teatar rajvosa

Alternativni teatar Rajvosa, pozorište za narod u čijim se likovima narod prepoznaje

02.10.2015
BiH, 02.10.2015.
Objavljeno u Magazinu START, 01. april 2014.


Njihovih predstava nema na YouTubeu i u Rajvosa misle da je možda to i sreća za njih jer ih ljudi ne mogu gledati na internetu pa dolaze na predstave, a rado ih sreću i u inostranstvu.

Ako svaki veći grad ima narodno pozorište, Alternativni teatar Rajvosa je pozorište za narod i to vrlo produktivno, jer je u proteklih petnaestak godina proizvelo deset predstava koje su imale više od 500 prikazivanja širom FBiH.


Isti komšija


- Igrali smo jednom i u Bosanskoj Otoci. Dakle, nema mjesta u FBiH gdje nismo igrali, ali su nam tada u Bosanskoj Otoci radnici iz lokalne pilane napravili proscenij od drveta, nismo imali ni razglas, ni rasvjetu, a došlo je 2.000 ljudi koji su sami sebi od panjeva i fosni napravili klupe na kojima su sjedili dok su nas gledali. Svi su uživali, smijali se satima - to je ono što je naš cilj i što nas posebno raduje. Mi smo, dakle, narod i igramo za narod, obične, male ljude. Desi se da šetamo poslije predstave po Sarajevu ili nekom drugom gradu i na ulici nas vidi neko ko je gledao predstavu, priđe nam da malo popriča, čestita i eto komentara da je neki naš lik isti kao neki komšija: Ona što sjedi u ćošku ista naša Hašija. Toje posebna radost ove vrste teatra - priča Edin Drljević, jedan od osnivača ove neformalne grupe zaljubljenika u pozorište, glumu i humor koja djeluje pri Centru za kulturu Sarajevo.

No, Rajvosa nije klasično amatersko pozorište. Krenulo je, podsjeća naš sagovornik, odmah poslije rata.

- Bilo nam je stalo da razveselimo ljude, a i da se sami bavimo komedijom. Nas nekoliko smo glumci amateri jer nismo školovani za to, ali sa nama igra i nekoliko veoma poznatih bh. glumaca - Sead Bejtović, Ratko Petrović, Amina Begović, Drago Buka, Suada Ahmetašević, Saša Petrović, Josip Pejaković, Mario Drmać, Miralem Zupčević... Neki su u poslu oko pozorišta, kao recimo Mirsad Imamović, koji je tehnički direktor Kamernog teatra 55, pa Senka Oruč koja je kroz rad sa nama ostvarila mnogo simpatičnih uloga i u drugim medijima. Ponekad mislim da mi opstajemo samo zato što se oko ove ideje okupila ekipa ljudi koji vole ovaj posao, pa su se jako povezali i privatno - priča Drljević.

Babur-šahova serdžada, Sarajevski duh ili duldung, Bosanska podvala, Bosanska podvala 2, Luda kuća, monodrama Amine Begović Ne žalim, Ćemahaluša donja, Moja žena se zove Zlatko, Aferim babo i Bosanski lonac... dio je repertoara na sceni Rajvosa. Drljević kaže da tu ima jedan Rucanteov prerađen tekst, ima naših tekstova...


Babur-šahova serdžada


- Finansije i zahtjevnost scene i kostima su prvi eliminatorni faktori kada odlučujemo o tome koji tekst ćemo igrati jer mi sve finansiramo sami. Nastojimo i da su to predstave koje imaju više likova, jer ljudi to više vole gledati, a sa više likova je lakše i praviti komične scene, situacije zabune i vodvilj generalno - priča Drljević.

Sa druge strane, za ljude je iznenađujuće sa kako malo sredstava Rajvosa napravi predstavu.

- Jednom smo gostovali u Kopru, očekuju nas u uglednom pozorištu starom 180 godine, zovu više puta da na vrijeme javimo kada dolazimo da oni sve pripreme, pri tom valjda misleći na tehničku ekipu i pomoć oko istovara, a mi svi sa scenografijom, kostimima i pratećom opremom dolazimo u jednom kombiju. Bilo je sasvim jasno da oni nisu bili oduševljeni kad su nas vidjeli bojeći se vjerovatno da to što ćemo mi prikazati neće ličiti ni na šta, a onda su nas poslije predstave zadržali do jutra i pozvali da opet dođemo - priča Drljević.

On podsjeća da je Rajvosa potekao, zapravo, iz vratničkog odjela prijeratne Radne organizacije Dom kulture, koja je imala ispostave po skoro svim mjesnim zajednicama.

- Ovaj segment na Vratniku je bio najjači i još tada smo mi pravili vesele predstave o životu u sarajevskoj čaršiji i o lokalnim mangupima. To je bilo krajnje amaterski, ali je bilo zabavno i ljudi su voljeli pogledati predstave - priča Drljević.

Babur-šahova serdžada je bila jedna od takvih i to je bio i prvi tekst koji je napravljen poslije rata.

- E, to se jako dopalo Seadu Bejtoviću i on nam je pomogao da ga malo doradimo, modernizujemo, prilagodimo trenutku. Dobro smo se zezali, a imali smo više od 100 izvođenja te predstave. Kroz tu predstavu smo shvatili da u tom pravcu treba da radimo - priča Drljević.

Većina predstava teatra Rajvosa je nastala iz internih razgovora, šala ili iz podložaka pozorišnih komada, koje su ljudi u ovom teatru malo prilagodili svom ambijentu.


Kad Neron ne zna da je Neron


- Jedan tekst nam je donio sam Miralem Zubčević. On je čuo za nas i došao da nas vidi. Poslije je rekao da smo mu se svidjeli jer se ne foliramo, a možda nas zbog toga i narod voli. Kod nas nema složene scenografije, komplikovane rasvjete, zahtjevnih kostima... Nedavno nam je scenski radnik Kamernog teatra napravio minder za novu predstavu i rekao da platimo, eto, koliko imamo - priča Drljević.

Njihovih predstava nema na YouTubeu i u Rajvosa misle da je možda to i sreća za njih jer ih ljudi ne mogu gledati na internetu pa dolaze na predstave, a rado ih sreću i u inostranstvu.

- Bili smo nekoliko puta u Švedskoj, išli smo u posjetu našoj dijaspori. Ljudi polude od sreće kada mi dođemo jer rijetko im dolaze predstave iz BiH ili generalno duhoviti sadržaji koji ih podsjećaju na kuću. Njima, naime, ne trebaju složene predstave ili klasici, ozbiljni pozorišni komadi poput Ibzena ili Šekspira jer toga imaju i tamo, ali nemaju Bosansku podvalu ili Bosanski lonac u kom se oni prepoznaju u svakoj replici - kaže Drljević.

Susreti sa ljudima na gostovanjima u inostranstvu ekipi iz Rajvosa nameću pitanje zašto se mi stidimo nas, našeg duha i tradicije i zašto bježimo od njega u ovim umjetničkim izražajima?

- Pa i vestern je narodna priča koja je dobila široku podršku i postala tradicionalni filmski izraz, a mi ovdje dovodimo strance režisere i postavljamo predstave koje su ponekad toliko daleko od nas, a događaji u njima nama neprepoznatljivi i nejasni jer su daleki. Dakle, moramo imati klasike, ali vjerujem da svako od nas mora imati i svoj lični izraz, podruštvljen ili ponarođen, kako bi narod shvatio poruku predstave - kaže Drljević.

Njemu je tu najbolji primjer jedno iskustvo Seada Bejtovića...

- On je radio jednu predstavu koja je divna, mi smo se upišali od smijeha gledajući je, ali on nam priča poslije kako se jako nasekirao oko jednog detalja. Naime, on u jednoj sceni drži u ruci kutiju šibica, zvecka njome i, nakon mjeseca dana priprema i proba, on je pitao režisera zašto treska tom kutijom. A režiser mu objasni da je on zapravo metaforički Neron. Tu se Bejtović upalio jer ako to nije shvatio on koji predstavu priprema mjesecima, kako će to shvatiti publika? To je za mene primjer koji najbolje pokazuje šta treba biti pozorište - gledaoci poruku moraju shvatiti - pojašnjava Drljević.

Teatar Rajvosa i ove godine organizuje Festival komedije koji počinje 1. aprila, a gosti dolaze iz cijele bivše Jugoslavije, pa su među njima i Milan Lane Gutović, Pero Kvrgić...



NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

fna
Izetbegović odao počast šehidima na mezarju Kovači
26.06.2017

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović drugog dana Ramazanskog bajrama, koji se obilježava kao Dan šehida, odao je počast poginulim borcima Armije BiH na mezarju Kovači.

dm
Mektić: Dodik da objasni odakle mu 200.000 eura koje nosi u džepu
26.06.2017

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić pozvao je danas predsjednika RS-a Milorada Dodika da objasni “porijeklo i odakle mu 200.000 eura, koje je prije mjesec dana unio u BiH”.

um
U BiH tokom dana postupno povećanje oblačnosti
26.06.2017

U Bosni i Hercegovini danas će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme.

No Frost Gorenje