuplja 200 sveučilišnih odjela iz Evrope i izvan nje, kao i veliki broj zainteresiranih organizacija iz oblasti pejzažne arhitekture, a sa ciljem promicanja diskursa i dijaloga između članova i jačanja pejzažne arhitekture akademske zajednice, kao i njegove veze sa širom zajednicom istraživača i praktičara koji rade u području pejzaža.


- Sama činjenica kako smo došli do tog domaćinstva pokazuje koliko mi znamo, koliko umijemo, koliko smo uspješni, a nekad i lažno skromni. Forum je uspješno okončan, a rezultati su nama već vidljivi. Jedan od najkonkretnijih je prijedlog da naš Šumarski fakultet u bliskoj budućnosti, zajedno sa kolegama iz inostranstva, iz Njemačke, organizuje master studij iz pejzažne arhitekture - ponosno ističe prof. Dautbašić.


On će, pojašnjava nam, također inicirati sastanak sa dekanima Poljoprivrednog i Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, kako bi i u ovaj projekat uključili i njih.


- Šumarski fakultet nema ni kadrovsku niti logističku mogućnost da sam organizuje taj posao na evropski način. To je nešto što je jako zahtjevno. Nadam se i vjerujem da ćemo, uz pomoć naših kolega, uspjeti da organizujemo master kurs iz pejzažne arhitekture u Sarajevu - ističe prof. Dautbašić.

Samo nekoliko dana prije početka Foruma, Šumarski fakultet se na sajmu Interio / Eksterio 2014. predstavio projektom Urbani koncept zelenih površina kroz introdukciju bioloških elemenata.

 

Zašarenio se bosanski ćilim

 

- Prihvatili smo inicijativu i partnerstvo koje nam je ponudio Centar Skenderija najviše iz dva razloga: prvi da promovišemo hortikulturnu struku u javnosti, a drugi da pokažemo da možemo učiniti Sarajevo gradom ljepšeg i ugodnog življenja. Zajedno sa JKP Park smo na ulazu u atrij Centra Skenderija postavili prirodni tepih, čime smo željeli da prezentiramo elemente bosanske tradicije i tradicije bosanskih ćilima koji je u potpunosti bio izrađen iz sadnica rasadnika Parka. Time smo željeli pokazati građanstvu da svi oni, uz pomoć malo mašte, mogu imati tako uređene bašte i ujedno približiti Sarajevo Evropi - rekao nam je prof. Dautbašić.


Inžinjerka hortikulture, ubrzo magistar šumarskih nauka, upravnik nastavnih objekata Šumarskog fakulteta u Sarajevu Selma Haračić Berbić medijator je cijele priče, idejni tvorac i vođa ovog projekta. Kako nam rekoše, cilj im je bio da u projekat uključe što veći broj mladih ljudi, studenata, ali zbog specifičnosti dešavanja u zemlji, aktivno je učestvovalo sedam do osam studenata završne godine koji su već usvojili i praktična i teoretska znanja.


Inače, pojasnili su nam da se radi o pionirskom koraku u samom promovisanju hortikulture i pejzažne arhitekture kao uslužne djelatnosti.

Na sajmu su, osim prezentacije prirodnog ćilima, organizovali i stručne prezentacije na kojima su, kroz praktične savjete, širu javnost upoznali sa problematikom uređenja vrta, okućnica. Pokušali su, također, da kroz praktične elemente i savjete koje su mogli percipirati ljudi različitih zanimanja, promovisati i prenijeti entuzijastima, hobistima, ljudima koji uživaju u zelenim površinama, privatnim ili gradskim, šta se zajednički, interakcijom može napraviti od zelenih površina koje nas okružuju.


Samim tim, kako nam rekoše, žele promijeniti svijest ljudi, da shvate značaj prirodnog okruženja, da shvate da priroda nije nastala sa nama, ali da našim negativnim odnosom može nestati, što pokazuje i trenutna ekološka situacija koja je zadesila našu zemlju.


- Sama hortikultura i pejzažna arhitektura iz godine u godinu će imati veći značaj, uz visok stepen urbanizacije, globalnog zatopljenja, ekoloških katastrofa, to će zaista biti prioritetno. Jer, održati biološke elemente u gradu predstavlja prioritet priče inžinjera hortikulture. On kao takav može odgovoriti zadacima kako pravilno isplanirati, kako adekvatne biljke zasaditi na određena mjesta, u suštini on može napraviti urbana područja puno ljepšim i funkcionalnijim od sada postojećih - rekla je Haračić Berbić i istakla da su kroz sajamske aktivnosti željeli prenijeti i poruku da priroda nema granica, da dišemo isti zrak, pijemo istu vodu, da svi uživamo u lijepom, zajedničkom okolišu.

 

Sinteza prirodnog i tradicionalnog

 

Neobični i nesvakidašnji ćilim predstavljen u okviru sajma Interio / Exsterio 2014. napravljen je od sadnica JKP Park. Vrijedne ruke studenata Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, pod voditeljskom palicom Selme Haračić Berbić, postavljali su ih i uklapali u šemu baziranu na tradicionalnim elementima, sklapali detalje iz narodnih nošnji naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine i načinili jedinstvenu cjelinu, prepoznatljiv bosanski ćilim.

- Ovdje smo pokušali uraditi sintezu elemenata svih naroda i narodnosti BiH, čime želimo prenijeti generalnu poruku da trebamo baštiniti prirodu, sve ono što je zaista lijepo od naših predaka i kao takve da ga čuvamo i njegujemo i sa ponosom govorimo o tome - rekla je Haračić Berbić.


Ona istovremeno ističe da su ovim ćilimom željeli prenijeti i promovisati ljepotu bosanskih bašta, ljepotu tradicionalnih bosanskih elementa, ne samo jednog naroda već svih naroda koji nose specifičnost svog mikroprostora, nešto što svijet percipira, što predstavlja unikatno na našem području.

- Mi smatramo da ne trebamo težiti ka nekim ekstremnim modernističkim pristupima uređenja, već prihvatiti našu originalnost, unikatnost, specifičnost i takvu je promovisati svijetu. Ako se promoviše nešto što je originalno i unikatno tada zaista smatram da će biti veliki odaziv. Znači, mi sa ponosom prihvatamo ono što jesmo i ono što mi baštinimo i kao takvo mi to medijski eksponiramo, jer smatramo da trebamo to dostojanstveno da čuvamo. Time smo simbolički poručili da nema veće ljepote od onoga što zaista imamo, što baštinimo, da je priroda dio naše baštine, baština svih nas i da je moramo čuvati - rekla je Haračić Berbić.

 

Saditi karakteristične vrste

 

U razgovoru sa prof. dr. Mirzom Dautbašić nismo mogli zaobići niti temu ekološke katastrofe koja je zadesila BiH. Između ostalog, pitali smo i za savjet koje je drvo najbolje zasaditi u dvorištu, okolini, na rizičnim područjima, klizištima.


- Ne postoji jedinstven recept i preporuka koju možemo dati i reći rješenje je bukva, rješenje je hrast... Što se tiče stanja na poplavljenim područjima i sanacije klizišta i biološkog smirivanja terena, najvažnije je znati karakteristike terena i klimatske karakteristike područja i u vezi sa tim reagovati, odnosno saditi vrste koje su karakteristične za određeno područje. U tu svrhu mislim da bi najbolje bilo saditi naše autohtone, lišćarske vrste pri čemu mislim na divlju trešnju, divlju krušku, divlju jabuku, nešto što smo imali u BiH, nešto što je ovdje raslo. Ali čovjek je svojim aktivnostima posjekao, ta stabla su nestala - kaže prof. Dautbašić.


On takođe ističe da treba forsirati vrste sa jakim korjenovim sistemom, forsirati vrste koje imaju jaku korjenovu srčanicu, forsirati hrast, bukvu. Forsirati lišćare na račun četinara, jer četinari jesu brzorastući, ali su neotporni na izvale i na napade insekata.

- Na svakom lokalitetu treba poslušati iskustva, postoje lokalni mještani i tradicija koji znaju šta je bilo karakteristično za dato podneblje i, u skladu sa tim, nastaviti nabavljati i kupovati sadnice školovane iz naših rasadnika, ono što je odraslo ovdje, što se naviklo. Imamo dobre rasadnike, imamo materijala, tako da treba ići u tom pravcu, forsiranje autohtonih lišćara na račun četinara - rekao je prof. Dautbašić.



NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

Trenutno nema dostupnih novosti iz odabrane rubrike.