Sve se svodi na isto: Uzmi, uzmi, uzmi, uzimaj....

Živjeti pravo dobro od borbe protiv korupcije

01.08.2014


Piše: Saša Rukavina

Vijest je od 19. jula: Klinički centar Univerziteta u Sarajevu instalirao je, na web-stranici, antikorupcijski program Etička linija i tako korisnicima zdravstvenih usluga, građanima i uposlenicima omogućio da prijave svaki vid nepravilnosti u radu.

Generalni direktor KCUS-a Damir Aganović kaže da je već registrirana jedna dojava koja se razmatra. Razmatranje traje oko sedam dana, a osoba koja je upozorila na nepravilnost o poduzetim mjerama bi trebalo da bude obaviještena u roku od 45 dana...

KCUS koristi eksterni sistem na kojeg nema uticaja, sa pravim zlatnim standardom u kojem nema muljanja, itd.: vijest kojom, kako je to rekao dr. Aganović, najveća i najutjecajnija zdravstvena ustanova u BiH dokazuje da su i u zdravstvu, koje godinama prosječan građanin BiH najčešće i najviše veže za korupciju, odlučili da se sa tim problemom ozbiljno uhvate u koštac.

Pod ozbiljno smatram nešto konkretno, nešto puno konkretnije od raznih bezveznih brojača, kojima nas nevladine ublehe obavještavaju da korupcija svake sekunde odnese nebrojeno maraka, ili raznih workshopova i okruglih stolova na kojima korumpirana nevladina ubleha sa još korumpiranijim vladinim nehljebovićima obećavaju da će od ponedjeljka doći pravna država i sve korumpirane pomesti ko onaj čuveni cunami.

Pričati o borbi protiv korupcije u Bosni i Hercegovini, danas je najprofitabilniji rad kojim svaki amater, neostvareni hemijski tehničar, nezadovoljni električar, profesionalna NVO-vca..., sebi uz malo nevladine organizacije, par prijatelja raspoređenih na važnim mjestima i ponekom vezom u ponekom ministarstvu, može bezbolno, bez puno posla, bez ikakvog ili sa rezultatom, ako je to moguće, manjim od nule, obezbijediti dobar pos'o, a paru laku na neodređeno vrijeme.

Danas u BiH ne postoji nijedna ozbiljna baza u kojoj se može doći ni do približno tačnog podatka o tome koliko je para skršeno u borbu protiv korupcije. Oranje po arhivama vijesti omogućava tek da se čita o milionu tamo, milionu ovamo eura od Evropske komisije, dolara iz američkih izvora, maraka iz ponekog domaćeg budžeta, sve zajedno namijenjeno agencijama za provođenje zakona, komisijama i grupama, udarnim i udarenim koje pravi država, nevladinom sektoru...

To isto oranje po arhivama vijesti izbaci na površinu i gomile optužnica koje pišu bh. tužioci protiv likova za koje se golim okom vidi da imaju puno više nego što zarađuju, optužnica koje ostanu nedovršene jer se u igrama oko nadležnosti pogube glavni dokazi, koje ne budu potvrđene ili budu pa padnu na suđenjima... Ukratko, gomile šlamperaja za kojeg mnogi misle da je namjeran, a drugi da je samo slika neznanja bh. pravosuđa.

Naprosto, količina miliona uloženih u borbu protiv korupcije nesrazmjerna je rezultatima toga što bi trebalo biti borba. I tako se dođe do pitanja o tome može li se stvarno nešto učiniti.

dolari s neba 02.jpg
Nedavno sam čuo jedno vrlo zanimljivo, ali još više logično razmišljanje. Skraćena verzija glasi da bi te milione koje danas (uglavnom nevladina) ubleha troši na borbu nekakvim brojačima trebalo, ustvari, dati jakim stranim advokatskim kućama da one tuže korumpirane. Odnosno, bh. pravosuđe dozvoljava svakome, ali baš svakome, da podnese krivičnu prijavu i da se, kad ima dokaza za to, povede postupak pred sudom.

Dakle, umjesto na šuplje priče po okruglim stolovima i displeje koji vrte brojke koje nemaju veze sa stvarnošću, svaka ta nevladina ubleha te milione maraka, dolara ili eura koje uzima za svoju misiju, sa dokazima koje ima ako ih ima, lijepo proslijedi nekom normalnom američkom advokatu koji na putu od pet kilometara između tužilaštava BiH i Kantona Sarajevo neće izgubiti ključni dokaz, pa da onda vidimo ko je stvarno korumpiran.

Zašto insistiram na nevladinom sektoru: stranci na mandatu ovdje to nikad neće uraditi jer moraju igrati politički, vladin sektor ako to već hoće, onda može natjerati svoje advokate, a to su tužioci, da rade posao za kojeg dobivaju platu. Dakle, ostaje samo ona naša domaća nevladina ubleha koja se slika po novinama i televizijama sve važno zabrinutih faca i priča nam da bi parama koje odnese korupcija svi mi mogli biti bar pola kilometra bliži onim zlatnim kašikama nego što smo danas.

Ali, vraga, nema šanse.

U posljednjih pet, šest godina nevladin sektor u BiH dokazao je da je korumpiraniji od svih onih doktora, policajaca i pravosudnih radnika koji tradicionalno vode na listama percepcije korupcije među građanima BiH. Nevladin sektor, odnosno nevladini specijalisti opšte prakse koji između dva svakodnevna TV nastupa nabace po pola kile žive vage, jednostavno su izgubili svaki pojam o stvarnosti i spuštanje na zemlju značilo bi da moraju uvesti neke svoje vlastite etičke linije i boriti se protiv svoje vlastite otimačine za koju, šta god oni rekli, danas nikome ne podnose račune.

Ili, još jednostavnije, bilo bi zanimljivo vidjeti koliko bi se domaćih boraca protiv korupcije zadržalo u tim vodama kad bi strani finansijeri, umjesto keša, počeli donirati advokate spremne i sposobne da tuže i dobijaju procese protiv korumpiranih. Koliko bi vlastodržaca i njihovih pulena, tzv. kontroverznih biznismena, završilo iza rešetaka puno je lakše izračunati nego koliko je onih korumpiranih nevladinih ublehaša koje bi ti advokati također potkačili.

(Objavljeno u ljetnom dvobroju magazina Start BiH koji je u prodaji do 26. augusta)




NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

parking
OPREZ , OVO VAM SE MOŽE DESITI KADA PLAĆATE PARKING: Cijena 2 KM;Plaćeno 10 KM; Kusur 7 KM!
17.05.2017

Redakciji našeg portala javila se danas sugrađanka sa zanimljivim pitanjem. Koliko je deset minus dva? Osam, naravno. E,nije - veli ona. I pokaza nam račun koji je dobila sa parking automata na Skenderiji.

senad
TRAČ PARTIJA SENADA AVDIĆA:Ko nam je ubio gospođu 2002?
09.05.2017

Te godine u BiHje došao filmski "Oskar",ali što je još važnije snimana su dva-tri filma godišnje koja su osvajala ugledne svjetske festivalske nagrade."Željezničar" nije bio bez izgleda da protiv "Newcastlea" izbori nogometnu Ligu prvaka

pepo
Šerif Biser, antifašista i logoraš iz Jasenovca: Pepo, reci ko je Crni?
09.05.2017

Ako je tačno da je život bez borbe dosadan, Sarajliji Šerifu Biseru (92), bogme, nimalo nije bilo dosadno. Kao 16-godišnjak je 1941. godine, kada je mrski fašista okupirao Evropu, pristupio pokretu otpora, zaglavio u ustaškom koncentracionom logoru