Apoteke Sarajevo
lakse

Naš projekat : Promijenit ćemo ono što nam smeta

02.10.2015
Sarajevo,2.10.2015.

Lakše otići nego se boriti- Još priče o korupcije

Podizanju svijesti mladih o korupciji i njihovom animiranju u borbi protiv ove destruktivne pojave priključuje se i Magazin START BiH – naši novinare će u okviru projekta Promijenićemo ono što nam smeta istaživati i pokazati  ima li BiH  generaciju mladih ljudi koji su spremni boriti se protiv nje



Prema brojnim istraživanjima čak 90 posto mladih želi otići iz BiH: smatraju da korupcije ima u raznim sferama života i da zbog toga ne mogu da ostvare egzistenciju i napreduju, ali nemaju motiva ili želje da se bore protiv nje jer još niko ili malo ko je kažnjen zbog koruptivnih radnji. 

- Svaki četvrti od pet mladih ljudi iz ovih bi stopa napustilo BiH. Njih 21 posto  misli da će budućnost biti gora od sadašnjosti.  Onih koji ne očekuju da će se budućnost društva promijeniti je 27 posto, a mladih koji smatraju da će biti nešto bolje nego sada je 25 posto dok njih 22 posto smatraju da će budućnost društva biti mnogo bolja od sadašnjosti. To je poražavajuća statistika kojoj u dobroj mjeri doprinosi i korupcija u bh- društvu. Nezaposlenost  je najveći problem ove populacije kao  i  društva u cjelini -  u BiH je 67,1posto mladih nezaposleno što našu zemlju vodi na dno evropske ljestvice-   Mladi smatraju da tržište rada u BiH ne funkcionira na osnovu kompetencija, nego da  su široko rasprostranjena korupcija, nepotizam, etnička, politička, socijalna i druga pripadnost glavni kriteriji, a nedostatak transparentnosti u procedurama zapošljavanja glavna prepreka mladima u pronalasku posla. Naša istraživanja pokazuju da mladi u FBiH poznaju vrlo malo osoba koje su nakon formalnog obrazovanja pronašle posao u struci, osim rijetkih slučajeva sa deficitarnim zanimanjima. Na našim debatama ili fokus-grupama često čujemo komentare da  ovo društvo mlade tjera da budu sebični i nepošteni jer svi traže samo daj meni, a drugi neka pocrkaju i da se samo tako može uspjeti u životu ili često čujemo da poznaju dosta ljudi koji su se zaposlili preko štele, a ponekad su to i članovi njihove najuže porodice –  priča glasnogovornica Instituta za mlade KULT Abela Purivatra na osnovu istraživanja koje je KULT provodio proteklih godina.  

Kaže da mladi smatraju da je korupcija najveća prilikom zapošljavanja, ali da je mnogo ima i u obrazovnom sistemu. 

Mladi uglavnom ne prijavljuju

- Kada se  fokus-diskusijama govori o korupciji prilikom zapošljavanja većina mladih izjavljuje da lično poznaje osobe koje su se zaposlile na taj način i na skali od 1 do 10 procjenjuju da je korupcija u javnom sektoru oko 9, a u privatnom oko 5, odnosno da je vlasnicima privatnih kompanija ipak važno zna li osoba koju zapošljavaju raditi određeni posao. Smatraju da je privatnim kompanijama bitnija preporuka od nekoga u koga osoba koja odlučuje o zapošljavanju ima povjerenja. Često čujemo stav da su svjesni da, kada se prijave na neki konkurs, neće biti primljeni jer je to samo ‘zamazivanje očiju’ i da na toj poziciji već neko radi.  Samo 5 posto mladih smatra da prilikom zapošljavanja u javnom sektoru ne postoji praksa podmićivanja kako bi se dobio posao,  7 posto je onih koji smatraju da takva praksa ne postoji u privatnom sektoru.  62 posto mladih smatra da je praksa podmićivanja kako bi se dobio posao učestala pojava u javnom sektoru, a 53 posto smatra kako je tako i u privatnom sektoru – pojašnjava Purivatra. 

Naglašava da mladi u BiH smatraju da je korupcija u obrazovanju najprisutnija u visokom obrazovanju i to u svim  procesima rada visokoškolskih ustanova, od načina na koji se zapošljava nastavni kadar do kasnijeg rada u smislu korupcije pri plaćanju ispita ili čak kupovini diploma.

- Mladi uglavnom ne prijavljuju slučajeve korupcije jer nemaju saznanja da su prijavljeni slučajevi adekvatno sankcionirani. Dodatno se boje  za vlastitu dobrobit jer, naprimjer, navode primjere studenata koji nikada nisu položili ispite jer su prijavili određena nekorektna ponašanja profesora.  Tvrde  da je sistem obrazovanja neusklađen sa zahtjevima tržišta rada i da se ne poštuju nikakvi zakoni u odnosu obrazovanja i zapošljavanja. Generalno o tržištu rada smatraju da je haotično i da je zbog prevelikog broja nezaposlenih većina zanimanja svedena na nizak nivo – priča Purivatra. 

Samo neke od izjava sa njihovih fokus-debata su: Svi to znamo i ništa ne možemo napraviti; Znam koliko košta bachelor na mom fakultetu -  25.000 KM i zna se tačno kome treba dati pare;  Lično sam vidio koliko poklona je dobio jedan profesor na mom fakultetu - u kabinetu,  na konsultacijama,  sam vidio puno flaša skupocjenih pića koja koštaju i do 300 KM, a on se nije ni potrudio da ih barem skloni negdje. Toliko o kontroli rada profesora. Stiče se dojam da na fakultetima ne  postoji niko iznad profesora;  Imali smo ispit i asistent je na kraju rekao: vi koji imate knjige dođite sljedeći tjedan da se dogovorimo kada će biti popravni, a vi koji niste kupili knjigu dođite da je kupite; Ekonomistu su sveli na komercijalistu da slaže artikle po policama, medicinu na nosanje torbica i prodaju lijekova; Nama ništa ne treba – kupi za marku, prodaj za dvije, to nam je država. Ko god je završio fakultet, izradio se…

Transparency International BiH (TI BiH) u narednim mjesecima organizuje Prvu školu integriteta koja će se održati u Travniku, Trebinju, Bijeljini i Bihaću – okupljanje studenata i srednjoškolaca završnih godina (od 18-28 godina) koji su zainteresovani za borbu protiv korupcije i posljedice koje ona izaziva u različitim sferama društva, ali i značaj transparentnosti i integriteta.  Cilj je unaprijediti znanje polaznika škole i motivisati ih da se angažuju i da u praksi primjene stečena znanja i razvijene analitičke sposobnosti.

Nikola Vuković koji vodi ovaj projekat pojašnjava da je među onima koji prijavljuju korupciju najmanje mladih. 

- Podaci sa kojima raspolaže Centar za pružanje pravne pomoći u borbi protiv korupcije koji djeluje pri Transparency Internationalu BiH nisu obećavajući. Među prijaviocima korupcije koji se nama obraćaju najmanje je pripadnika mlađih starosnih kategorija, a najviše se na prijavu i samu borbu protiv korupcije odlučuju ljudi srednjih godina. Tako je tipični i najčešći prijavilac korupcije muškarac srednjih godina iz urbane sredine. Iz toga bismo mogli zaključiti da među mladima ili ne postoji dovoljna svijest o štetnosti same korupcije i svim posljedicama koje ona nosi ili da su mladi ljudi naročito rezignirani i da gotovo uopšte nemaju povjeranja u nadležne institucije. S obzirom na veoma mali broj prijava sa kojima mi raspolažemo među omladinskom populacijom teško je locirati oblasti gdje se mladi najviše susreću sa raznim vrstama nezakonitosti. Uvriježeno je mišljenje da je to oblast obrazovanja i to ponajviše visokog obrazovanja, ali to su sigurno i druge društvene sfere - kaže Vuković.

U Udruženju Tender koje se bori protiv korupcije u javnim nabavkama Igor Vukajlović potvrđuje ovu tezu.

- Nama se mladi koji imaju problem sa korupcijom uopšte ne javljaju kako bi prijavili problem ili razgovarali o korupciji.  Ako u nekoj firmi rade zajedno otac i sin – otac je taj koji prijavljuje probleme, a mladi uglavnom idu linijom manjeg otpora i nezamjeranja. Kao da ne žele da trpe posljedice prijavljivanja, pa trpe posljedice korupcije, kao da ne razumiju da je dugoročno gledano bolje prijaviti korupciju.  Imam osjećaj da ne razumiju dugoročni značaj prijavljivanja korupcije – kaže  Vukajlović.  

Centar za razvoj civilnog društva u BiH (CRCDBIH) iz Doboja često organizuje okrugle stolove i debate o korupciji i različitim sferama društva, a nedavno su organizovali i kamp za mlade. Predsjednik CRCD Esad Bećirović  smatra da cjelokupno stanje u društvu demotiviše mlade da se bore protiv korupcije.  
 
- Mladi nisu zainteresovani ali nisu ni motivisani da se bore protiv korupcije jer je cjelokupno stanje u društvu takvo da ne daje poticaj. Mi nastojimo da mlade uključimo u sve naše aktivnosti  i oni dolaze i na debate i na druge skupove i pokušavamo da ih uvučemo u razgovor, da govore, da iznose stavove jer mislimo da se i stariji drugačije ponašaju kada mladi ukazuju na neke nepravilnosti, da se zamisle kada ih mladi kritikuju, a pogotovo kada govorimo o korupciji koja uzima  sve više maha: javne nabavke, zapošljavanje, obrazovanje… Upravo zbog toga mi moramo raditi s njima, podizati im svijest o tom problemu, animirati ih na borbu protiv korupcije i u tom kontekstu mislim da je najvažnije da se oni sreću, da razgovaraju o tome, da razmjenjuju vlastite stavove,a na nama je da ih potičemo i da im stvaramo prilike za to  - priča Bećirović. 

Potrebna politička volja 

U Studentskom zboru Sveučilišta u Mostaru   Marko Krpan tvrdi da mladi dobro poznaju značenje  riječi korupcija i šta ona predstavlja, ali da okruženje u kom živimo dovodi do toga da splasne entuzijazam za borbu protiv nje. 

- Po našim saznanjima i razgovorima, mladi ljudi u tijeku svojeg školovanja u  srednjem i visokom obrazovanju nemaju pravih dodirnih točaka sa stvarnim značenjem pojma korupcija iz razloga što smatramo da svojim znanjem i trudom velika većina studenata uspije uspješno završiti programski studij i steći kvalitetnu izobrazbu i akademsko zvanje. Pravi problemi javljaju se nakon završetka školovanja u kojem je u zemlji sa izuzetno visokom stopom nezaposlenosti jako teško pronaći posao u struci i početi vraćati sav onaj trud i rad kojeg su uložili da bi uspješno dovršili studij. Uz tešku gospodarsku situaciju u zemlji u kojoj je pronaći stalni posao zapravo pravi “bingo”, nažalost neminovna je i određena vrsta korupcije i nepotizma- kaže Krpan i pojašnjava  da ta korupcija ne mora nužno značiti novac već je u velikom broju slučajeva ona i određena protusluga za neku uslugu. 

On smatra da u takvom okruženju entuzijazam mladih za promjenama naglo splasne, ali da oni kao mladi ljudi najstrože osuđuju svaku zloupotrebu povjerenja ili dužnosti radi pribavljanja materijalne ili nematerijalne koristi  koje nemaju pravnu osnovu. 

- Raduje nas sve veća zastupljenost i interes mladih za riješavanje ovog i sličnih pitanja, a to vidimo kroz osnivanje mnogih udruga ili okupljanja oko zajedničih pitanja, a da bi se značajne promjene i dogodile, potrebna je čvrsta politička volja i integracija mladih u politička zbivanja kako bi svojim idejama i znanjem pokazali da znaju i umiju donijeti boljitak svima nama – kaže Krpan. 

Podizanju svijesti mladih o korupciji i njihovom animiranju u borbi protiv ove destruktivne pojave priključuje se i Magazin START BiH – naši novinare će u okviru projekta "Promijenićemo ono što nam smeta"  tražiti mlade ljude koji su spremni boriti se protiv korucije, razgovarati s njima o tome kako se  bore protiv nje, ... 

-  Ideja je da iz ovih naših aktivnosti nastane mreža mladih ljudi koji će, zajedno sa starijima, pokušati promjeniti sadašnju situaciju u BiH. Želimo ohrabriti mlade ljude da kažu svoju priču i tako svima ukažu na korupciju u kojoj se ne radi o velikom novcu i namještenim tenderima, nego o gomili sitnica koje čine život težim ili lakšim. Želimo ih ubijediti da  možemo svi biti jednaki pred zakonom, ali da se sami moramo potruditi i pokazati ličnu hrabrost. Mi vjerujemo da to možemo postići time što ćemo ih upoznati jedne sa drugima, bez obzira na ime, entitet ili distrikt iz kojega dolaze,  i omogućiti im da glasno ispričaju svoje priče koje ćemo objaviti u magazinu Start BiH, ali i u drugim relevantnim medijskim kućama u BiH, pa ih i na taj način podstaći i podržati u njihovim naporima da promijene situaciju u BiH – pojašnjava glavni i odgovorni urednik Magazina START BiH Dario Novalić i cijeni da je to najkraći put do glasnog ukazivanja na male nepravde prouzrokovane korupcijom koje mlade tjeraju iz BiH i na taj način prerastaju u ogromne. 

Ovaj tekst je ujedno i poziv mladima zainteresovanim da govore za START BiH u okviru ovog projekta da se jave na e-mail adresu redakcija(at)startbih.info ili telefon 033260210 jer korupcija je svuda oko nas i pogađa svakoga.

 Promijenimo ono što nam smeta! 

Objavljeno u magazinu Start BiH 1.09.2015.



NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

Trenutno nema dostupnih novosti iz odabrane rubrike.