medvjed

Dva medvjeda, markirana u Nacionalnom parku Una, pomažu da se shvati kako najbolje zaštititi divljinu

02.10.2015

BiH, 02.10.2015.
Objavljeno u Magazinu START, 27. maj 2014.


 


Pretpostavka je da u području Nacionalnog parka Una ima oko 20 medvjeda, a samo u sjevernoj zoni površine oko 8.000 hektara kreće se između pet i sedam medvjeda, te jedan čopor vukova od osam jedinki

U Nacionalnom parku Una prošle godine 1. maja je označen i veterinarski obrađen za potrebe naučnoistraživačkog rada medvjed Ljutoč, mužjak star oko sedam godina i težak 205 kilograma.

Ljutoč je tako postao prvi markirani medvjed čije se kretanje prati u naučne svrhe u Bosni i Hercegovini.


Do ženke 70 kilometara


Projekat pod imenom Divljina i život zvijeri NP Una, kojeg je finansirao Fond za zaštitu okoliša FBiH, završio je krajem prošle godine, ali su uposleni u Nacionalnom parku nastavili pratiti medvjeda, vuka i risa u ovom zaštićenom području.


To je rezultiralo humanim hvatanjem i označavanjem još jednog mužjaka medvjeda koji je nazvan Buk, po Štrbačkom buku gdje često i boravi. Buk je težak 260 kilograma, a označen je 19. aprila ove godine na istom lokalitetu gdje i Ljutoč godinu prije.


Pretpostavka je da u području Nacionalnog parka Una ima oko 20 medvjeda, a samo u sjevernoj zoni površine oko 8.000 hektara kreće se između pet i sedam medvjeda, te jedan čopor vukova od osam jedinki.


- Medvjed Ljutoč je više od 80 posto vremena u proteklih godinu dana proveo na području NP Una, odnosno na području Ljutoča i Štrbačkog buka, ali je u više navrata prelazio granicu preplivajući rijeku Unu. Ovo je najviše bilo slučaj tokom parenja medvjeda kad mužjak traži ženku i prelazi veće udaljenosti, čak do 70 kilometara - kaže za Start BiH uposlenik NP Una Haris Hadžihajdarević.

Tako je, kaže naš sagovornik, kao i prošle godine u ovo vrijeme kad je parenje, medvjed Ljutoč trenutno na području Like u Hrvatskoj.


- I Buk prelazi velike udaljenosti po vrletima Grmeča iako je dosta stariji od Ljutoča i ovih dana je oko Martinbroda. Za Buka je još rano reći jer smo ga nedavno počeli pratiti, ali za Ljutoča možemo kazati da je, kao što smo i naveli, vezan za NP Una gotovo cijelu godinu, a kroz istraživanja smo došli do saznanja i gdje mu je bio brlog tokom zime - kaže Hadžihajdarević.

Stručnjaci Nacionalnog parka su posjećivali Ljutočev brlog i napravili bitne zabilješke koje će doprinijeti boljem upoznavanju divljih zvijeri u Parku i njihovim navikama, kao i eventualnim utjecajima na njihovo stanište.


Nema procjene migracija


Osim toga, ovi podaci će poslužiti i za generalno bolje upoznavanje medvjeđe populacije, što će poslužiti i za zaštitu nekih ljudskih dobara, poput stočnog fonda u okolnim selima, kojima medvjedi i vukovi mogu predstavljati prijetnju.


- Mnogo je zanimljivih podataka, ali je kroz genetičku analizu uzoraka tkiva i krvi dokazano da su zvijeri sa ovih prostora istog genetskog koda, da su zdrave i još uvijek žive u nenarušenom staništu iako su u postratnom periodu krivolov i neke druge negativne radnje imale loš utjecaj na ove i druge vrste, a tu se naročito misli na divlje plijenske vrste kojima se ove zvijeri i hrane - ističe Hadžihajdarević.

Ovaj pionirski poduhvat sistemskog istraživanja tri velike zvijeri za cilj ima stvaranje podloge za očuvanje i obnovu biološki vrijedne baštine raznolikosti NP Una, sa naglaskom na faunu kralješnjaka i globalno ugroženih vrsta velikih zvijeri, usvajanje novih znanja i njihovo pretvaranje u novu ekonomsku vrijednost prostora.


U Nacionalnom parku ističu da rezultati ovakvih aktivnosti imaju višestruki karakter, poput edukativnog, očuvanja biodiverziteta, imaju karakter održivog razvoja turizma na prostoru jer su kreirane nove atraktivne turističke ponude, radi se značajan broj naučnih istraživanja, što je novina za cijelu BiH, poboljšanje u radu menadžmenta poduzeća, promotivni karakter, ispunjavanje međunarodnih obaveza, ali i stvaranje vlastitih resursa za monitoring prostora NP Una.


Istraživanje divljih životinja nosi i dodatnu vrijednost s obzirom na to da je tokom rata došlo do velikih migracija životinja, ali nažalost do sada nije sprovedeno opsežno istraživanje na tu temu.

- Nije moguće dati bilo kakvu procjenu o kretanju i migracijama zvijeri u posljednjih 20 godina, a to nije ni bio zadatak projekta. Ono što je sigurno i prati se već više desetljeća jeste širenje populacije risa od 1974. godine, kada je izvršena reintrodukcija u Sloveniji. Od tada do danas ova vrsta se proširila do centralne Bosne, a prvi primjerci risa oko Bihaća su zabilježeni početkom osamdesetih godina u području Plješevice. Informacije koje dobijamo sa terena kažu da je ova skrovita vrsta prisutna i u južnim dijelovima NP Una, mada je akcenat u našem radu na medvjedu i vuku - kaže Hadžihajdarević.


Kenan Voloder, iz Saveza lovačkih udruženja u BiH, kaže da je generalna zaštita divljači u BiH regulisana entitetskim zakonima o lovstvu koji, u skladu sa crvenom listom, propisuju totalnu zabranu lova za neke vrste, poput vidre, risa, vjeverica... dok su za druge vrste propisane sezone i periodi kada je moguće loviti, poput sezone lova na srndaće, koja je počela početkom maja i trajat će do kraja septembra.


Bijeli bor i jarebica kamenjarka


Osim toga, svako lovačko društvo koje je dobilo lovište na gazdovanje obavezno je da donese godišnji plan gazdovanja lovištem sa navedenim aktivnostima koje će te godine provesti u cilju unapređivanja i zaštite divljači, izgradnje uzgojnih i lovno-tehničkih objekata, ali i za planiranje mogućeg odstrela divljači.

- Što se tiče migracija, njih je bilo, ali nažalost nema ozbiljnih istraživanja. Međutim, svi mi znamo da svaka divljač traži mir, pogotovu medvjedi, divlje svinje... To se istina desilo i u obrnutom smjeru. I iz Hrvatske je prema nama migrirala divljač. Ima tu i prirodnih procesa, naročito u vrijeme parenja, jer životinje ne poznaju granice pa tako jeleni pređu Savu iz Hrvatske u BiH - navodi Voloder.


Profesor Veterinarskog fakulteta u Sarajevu Maid Rifatbegović također potvrđuje da ozbiljnih istraživanja o migracijama, kako ratnih tako i poratnih, do sada nije bilo, iako BiH raspolaže bogatim životinjskim fondom.

On ističe da vuka i medvjeda i danas ima u pristojnom broju, ali upozorava da je čovjek nepovratno ušao u prirodu i više se ne može povući, ali se mora više angažovati na zaštiti divljači.


Kao primjer, on navodi jarebicu kamenjarku za koju kaže da je izuzetna vrsta koju BiH ima vjerovatno više nego bilo koja druga zemlja u Evropi.

- Ona voli krševite krajeve, a kod nas je ima u Hercegovini. Ona je u simbiozi s ekstenzivnim uzgojem ovaca i koza, što je vrlo zanimljivo, a uz odgovarajuću klimu, to je razlog zašto su prisutne kod nas. Pokušavali smo nešto uraditi na zaštiti, ali nema baš puno sluha. Problem je voda, pa smo namjeravali praviti pojilišta, ali to sve ide teško. Nedavno sam čuo da ljudi sade bijeli bor tamo gdje ga nikad nije bilo, a time se uništava stanište drugih biljaka i životinja. Kod nas je sve stihijski - upozorava Rifatbegović.

Na ovom fakultetu posljednjih godina se rade brojni projekti vezani za divljač, a jedan od najvažnijih je monitoring bjesnila lisica, s obzirom da ljudi ne shvataju koliko su vezani za životinjama, ističe naš sagovornik.


 

Hercegovačke divokoze na Novom Zelandu

 

Koliko je važna zaštita divljači Maid Rifatbegović ilustruje i na primjeru divokoza.

- Bilo je jako bitno sačuvati divokozu. One su dobro sačuvane jedino u Nacionalnom parku Sutjeska, a ostalo je biološki minimum. Država bi morala pokrenuti program repopulacije. Jer, zanimljivo je da nje danas ima na Novom Zelandu, a to je još iz perioda bivše Jugoslavije kada su ih hvatali na ovim našim područjima u Hercegovini i prodavali ih. Sada ih tamo ima puno, a kod nas je gotovo nema - kaže Rifatbegović.

 



NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

jedan
Samo jedan policajac usmrtio četvoricu terorista u Cambrilsu
18.08.2017

Svih pet terorista koji su bili u vozilu su ubijeni. Oni su prethodno pregazili pješake, ubivši jednu ženu. Napad se dogodio nakon velikoj pokolja u centru Barcelone, a policija vjeruje da su oni povezani

taip
Erdogan pozvao Turke u Njemačkoj da glasaju protiv Merkel
18.08.2017

Poručujem svim zemljacima u Njemačkoj: Hrišćanski demokrati, SPD, Stranka zelenih, svi su oni neprijatelji Turske. Podržite one stranke koje nisu neprijatelji Turske - izjavio je Erdogan

policija
Španska policija uhapsila četvrtu osobu osumnjičenu za napade u Kataloniji
18.08.2017

Policija je to objavila u petak na Twitteru, ne pružajući dodatne detalje. U jučerašnjem napadu kombijem u Barceloni ubijeno je najmanje 13 ljudi